DOMINE SU POČELE DA PADAJU! Sumorne prognoze za SAD i Zapad, mogućnost da se Rusija vrati zlatnom standardu po prvi put posle više od veka...
Podeli vest
Banka Rusije je nastavila kupovinu zlata ove nedelje, ali što je još važnije, regulator to radi po fiksnoj ceni od 5.000 rubalja (59 dolara) za 1 gram između 28. marta i 30. juna, što povećava mogućnost da se Rusija vrati zlatnom standardu po prvi put posle više od jednog veka
Ako zemlja preduzme sledeći korak, kao što je predloženo ove nedelje, da proda svoju robu po ceni u rubljama, ovi kombinovani potezi bi mogli imati ogromne implikacije na rublju, američki dolar i globalnu ekonomiju. Da bi dobio neke odgovore, RT je razgovarao sa analitičarem plemenitih metala Ronanom Manlijem u „Bilionstar Singapuru“.
Rusija jača svoje snage kako bi preuzela kontrolu nad celim Donbasom na istoku Ukrajine i napravila "kopneni most" sa poluostrvom Krim, koje je pripojila 2014. godine, izjavio je danas generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg
05.04.2022
18:35
Zašto je određivanje fiksne cene zlata u rubljama značajno?
– Ponudivši kupovinu zlata od ruskih banaka po fiksnoj ceni od 5.000 rubalja po gramu, Banka Rusije je povezala rublju sa zlatom i, pošto se zlato trguje u američkim dolarima, postavila je najnižu cenu za rublju u odnosu na SAD dolara.
Ovu vezu možemo videti na delu od petka 25. marta kada je Banka Rusije objavila fiksnu cenu. Rublja se u to vreme trgovala za oko 100 za američki dolar, ali je od tada ojačala i približava se 80 za američki dolar. Zašto? Zato što se zlatom na međunarodnim tržištima trgovalo po ceni od oko 62 USD po gramu, što je ekvivalentno (5.000 / 62) = oko 80,5, a tržišta i arbitražni trgovci su sada to primetili, što je dovelo do povećanja kursa RUB/USD.
Dakle, rublja sada ima donji prag u odnosu na američke dolare, u smislu zlata. Ali zlato takođe ima donji prag, da tako kažem, jer je 5.000 rubalja po gramu 155.500 rubalja po troj unci zlata, a sa donjom od oko 80 RUB/USD, to je cena zlata od oko 1.940 dolara. A ako zapadna tržišta papirnog zlata LBMA / COMEKS pokušaju da smanje cenu zlata u američkim dolarima, moraće da pokušaju da oslabe i rublju, inače će manipulacije papirom biti otvorene.
Pored toga, sa novim povezivanjem zlata i rublje, ako rublja nastavi da jača (na primer zbog potražnje stvorene obaveznim plaćanjem energije u rubljama), to će se takođe odraziti na jačoj ceni zlata.
Foto: AP/Photo
Šta to znači za naftu?
– Rusija je najveći svetski izvoznik prirodnog gasa i treći najveći svetski izvoznik nafte. Upravo sada vidimo da Putin zahteva da strani kupci (uvoznici ruskog gasa) ovaj prirodni gas plaćaju rubljama. Ovo odmah povezuje cenu prirodnog gasa sa rubljama i (zbog fiksne veze sa zlatom) sa cenom zlata. Dakle, ruski prirodni gas je sada povezan preko rublje sa zlatom.
Isto se sada može uraditi i sa ruskom naftom. Ako Rusija počne da zahteva plaćanje za izvoz nafte rubljama, odmah će doći do indirektnog vezivanja za zlato (preko fiksne cene rublja – zlato). Tada bi Rusija mogla da počne da prihvata zlato direktno kao plaćanje za svoj izvoz nafte. U stvari, ovo se može primeniti na bilo koju robu, ne samo na naftu i prirodni gas.
Šta to znači za cenu zlata?
– Igranjem obe strane jednačine, tj. povezujući rublju sa zlatom, a zatim povezujući plaćanje energije sa rubljom, Banka Rusije i Kremlj suštinski menjaju celokupne radne pretpostavke globalnog trgovinskog sistema dok ubrzavaju promene u globalnom monetarnom sistemu. Ovaj zid kupaca u potrazi za fizičkim zlatom za plaćanje stvarne robe bi sigurno mogao da torpeduje i raznese tržišta papirnog zlata LBMA i COMEKS-a.
Fiksna veza između rublje i zlata postavlja donji prag kursa RUB/USD, ali i kvazi-donu cenu zlata u američkim dolarima. Ali pored ovoga, povezivanje zlata sa plaćanjem energije je glavni događaj. Dok bi povećana potražnja za rubljama trebalo da nastavi da jača kurs RUB/USD i da se pokaže kao viša cena zlata, zbog fiksne veze rublja – zlato, ako Rusija počne da prihvata zlato direktno kao plaćanje za naftu, onda bi to bilo nova promena paradigme za cenu zlata jer bi povezala cenu nafte direktno sa cenom zlata.
Na primer, Rusija bi mogla da počne preciziranjem da će sada prihvatiti 1 gram zlata po barelu nafte. Ne mora da bude 1 gram, ali bi morala da bude snižena ponuda u odnosu na trenutnu referentnu cenu sirove nafte kako bi se podstaklo preuzimanje, npr. 1,2 grama po buretu.
Kupci bi se tada borili da kupe fizičko zlato kako bi platili izvoz ruske nafte, što bi zauzvrat stvorilo ogromne napetosti na tržištima papirnog zlata u Londonu i NJujorku, gde je celokupno otkriće „cene zlata“ zasnovano na sintetičkom i delimično podržanom gotovini. izmirili neraspoređene derivate „cene zlata i zlata“.
Šta to znači za rublju?
– Povezivanje rublje sa zlatom preko fiksne cene Banke Rusije sada je stavilo donji prag ispod kursa RUB/USD, i na taj način stabilizovalo i ojačalo rublju. Zahtevanje da se izvoz prirodnog gasa plaća u rubljama (i eventualno naftom i drugim robama u nastavku) ponovo će delovati kao stabilizacija i podrška.
Ako većina međunarodnog trgovinskog sistema počne da prihvata ove rublje za aranžmane za plaćanje robe, to bi moglo da podstakne rusku rublju da postane glavna globalna valuta. Istovremeno, svaki potez Rusije da prihvati direktno zlato za plaćanje nafte dovešće do priliva većeg broja međunarodnog zlata u ruske rezerve, što bi takođe ojačalo bilans stanja Banke Rusije i zauzvrat ojačalo rublju.
Razgovori o formalnom zlatnom standardu za rublju možda su preuranjeni, ali rublja sa zlatom mora biti nešto što je Banka Rusije razmatrala.
Šta to znači za druge valute?
– Globalni monetarni pejzaž se brzo menja i centralne banke širom sveta to očigledno uzimaju u obzir. Zapadne sankcije kao što je zamrzavanje većine ruskih deviznih rezervi uz pokušaj sankcionisanja ruskog zlata sada su učinile očiglednim da imovinska prava na devizne rezerve koje se drže u inostranstvu možda neće biti poštovana, a isto tako i da se zlato stranih centralnih banaka čuva u trezorima kao što su Banka Engleske i njujorški Fed, nije izvan konfiskacije.
Druge nezapadne vlade i centralne banke će stoga biti veoma zainteresovane za to da Rusija poveže rublju sa zlatom i poveže plaćanja za izvoz robe sa rubljom. Drugim rečima, ako Rusija počne da prihvata plaćanje nafte u zlatu, onda bi druge zemlje mogle osetiti potrebu da slede njihov primer.
Pogledajte ko su, osim SAD, najveći svetski proizvođači nafte i prirodnog gasa – Iran, Kina, Saudijska Arabija, UAE, Katar. Očigledno, sve zemlje BRIKS-a i evroazijske zemlje takođe veoma pažljivo prate sve ovo. Ako se bliži pad američkog dolara, sve ove zemlje će želeti da njihove valute budu korisnici novog multilateralnog monetarnog poretka.
Foto: pixabay.com
Šta ovo znači za američki dolar?
– Od 1971. godine, status globalne rezerve američkog dolara je bio podržan naftom, a era petrodolara je bila moguća samo zbog kontinuirane upotrebe američkih dolara u svetu za trgovinu naftom i zbog sposobnosti SAD da spreče bilo kakvog konkurenta američkom dolaru. .
Ali ono što sada vidimo izgleda kao početak kraja tog 50-godišnjeg sistema i rođenje novog multilateralnog monetarnog sistema podržanog zlatom i robom. Okidač je bilo zamrzavanje ruskih deviznih rezervi. Ogromne zemlje u svetu kao što su Kina i zemlje izvoznice nafte mogu sada da osećaju da je sada vreme za prelazak na novi pravedniji monetarni sistem. To nije iznenađenje, o tome se raspravlja godinama.
Iako je još prerano reći kako će to uticati na američki dolar, on će iz ovog perioda izaći slabiji i manje uticajan nego ranije.
Koje su posledice?
– Potez Banke Rusije da poveže rublju sa zlatom i poveže plaćanje robom sa rubljom je promena paradigme koju zapadni mediji još uvek nisu shvatili. Kako domine padaju, ovi događaji bi mogli odjeknuti na različite načine. Povećana potražnja za fizičkim zlatom. Eksplozije na tržištu papirnog zlata. Revalorizovana cena zlata. Odmak od američkog dolara. Povećana bilateralna trgovina robom između ne-zapadnih zemalja u valutama koje nisu američki dolar.
Povećanje budžetskih izdataka i državnog duga može dovesti do ozbiljnih problema u ekonomiji SAD, što će direktno uticati na njihovu odbrambenu sposobnost, na što su ranije već upozoravali vojni lideri, pišu analitičari Vilijam Ruger i Tomas Saviđ u članku za The National Interest.
Ruski predsednik Vladimir Putin postao je osnivač najvažnijeg globalnog trenda pronalaženja i diskusije o alternativama američkom dolaru i stvaranja novog, pravednijeg i transparentnijeg međunarodnog finansijskog sistema, izjavio je bivši ruski obaveštajac Andrej Bezrukov.
Poznati ruski ekonomista Sergej Glazjev izjavio je na radiju "Moskva FM" da je Zapad suočen sa neposrednom krizom. U svetlu ovih događaja, ruski predsednik Vladimir Putin je odlučio da rano povuče Rusiju iz globalnog liberalnog sistema i pripremi je za kolaps dolara i pad dominacije SAD.
28.06.2024
15:33
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija jača svoje snage kako bi preuzela kontrolu nad celim Donbasom na istoku Ukrajine i napravila "kopneni most" sa poluostrvom Krim, koje je pripojila 2014. godine, izjavio je danas generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.