Rusija i Ukrajina su napravile plan o prekidu vatre, a koji sadrži 15 tačaka, piše FT
Plan uključuje prekid vatre i rusko povlačenje ako Kijev proglasi neutralnost i prihvati ograničenja svojih oružanih snaga, prema tri osobe uključene u pregovore.
Predloženi sporazum, o kojem su ukrajinski i ruski pregovarači prvi put u potpunosti razgovarali u ponedeljak, podrazumevao bi da Kijev odustane od svojih ambicija da se pridruži NATO-u i da obeća da neće ugostiti strane vojne baze ili oružje u zamenu za zaštitu od saveznika kao što su SAD, Velika Britanija i Turske.
Priroda zapadnih garancija za ukrajinsku bezbednost — i njihova prihvatljivost za Moskvu — mogla bi se pokazati kao velika prepreka bilo kakvom dogovoru, kao i status ukrajinskih teritorija koje je Rusija i njeni zastupnici zaplenili 2014.
Propao je sporazum iz 1994. koji podržava ukrajinsku bezbednost i cilj da spreči rusku agresiju na svog suseda.
Iako su Moskva i Kijev u sredu rekli da su postigli napredak u vezi sa uslovima sporazuma, ukrajinski zvaničnici su i dalje skeptični da je ruski predsednik Vladimir Putin u potpunosti posvećen miru i zabrinuti da bi Moskva mogla da kupi vreme da pregrupiše svoje snage i nastavi ofanzivu.
Mihail Podoljak, viši savetnik ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekao je za Fajnenšel tajms da će svaki dogovor uključivati „trupe Ruske Federacije u svakom slučaju da napuste teritoriju Ukrajine“ zarobljene od početka invazije 24. februara — odnosno južne regione duž Azovsko i Crno more, kao i teritorija istočno i severno od Kijeva.
Foto: Tass
Ukrajina bi zadržala svoje oružane snage, ali bi bila obavezna da ostane izvan vojnih saveza kao što je NATO i da se uzdrži od smeštaja stranih vojnih baza na svojoj teritoriji.
Putinov sekretar za štampu Dmitrij Peskov rekao je novinarima u sredu da je moguća neutralnost Ukrajine na osnovu statusa Austrije ili Švedske.
"O ovoj opciji se sada zaista razgovara i ona se može smatrati neutralnom", rekao je Peskov. Sergej Lavrov, ruski ministar spoljnih poslova, rekao je da su "apsolutno konkretne formulacije” "blizu dogovora” u pregovorima.
Uprkos napretku u mirovnim pregovorima, ukrajinski gradovi su bili pod teškim granatiranjem treću noć zaredom, dok je Kijev rekao da pokreće kontraofanzivu protiv ruskih osvajača.
U virtuelnom obraćanju članovima Kongresa u sredu, Zelenski je zamolio SAD da uvedu zonu zabrane letova ili obezbede borbene avione ili druga sredstva da se odbiju od napada Rusije na njegovu zemlju i uvedu oštrije ekonomske sankcije Moskvi.
U dramatičnom apelu, Zelenski je rekao da je Ukrajini potrebna podrška Amerike nakon što je Rusija pokrenula "brutalnu ofanzivu protiv naših vrednosti".
On je pozvao Amerikance da se sete napada na Perl Harbor i septembra 2001. godine i pokazao zapanjujuće video-snimak raketnih napada i granatiranja koji uništavaju ukrajinske gradove. Iako je ustav Ukrajine obavezuje da traži članstvo u NATO-u, Zelenski i njegovi saradnici sve više umanjuju šanse Ukrajine da se pridruži transatlantskom vojnom savezu, što Rusija vidi kao provokaciju.
"Sada ne postoji efikasan sistem evropske bezbednosti koji bi moderirao NATO. Čim je počeo ozbiljan rat u Evropi, NATO se brzo povukao", rekao je Podoljak.
"Predlažemo "ukrajinski model bezbednosnih garancija", koji podrazumeva trenutno i pravno verifikovano učešće jednog broja zemalja garanta u sukobu na strani Ukrajine, ako neko ponovo zadire u njen teritorijalni integritet", dodao je on. Ukrajina bi, dodao je Podoljak, kao deo svakog sporazuma "definitivno zadržala sopstvenu vojsku".
Takođe je umanjio značaj zabrane stranih baza u Ukrajini, rekavši da je to već isključeno ukrajinskim zakonom. Dvoje ljudi je reklo da je navodni sporazum takođe uključivao odredbe o uvođenju prava na ruski jezik u Ukrajini, gde se on široko govori, iako je ukrajinski jedini zvanični jezik. Rusija je svoju invaziju predstavila kao pokušaj da zaštiti ljude koji govore ruski u Ukrajini od onoga što tvrdi da je "genocid" od strane "neonacista".
Podoljak je rekao da se "o humanitarnim pitanjima, uključujući pitanja jezika, razgovara samo kroz prizmu isključivih interesa Ukrajine".
Najveća prepreka ostaje zahtev Rusije da Ukrajina prizna svoju aneksiju Krima iz 2014. i nezavisnost dve separatističke države u istočnom pograničnom regionu Donbasa. Ukrajina je do sada odbijala, ali je voljna da podeli to pitanje, rekao je Podoljak.
"Sporne i konfliktne teritorije su u posebnom slučaju. Za sada govorimo o garantovanom povlačenju sa teritorija koje su okupirane od početka vojne operacije 24. februara, kada je počela ruska invazija", rekao je on.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u blogu na našem portalu klikom OVDE.
Ruska vojska uništila je planove ukrajinskih vlasti koje su nameravale da krenu u rat, rekao je danas ruski predsednik Vladimir Putin navodeći da je vlastima u Kijevu različitim kanalima upućen predlog da povuku vojsku iz Donbasa, ali da oni to nisu hteli
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Uništavanje luke u Odesi postaje jedna od tema oko koje se u ruskoj javnosti sve otvorenije čuje nezadovoljstvo zbog načina na koji Moskva vodi rat u Ukrajini.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska uništila je planove ukrajinskih vlasti koje su nameravale da krenu u rat, rekao je danas ruski predsednik Vladimir Putin navodeći da je vlastima u Kijevu različitim kanalima upućen predlog da povuku vojsku iz Donbasa, ali da oni to nisu hteli
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Blokaderi su konačno otkrili ko im je uzor - okoreli kriminalac Miloš Medenica, koji je proglašen krivim za više krivičnih dela, između ostalog i za stvaranje organizovane kriminalne organizacije i šverc, a koji je više puta otvoreno napadao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Na porodičnoj grobnici na Kamičkom groblju oskrnavljen je spomenik supružnika Jašara i Zorice, tako što je, prema tvrdnjama porodice, uklonjen krst sa nadgrobnog obeležja.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar