ŠTA AKO RUSIJA SRBIMA DOSTAVI KALIBRE? Ameri se igraju vatrom, "Monroova doktrina" mogla bi da im se vrati kao bumerang! Svaki pokušaj kolonizacije smatraće se agresijom!
Podeli vest
Nema sumnje da je Vlada Sjedinjenih Američkih država potpuno svesna strateške nužnosti i vitalnog interesa Ruske Federacije da se odbrani od neprijateljski orijentisane, agresivne NATO alijanse
Ne postoji strateški ni operativno taktički dokument ove organizacije, a da u njemu Rusija nije definisana kao vojni i geopolitički neprijatelj. Tog neprijatelja, NATO alijansa je vrlo efikasno pritiskala, okruživala i u samom tako precizno definisanom, neprijateljskom dvorištu, instalirala svoje efektive i vojne potencijale.
Severnoatlanska alijansa još pre ruske invazije na Ukrajinu, koja je započela 24. februara počela je intenzivno da osmatra poljsko-belorusku granicu, poljsko-ukrajinsku, ali i ukrajinsko rusku granicu
05.04.2022
16:52
Iako je odgovor Rusije stigao u završnici ovog procesa, on je ipak doveo u pitanje celokupni, višedecenijski posao Severnoatlantskog saveza.
Sjedinjene Američke Države su zbog toga reagovale ogorčeno, besno i nervozno ali... ipak znaju odlično šta se to sada dešava u Ukrajini i zašto.
SAD su i same imale takav, baš takav problem ali su ga počele rešavati, uz pomoć Velike Britanije, pre tačno dva veka tačnije 1823. godine.
Kada je američki predsednik Džejms Monro, odlučio da formuliše i ozvaniči temeljne principe američkog strateškog interesa, objavio je 2. decembra 1823. godine, jedan dokumenat, svojevrsnu političku doktrinu u kojoj je naveo kako će „...svaki dalji pokušaj evropskih nacija da koloniziraju ili intervenišu u zemljama Sjeverne i Južne Amerike biti smatran činom agresije i zahtijevati intervenciju Sjedinjenih Država“.
Istovremeno je navedeno da se Sjedinjene Države neće uplitati u već postojeće evropske kolonije niti delovati u internim problemima evropskih država.
Doktrina je sačinjena pod vođstvom ministra spoljnih poslova Džona Adamsa.
Dokument je zamišljen kao otpor evropskom kolonijalizmu i dobio je naziv Monroova doktrina (Monroe Doctrine), a kasnije je tumačena i kao pravo i namjera SAD-a da intervenišu u zemljama Južne Amerike kao i u Srednjoj Americi.
Doktrina je donesena u vreme kada su gotovo sve latinoameričke kolonije Španije i Portugala stekle ili se nalazile na pragu sticanja nezavisnosti od Španskog i Portugalskog Imperija; Peru je nezavisnost konsolidovao 1824. godine, a Bolivija će nezavisnost steći 1825. godine, što je značilo da su pod španskom upravom ostale samo Kuba i Portoriko.
Sjedinjene Američke Države su, radeći u dogovoru s Britanijom, željele spriječiti dalji dolazak evropskih sila. Predsjednik Džejms Monro doktrinu je predstavio tokom sedmogodišnjeg govora o stanju Unije u Kongresu.
Sam pojam, "Monroova doktrina", skovan je 1850. godine, uprkos činjenici da je stvarni tvorac doktrine, državni sekretar Džon Kvinsi Adams.
Do kraja 19. veka, Monreova doktrina se smatrala glavnim, definišućim momentom u vanjskoj politici Sjedinjenih Američkih Država, a ujedno je bila i jedan od najdugovječnijih stubova spoljne politike.
Mnogi kasniji državnici i predsjednici pozivat će se na ovu doktrinu, među kojima Teodore Ruzvelt, Džon F. Kennedy, Lindon B. Džonnson, Ronald Regan i drugi.
U jednom amandmanu Teodora Ruzvelta iz 1904. (The Roosvelt Corollary), zaključuje se da SAD imaju pravo nastupati kao "međunarodna policija" (international police power) ako se Karipske i Srednjoameričke države ponašaju "necivilizovano".
Ovaj dodatak često je naglašavan kao verifikacija prava ne miješanje SAD u Latinskoj Americi tokom hladnog rata.
Namjera i utjecaj Monroeove doktrine ostali su na snazi, uz tek manje varijacije, više od jednog stoljeća.
Primarni cilj doktrine bilo je oslobađanje Latinske Amerike straha od evropske intervencije i izbegavanje situacija u kojima bi Novi svijet postao bojno polje za zemlje Staroga sveta, a sve kako bi Sjedinjene Države nesmetano mogle širiti vlastiti uticaj.
Jasno je da su zemlje Latinske Amerike prezirale tu doktrinu zbog njenog naglašenog intervencionizma i suptilnog imperijalizma, a 2013. godine će američki državni sekretar Džon Keri, poslati poruku, da je "era Monroove doktrine završena".
Ta poruka, međutim nije označila kraj američkog intervencionizma nego potvrdu već razvijene američke prakse da interveniše po vlastitom nahođenju u svim djelovima planete.
U stvari, nakon raspada Varšavskog pakta, Sovjetskog Saveza, Jugoslavije i Čehoslovačke, Sjedinjene Američke Države su postojeću doktrinu toliko puta primjenjenu u Latinskoj i Srednjoj Americi, aplicirale na cjelu planetu.
Prvi Zalivski rat, pa bombardovanje Vojske Republike Srpske i Republike Srpske Krajine te bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije označili su eru planetarne globalizacije stare doktrine, formulisane za ostvarivanje dominacije u Latinskoj Americi.
Napad na Svetski trgovinski centar, koji su američke vlasti i tajne službe organizovale uz pomoć bosanskih mudžahedina, kamen su temeljac te nove doktrine.
Avganistan, pa ponovo Irak, Tunis, Egipat, Libija i Sirija sa nekoliko miliona mrtvih, uništenim sekularizmom u Arapskom svjetu i Srednjoj Aziji i ponovo sa istim vojnicima radikalnog Islama iz Bosne i Hercegovine, sa Kosova i zemalja Bliskog istoka u eufemistički nazvanoj drami „Arapsko proleće“, nastupilo je Muslimansko bratstvo u istom frontu sa Al Kaidom, Islamskom Državom, Al Nusrom, Hajat Tahrir ul Šam u istom stroju sa američkim specijalcima.
Kroz te vrlo proračunate akcije kristalisala se celokupna geopolitička strategija, politika i američki mentalitet.
Dakle, siguran sam da Sjedinjene Američke Države razumiju opravdanost razloga za provođenje Specijalne vojne operacije u Ukrajini, ali, iako razumiju – oni to ne priznaju.
Ruska Federacija to nije ni očekivala.
Ukloniti, već najavljenu NATO pretnju iz Ukrajine, sa svoga praga... počistiti centre za razvoj oružija za masovno uništenje, biohemijske laboratorije pod kontrolom Pentagona i onemogućiti razvoj nuklearnih potencijala, za Rusiju je predstavljalo pitanje opstanka države u njenim granicama i postojećem formatu.
Svakako i zaštititi ugrožene, svakodnevno napadane stanovnike Donjecka i Luganska (DNR i LNR), te zaštititi stratešku poziciju poluostrva Krim koje je slobodnom voljom i na referendumu zahtevalo povratak u okrilje teritorijalnog integriteta Rusije i, na kraju, izvršiti demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine.
I to se dešava u skladu sa planovima i odbrambenom doktrinom Ruske Federacije.
Svakako bi Rusija mogla primeniti i mere sopstvene zaštite, primenjujući strategiju zapadnih sila koje u težnji za destabilizacijom jedne države – jednog sveta, uporno i javno ubacuju moćno, smrtonosno oružje u ruke nacističkih fanatika i tvrdokornih šovinista.
Kako bi to izgledalo kada bi Rusija odlučila da javno „ubrza iranski nuklearni program“ ili da pomogne Brazilu, Venecueli i Kubi da to ostvare i budu zaštićeni?
Kako bi izgledao svet kada bi Rusija naoružala Egipat i Siriju hipersoničnim oružijem?
Ili kada bi takve moćne oružane sisteme koji su neprevaziđeni u svetu, dostavila svojim partnerima i prijateljima na Balkanu...
Da li bi to otreznilo Nemačku koja svoje oružije liferuje prema ruskim granicama i interesima, kada bi se suočila sa pretnjama iz komšiluka?
Upravo tako... Rusija nije skup beduina i arapske sirotinje ili talibana koji trpe decenijama američke bombe i njihovu vojnu silu. Amerikanci dođu, unište, razore, nekada ostanu dvadeset i više godina pa se vrate svojoj kući, da razmisle i odluče ko će biti sledeća meta njihove razbojničke politike.
A Arapi i Talibani nastave svoj život iz početka.
Rusija, međutim, nije takva slaba država – Rusija je sposobna, štiteći sebe, postupiti baš kao Amerikanci, Britanci, Njemci i Francuzi, pa i doneti moćno oružje u njihovo, zapadno, do danas mirno dvorište.
Na Zapadu bi morali, osetiti, ponekad ozbiljnu zebnju pred mogućnošću da neka moćna sila odluči da se ponaša onako kako se oni prema drugima decenijama ponašaju.
Sjedinjene Države nastavljaju da pritiskaju zemlje Latinske Amerike da se uključe u proksi rat sa Ruskom Federacijom, kao i da rusko oružje u svom arsenalu pošalju Kijevu, ada potom pod "povoljnim uslovima" dobiju Američko.
Poslanik Državne dume iz Sevastopolja i član Komiteta za međunarodne poslove Dmitrij Belik izjavio je da će stvaranje saveza Francuske za slanje trupa u Ukrajinu primorati Rusiju da "izvadi revolver" u vidu strašnog oružja i uperi u neprijatelja.
Sergej Lavrov je izjavio u Antaliji da će Rusija rasporediti dodatno oružje u novoformiranom moskovskom i lenjingradskom vojnom okrugu.
03.03.2024
05:27
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Milutin
pre 2 godine
Mi srbi živimo za taj dan.sa nestrpljenjem očekujemo rakete kalibar i ostale koje su nam potrebne da bi smo obezbedili svoje granice i isterali neprijatelje sa srpskih teritorija
Severnoatlanska alijansa još pre ruske invazije na Ukrajinu, koja je započela 24. februara počela je intenzivno da osmatra poljsko-belorusku granicu, poljsko-ukrajinsku, ali i ukrajinsko rusku granicu
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić tokom medijskog istupanja govorio je o svim gorućim tematikama koje okupiraju naš narod, a ovim povodom napomenuo je i da ga očekuje veoma važan sastanak sa pomoćnikom državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja, nakon čega putuje u Njujork.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
U kruševačkom naselju Bagdala, u kasnim popodnevnim satima, dogodio se pokušaj ubistva. Prema još uvek nezvaničnim informacijama, od posledica napada nožem, jedan muškarac je zadobio teške povrede i životno je ugrožen.
Policajci, vatrogasci, komunalni policajci, zaposleni u niškoj Hitnoj pomoći i niškom Domu zdravlja podelili su u toku popodneva stanovnicima niškog naselja Stevan Sinđelić letke sa detaljnim uputstvima za evakuaciju.
Nakon navoda pojedinih medija da je Dalibor Dragijević (40), koji je bio osumnjičen da je pomogao bratu Dejanu Dragijeviću (50) da sakriju telo ubijene Danke Ilić (2) iz Bora, preminuo nasilnom smrću, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru rekao je da te navode ne može da potvrdi.
Prvi osnovni sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Ž. M. i D. O., dvojici zaposlenih u Specijalističkoj lekarskoj ordinaciji u Beogradu, zbog sumnje da su prilikom intervencije uklanjanja zadebljanja kože stopala nestručnom intervencijom naneli teske telesne povrede A. I.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Bez obzira da li se odlučite za istraživanje istorijskih spomenika, degustaciju vina ili uživanje u prirodi, ova mesta će vas sigurno oduševiti svojom raznovrsnošću i lepotom.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.