ŠTA POSLE PRIZNANJA DONBASA?! RUSIJA SADA MOŽE DA VOJNO BRANI DNR I LNR, MINSKI SPORAZUM JE MRTAV, Zapadu ostaju sankcije, ali...
Podeli vest
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je priznanje dve odmetnute ukrajinske pokrajine, a pitanje je kako će se stvari dalje odvijati
Sjedinjene Američke Države su objavile da bi Rusija mogla da izvrši invaziju na Ukrajinu sa 190.000 vojnika koje je skupila u blizini granice sa susednom državom.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
21.02.2022
20:22
Iako tenzije na istoku Ukrajine rastu u poslednja tri dana, Zapad i Rusija su tvrdili da više vole diplomatsko rešenje od krize. Ali da li će ovi napori biti komplikovani ruskim priznanjem otcepljenih regiona?
1. Odmetnički regioni
Proruski separatisti u regionima Donjecka i Luganska - koji su zajednički poznati kao Donbas - prebegli su iz ukrajinske vlade 2014. godine i proglasili se nezavisnim „narodnim republikama", ali do danas nisu priznati.
Ukrajina kaže da je oko 15.000 ljudi poginulo od početka sukoba.
Foto: Fotoilustracija
Rusija negira umešanost u sukob, ali je podržavala separatiste na više načina, tajno im je slala vojnu podršku, finansijsku pomoć, zalihe vakcina protiv Covid-19 i izdavala najmanje 800.000 ruskih pasoša stanovnicima tih regiona. Moskva je uvek poricala planiranje invazije na Ukrajinu.
2. Šta znači rusko priznanje?
Proznanje bi moglo da otvori put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u separatističke regione, uz obrazloženje da treba da interveniše kao saveznik da ih zaštiti od Ukrajine.
Ruski parlamentarac i bivši politički lider Donjecka Aleksandar Borodai rekao je Rojtersu u januaru da će separatisti u tom slučaju tražiti od Rusije da im pomogne da preuzmu kontrolu nad delovima regiona Donjecka i Luganska koje još uvek kontrolišu ukrajinske snage. Ako se to dogodi, između Rusije i Ukrajine može doći do otvorenog vojnog sukoba.
3. Šta je sa mirovnim procesom iz Minska?
Priznanje Rusije zapravo poništava mirovne sporazume iz Minska iz 2014. i 2015. koji još nisu sprovedeni, a do sada su sve strane, uključujući i Moskvu, smatrale da je to najbolja šansa za rešenje konflikta.
Sporazumi zahtevaju visok stepen autonomije za dva regiona u okviru Ukrajine.
4. Kako će Zapad odgovoriti?
Zapadne vlade već mesecima upozoravaju Moskvu da bi svako kretanje ruskih vojnih snaga preko granice sa Ukrajinom izazvalo snažan odgovor, uključujući oštre finansijske sankcije.
Foto: Tanjug/AP
Američki državni sekretar Entoni Blinken rekao je prošle nedelje da bi priznanje „dodatno podrilo suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, predstavljalo grubo kršenje međunarodnog prava i podstaklo dalju sumnju u tvrdnju Rusije da je posvećena diplomatiji u pronalaženju mirnog rešenja krize.
On je dodao da bi to zahtevalo „brz i čvrst" odgovor Sjedinjenih Država i njihovih saveznika.
5. Da li je Rusija uradila nešto slično ranije?
Da - priznala je nezavisnost Abhazije i Južne Osetije, dve otcepljena gruzijska regiona nakon kratkog rata sa Gruzijom 2008. godine.
Moskva im je pružila veliku finansijsku podršku, proširila rusko državljanstvo na stanovništvo tih regiona i tamo premestila hiljade vojnika.
6. Šta Moskva može dobiti, a šta izgubiti?
U slučaju Gruzije, Rusija je iskoristila priznanje otcepljenih regiona da opravda otvoreno vojno prisustvo u susednoj bivšoj sovjetskoj republici u pokušaju da na neodređeno vreme ućutka težnje Gruzije za NATO, uskraćujući joj punu kontrolu nad sopstvenom teritorijom. Isto bi važilo i za Ukrajinu.
Foto: Fotoilustracija
S druge strane, Moskvi prete sankcije i osuda međunarodne zajednice zbog napuštanja mirovnog procesa iz Minska nakon što je dugo vremena tvrdila da mu je privržena. Takođe će biti opterećena odgovornošću za dve teritorije koje su razorene u osam godina rata i kojima je potrebna velika ekonomska podrška,
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ja
pre 4 godine
Znaci tom logikom Albanija moze da brani Albance na KiM. Glupa i opasna logika.
Francuski predsednik Emanuel Makron sazvao je hitan sastanak saveta za nacionalnu bezbednost povodom dešavanja u Ukrajini, saopšteno je iz Jelisejske palate.
Ugledni ruski bloger Pavliv objavio je informaciju da je novac koji je Mađarska zaplenila u Budimpešti, a koji je navodno tranzitirao iz Austrije u Ukrajinu, bio zapravo novac nemačke službe BND koji je trebalo da završi u Srbiji, namenjen za rušenje vlasti.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsednik Pokreta Sigurna Srpska, ponovo je danas zadržan na Graničnom prelazu Gradina između BiH i Hrvatske, na ulazu u Hrvatsku.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Književnik Dragoslav Bokan i marketinški stručnjak Nebojša Krstić gostovali su u emisiji "Info jutro" na televiziji Informer. Oni su govorili o nabavci supersoničnih raketa iz Kine, kao i o Hrvatskoj i blokaderima.
Polovni "BMW X3" je među najtraženijim SUV modelima u Srbiji, te se najstariji primerci na oglasima mogu pronaći već od oko 7.500 evra, a mnogi kupci se odlučuju za kupovinu ovog modela na rate koje ne prelaze 500 evra mesečno.
U svakodnevnom govoru često se može čuti da neko "kibicuje" - kada sa strane posmatra šta se dešava i pritom daje komentare ili savete, iako nije direktno uključen. Međutim, malo ko zna odakle potiče ova reč.
Jak vetar koji duva u Beogradu otkačio je jedan splav na Dunavu kod 25. maja, i počeo nekontrolisano da se kreće niz vodu zbog čega su evakuisani ljudi iz susednog objekta.
Teška saobraćajna nezgoda, u kojoj su učestvovala najmanje dva vozila, dogodila se večeras oko 23.15 časova na auto-putu u smeru ka Novom Beogradu, malo posle Beoradske arene.
Porodice i prijatelji dvoje tinejdžera, Mihaila S. (18) i Nede P. (19), koji su 12. marta poginuli u stravičnoj saobraćajnoj nesreći kod Busija i dalje su van sebe i ne mogu da se pomire sa velikom tragedijom koja ih je zadesila, a koja je potresla čitav kraj.
Gledaoci širom Srbije prikovani su za ekrane uz hit seriju "Katarina Velika" na Informer TV, prateći neverovatan životni put najmoćnije žene u istoriji Rusije.
Na žurci nakon dodele Oskara 2023, koji je tradicionalno jedan od najočekivanijih događaja u Holivudu, pevačica Sijera je izazvala veliku pažnju medija i javnosti svojim modnim izborom.
Supruga pevača Tonija Cetinskog Dubravka Cetinski oglasila se nakon što je otkazan njegov koncert u novosadskoj dvorani Spens, preuzimajući odgovornost za odluku koja je izazvala burne reakcije u javnosti.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar