Tek što je pobedio, a već ga ČEKA PET ULTRA HITNIH IZAZOVA! Evo sa čime će se Makron suočiti u svom drugom mandatu!
Podeli vest
Pobeda Emanuela Makrona u drugom krugu predsedničkih izbora u Francuskoj predstavlja olakšanje za sve koji su strahovali od političkog haosa u zemlji i inostranstvu da je njegova rivalka Marin le Pen osvojila ključeve Jelisejske palate
Širom Francuske danas se očekuju protesti jer protivnici predsedničke kandidatkinje desnice Marin le Pen nastoje da formiraju jedinstven front kako bi je sprečili da pobedi u drugom krugu izbora, 24. aprila, protiv aktuelnog predsednika Emanuela Makrona
16.04.2022
13:54
Francuska je i dalje podeljena zemlja uprkos njegovoj pobedi, piše Euronews. Makron ostaje veoma nepopularna ličnost među velikim delom stanovništva.
Prvi Makronov mandat obeležili su protesti "žutih prsluka", od kojih su neki bili na granici pobune. Mandat je prodrman Trampovom pobedom u Americi, Bregzitom, dodatno uzdrman pandemijom kovida 19 i, konačno, ratom u Ukrajini.
Njegov drugi mandat može da bude dosta problematičniji, a Euronews razmatra neke od izazova koji se sada nalaze pred predsednikom.
1. Potrebna mu je većina u parlamentu
Pre svega, predsedniku je potrebna nova većinska vlast. Zemlja ponovo glasa u junu na parlamentarnim izborima, a pre pet godina Makron je, na plećima svoje predsedničke pobede, pobedio i demoralizovanu opoziciju, posebno među tradicionalnom levicom i desnicom.
Međutim, ove godine suočava se sa teškim izazovom, ne samo od tvrdolevičarskog pokreta "Nepokorena Francuska" Žana Lika Melanšona, koji je završio na trećem mestu u prvom krugu predsedničih izbora. Melanšon je već krenuo u predstojeću bitku, izazivajući predsednika da ga imenuje za premijera.
Ipak, Makron bi mogao da ima koristi od izbornog procesa, koji je i za parlamentarne izbore raspoređen u dva kruga. U nadmetanju za Jelisej, on je već iz prvog pokušaja dobio mnogo glasova od sada srušenog establišmenta desnog i levog centra.
Još jedan faktor u njegovu korist mogao bi da bude to što se predsednička pretnja Le Penove možda neće ponoviti na parlamentarnim izborima, jer će krajnja desnica izgledati podeljena između njenog tabora i tabora Erika Zemura.
"Mislim da će (Makron) proći veoma dobro, relativno dobro na izborima u junu. Neće proći tako dobro, niti će pobediti tako odlučno kao što je pobedio prošli put. Da bi izgradio većinu u parlamentu, verovatno će morati da dobije podršku nekih drugih političkih partija, a možda će naći i dovoljno poslanika koji će ga podržati iz redova mejnstrim desnice i elemenata umerenije leice, takođe, ostataka Socijalističke partije i posebno ostataka republikanaca", rekao je za Euronews Daglas Veber, profesor u biznis škli INSEAD.
2. Uprkos pobedi, Makron će se možda suočiti sa reakcijom
Prvi krug predsedničkih izbora potvrdio je tri novoukorenjena bloka u novom političkom pejzažu Francuske: Makronove proevropske centriste, nacionalističku pobunu Le Penove i Melanšonovu tvrdu levicu.
Uopšteno govoreći, svaki ima podršku oko trećine javnosti. "Levica" i "nacionalisti" dele malo toga zajedničkog osim neprijateljstva prema predsedniku, njegovom pokretu i establišmentu. Opozicija dve trećine birača neće olakšati vlast.
"Francuska će ostati duboko podeljena zemlja. Makron se može oslobiti na, ili imati podršku, manje od jednog birača na svaka tri, 28, 27 odsto u prvom krugu", kaže Veber.
Predsednik je već rekao da namerava da započne penzionu reformu od jeseni, sa ciljem podizanja zakonske starosne granice za penzionisanje na 65 godina - iako je tokom kampanje obećao da će biti fleksibilan. Ako posmatrači traže problem koji bi pokrenuo novi talas protesta, ovo bi mogla da bude nova iskra.
Veber kaže da se Makron boriti da stigne daleko u sprovođenju svoje unutrašnje političke agende i da napravi radikalne promene.
"Čak i ako ima većinu u parlamentu za velike projekte poput reforme penzionog sistema, verovatno će se suočiti sa veoma snažnom opozicijom van parlamenta u vidu protestnih pokreta, poput onih koji su bili protiv reformi u poslednnjih pet godina. Dakle, moglo bi se videti oživljavanje pokreta žutih prsluka ako troškovi života na primer stalno rastu ili se ubrzavaju", rekao je on.
3. "Potpuna obnova" francuske klimatske politike
U jedva prikrivenom pokušaju da pridobije birače na levici između dva kruga, Makron je obećao reviziju klimatske politike pred velikim brojem pristalica u Marselju.
Sledeći premijer imao bi direktnu odgovornost za planiranje životne sredine, rekao je on, uz podršku dva ministra koji će nadgledati zelenu tranziciju - ideja veoma slična onoj koju je predložio Melanšon.
Makron se osvrnuo na druge glavne elemente svog manifesra: nuklearna energija (šest reaktora nove generacije sa studijama za još osam), velika ulaganja u obnovljivu energiju sa 50 vetroelektrana na moru do 2050. godine, više železničkog i rečnog tereta, borba protiv zagađenja vazduha, sadnja drveća.
Predsednik takođe želi da razvije isključivo francuski sektor električnih automobila sa lakšim pristupom putem lizing programa.
Borci za zaštitu životne sredine dovode u pitanje Makronovu iskrenost, jer su ga tokom svog prvog mandata okarakterisali kao "predsednika klimatske neaktivnosti" ili "predsednika malih koraka". I on i Le Pen su kritikovani što se uopšte nisu bavili nekim zelenim temama tokom svoje TV debate.
4. Ambiciozna reforma EU
Dublje evropske integracije bile su ključna tema za Emanuela Makrona od njegovog izbora 2017. godine, kada je na njegovom pobedničkom skupu odjeknula Betovenova "Oda radosti", himna Evropske unije.
Ovog puta, iako je tokom kampanje možda malo manje lupao u evropski bubanj, predsednik svoj program opisuje kao program "nacionalnog i evropskog suvereniteta".
Njegove evropske ambicije uključuju "energetsku i stratešku" autonomiju, reformu šengenske zone slobodnog kretanja uz bolju zaštitu spoljnih granica EU i zajedničku politiku azila. Makron takođe želi da evropske zemlje razviju jači odbrambeni kapacitet i konkretan nagon za jačanje evropske tehnološke industrije.
Da bi ponovo pokrenuo ekonomiju, Makron predlaže mere sa socijalnom i ekonomskom dimenziijom: porez na gorivo za celu EU, standarde EU koji se primenjuju u trgovinskim sporazumima, kao i direktivu o minimalnoj plati i rodnoj ravnopravnosti.
Konačno, za mlade ljude on i Evropska komisija žele da raviju šestomesečni program građanskih evropskih usluga koji nudi akademsku ili stručnu razmenu, ili dobrotvorni rad.
5. Ukrajinski ratni balans
Emanuel Makron je podržao sankcije EU protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, a njegova vlada je navela da će razmotriti zabranu uvoza ruske nafte. Predsednik je ruske zločine u Buči opisao kao "ratne zločine" i pozvao da počinioci budu privedeni međunarodnoj pravdi.
Ipak, on je uvek zagovarao dijalog sa Moskvom. Jedna tri nedelje nakon Makronove izborne pobede 2017, Vladimir Putin je došao u Versaj usred velike pompe i ceremonije, uprkos tenzijama oko Sirije i Ukrajine. On je takođe posetio letnju rezidenciju francuskog predsednika na jugu Francuske, uoči samita G7.
Ocvakvi sastanci nisu uspeli da smanje tenzije na duži rok. Niti Makronovi višestruki telefonski razgovori sa ruskim kolegom prošle zime, dok su se moskovske snage gomilale na ukrajinskim granicama, nisu sprečile Rusiju da uđe u Ukrajinu.
Francuski predsednik je u petak rekao za francuski radio da "ne isključuje" da ponovo razgovara sa Putinom, priznajući da bi cilj mogao da bude relativno skroman, kao što je dobijanje humanitarnog pristupa do Marijupolja.
Upozoravajući na trajni prekid odnosa, on navodi potrebu za uticajem u slučaju prekida vatre. "Evropa mora da bude za stolom. Svi moramo da budemo veoma oprezni. Ne smemo da se nađemo u situaciji da, pošto smo odlučili da više ne razgovaramo sa predsednikom Putino, pregovarači će biti turski ili kineski predsednici ili drugi", rekao je on za Frans Inter.
Makron kaže da bi Francuska i Evropa trebalo da vode računa da izbegnu direktno vojno angažovanje u Ukrajini, za koje tvrdi da bi se smatralo eskalacijom sukoba ili čak pokretanjem "novog svetskog rata".
Francuska, uprkos ratobornim izjavama predsednika Emanuela Makrona, nema dovoljno potencijala da učestvuje u intenzivnim neprijateljstvima u Ukrajini, čak i možda ima dovoljno municije samo za 2-3 dana, rekao je za RIA Novosti francuski ekspert za avijaciju i bivši pilot Siril de Latre.
Direktna vojna konfrontacija između Pariza i Moskve dovela bi do uništenja Francuske – izjavio je osnivač i lider leve partije „Nepokorna Francuska“ Žan Lik Melanšon.
Francuski predsednik Emanuel Makron planira da u Ukrajinu pošalje 126. pešadijski puk koji se borio u Africi i Avganistanu, a formiran je 1810. godine i učestvovao je u invaziji na Rusiju kao deo Napoleonove vojske.
11.04.2024
18:17
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Širom Francuske danas se očekuju protesti jer protivnici predsedničke kandidatkinje desnice Marin le Pen nastoje da formiraju jedinstven front kako bi je sprečili da pobedi u drugom krugu izbora, 24. aprila, protiv aktuelnog predsednika Emanuela Makrona
Vladajuća stranka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) dobila je 60 od 151 mesta na parlamentarnim izborima, što teoretski jeste pobeda, ali stranka se nadala boljem rezultatu, a opozicija fijasku vladajuće partije, piše ruski sajt "Katehon".
Lider Demokratske stranke Zoran Lutovac, partije koja je najavila da će učestvovati na izborima 2. juna, poručio je sada da će njihov izlazak na izbore biti uslovljen "revizijom, odnosno sređivanjem biračkog spiska".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je danas da će beogradski i lokalni izbori biti održani 2. juna i da je i taj zahtev opozicije usvojen zahvaljujući apelu predsednika Srbije Aleksandra Vučića koji je inicirao da se pokaže konstruktivnost i da se nakon izbora nastavi da se radi dalje.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
Evropski parlament odobrio je danas uspostavljanje Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan, kojim se regionu, uključujući Srbiju, omogućava pristup dodatnoj finansijskoj pomoći od šest milijardi evra u periodu od 2024. do 2027. godine.
Preporukom da takozvano "Kosovo" bude primljeno u Savet Evrope izvestilac Dora Bakojani zapravo je utrla put novim priznanjima "Kosova", jer ne možete da imate jedinstveni slučaj da ne-država, a što "Kosovo" jeste, učestvuje u međunarodnim institucijama a da na kraju ne bude priznata.
U Briselu će sutra biti nastavljeni razgovori u okviru dijaloga Beograda i Prištine, na kojima se očekuje da će glavna tema ponovo biti odluka takozvane Centralne banke Kosova da zabrani upotrebu dinara na KiM.
Isplata učeničkih i studentskih stipendija i kredita na šalterima Banke Poštanska štedionica počinje počinje danas, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Na konferenciji za štampu gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izneo planove za unapređenje gradskog prevoza i govorio o tužbama koje država podnosi protiv kompaije "Kentkart" kao odgovor na njihovu tužbu za iznos od 17 miliona evra.
Kolaps domaće opozicije i njihove očajničke apele na strane aktere da ih postave na vlast po svaku cenu, komentarisao je gost Info jutra, reditelj Ljubiša Ristić
Napore Zapada da donese rezoluciju o Srebrenci kao genocidu i ugrožavanje biti Republike Srpske, komentarisali su gosti Info jutra, bivši ministar policije RS Tomo Kovač i Dragan Dakić iz pravnog tima predsednika NSRS.
Raspad opozicione koalicije i neizvesnu političku budućnost Dragana Đilasa, komentarisali su gosti Info jutra, direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost.
Lažni izbori Aljbina Kurtija i pokušaje da predstavi svoje institucije kao bastion demokratije, komentarisao je gost Info jutra, predsednik matice Albanaca u Srbiji Demo Beriša.
Policajci u Nišu uhapsili su V. Ž. (39) iz ovog grada, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet
opojnih droga.
Svedokinja koja je prijavila da je na mestu ubistva Džil Dando videla muškarca kako "beži spasavajući živu glavu" identifikovala ga je kao "brutalnog ubicu iz Srbije", Milorada Ulemeka Legiju, koji je osuđen zbog povezanosti s kriminalom i izvršenjem političkih atentata, prenosi britanski portal "Miror"
U Specijalnom sudu u Beogradu danas je izvođenjem dokaza nastavljeno ponovljeno suđenje suspendovanom inspektoru SBPOK-a Božidaru Stoliću, optuženom da je zloupotrebom službenog položaja odavao informacije o istrazi koja se vodi protiv organizatora i dela pripadnika klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
U Višem javnom tužilaštvu u Zaječaru danas je kao svedok u slučaju ubistva devojčice Danke Ilić (2) ispitan Dušan Janković, otac osumnjičenog Srđana Jankovića (50)
Osnovna škola "Vladislav Ribnikar" na svom sajtu napravila je poseban odeljak pod imenom "Naši anđeli" u secanje na žrtve stravičnog masakra koji se dogodio 03.05.2023. od strane dečaka-ubice Koste Kecmanovića.
Crvena zvezda je ogroman favorit u današnjem polufinalu Kupa Srbije protiv Partizana, a kladionice čak veruju da će ekipa Vladana Milojevića bez većih problema ostvariti trijumf i plasirati se u finale drugog po važnosti takmičenja u državi.
Fudbaleri Crvene zvezde spremaju se za jedan od najvažnijih koraka u sezoni, a to je polufinale Kupa Srbije protiv Partizana, koje će biti odigrano večeras od 19.00 časova (Arena 1 premijum) na "Marakani".
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
Voditeljka Jovana Joksimović je prilikom gostovanja u emisiji kod Goce Tržan otkrila kako se ponaša na poslu i zašto je ljudi ponekad smatraju neprijatnom.
Pored filmova "As pik - loša sudbina" i "Zaliv", Draško Đurović je poznat i po tome što je godinama režirao spotove muzičkim imenima poput Bajage, Viktorije, Ramba Amadeusa i grupe "Kerber".
Prodavci u poljoprivrednim apotekama u Jagodini ne pamte kada su poslednji put prodali motiku! Poljoprivrednici su prestali da ih traže pre dve decenije, jer se, kažu trgovci, gotovo više ništa ne okopava!
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.