(FOTO) NATO SE BAŠ PLAŠI RUSA U UKRAJINI! U SVAKOM TRENUTKU IMAJU 30 AVIONA U VAZDUHU! Svet odbija da sledi Amere i Zapad u udaru na Moskvu - EVO I ZAŠTO!!
Podeli vest
Od početka sukoba u Ukrajini licitira sa sa brojem NATO raspoređenih vojnika u zemljama članicama koje su najbliže Rusiji. Sada je NATO objavio kartu na kojoj su označeni vojni avioni koji konstantno patroliraju na istoku Evrope
Dodali su da to čine kako bi sprečili bilo kakvu potencijalnu agresiju protiv saveznika.
U dramatičnom nizu poteza ove nedelje, američki predsednik Džo Bajden i njegovi saveznici iz NATO-a prešli su sa politike pomoći Ukrajini na podrivanje moći i uticaja same Rusije. Na taj način, strahuju neki posmatrači, ne ostavljaju ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nikakvog izbora osim da se preda ili udvostruči ulog. To povećava šansu da rat u Ukrajini preraste u globalni sukob
02.05.2022
15:44
Britanski BBC pokušao je da odgovori zašto NATO i Zapad nemaju stoprocentnu podršku kada je reč o sukobu u Ukrajini! Njihovu analizu prenosimo u celini!
Pošto je Rusija 24. februara pokrenula invaziju na Ukrajinu, Ujedinjene nacije održale su hitno glasanje, 141 zemlja od 193 članica UN-a glasale su nedelju dana kasnije da je osude.
Ali određeni broj velikih zemalja odlučio je da se uzdrži.
Među njima su uključujući Kina, Indija i Južna Afrika.
I zato bi zapadni lideri živeli u zabludi kad bi verovali da čitav svet deli NATO-ov stav da je Rusija isključivi krivac za ovaj katastrofalni rat, zato što to prosto nije tako.
Zašto je, dakle, toliko država uzdržano u vezi sa ruskom invazijom?
Mnogi su razlozi za to, od izravnih ekonomskih ili vojnih interesa, preko optužbi za licemerje Zapada do evropske kolonijalne prošlosti.
In response to Russia’s invasion of #Ukraine, NATO has up to 30 aircraft on patrol at any moment.
To deter any potential aggression against Allies, #NATO is deploying an unprecedented mix of fighter jets, reconnaissance aircraft and support planes ✈️ pic.twitter.com/zQW35paSv8
— NATO (@NATO) May 10, 2022
Ne postoji univerzalni odgovor za sve. Svaka zemlja može da ima vlastite specifične razloge zašto ne želi javno da osudi Rusiju ili otuđi predsednika Putina.
„Bezgranična" saradnja
Krenimo od Kine, najmnogoljudnije zemlje sveta sa više od 1,4 milijarde stanovnika, od kojih većina vesti o Ukrajini dobija od državnih medija, baš kao i većina ljudi u Rusiji.
Kina je primila visokog počasnog gosta ruskog predsednika Putina na Zimskoj olimpijadi, neposredno pre nego što je počela invazija na Ukrajinu 24. februara.
U kineskoj službenoj objavi izdatoj posle sastanka rečeno je da „je saradnja izmeću ove dve zemlje bezgranična".
Da li je, dakle, Putin možda otkrio kineskom kolegi Si Đinpingu da će pokrenuti potpunu invaziju Ukrajine?
Apsolutno ne, tvrdi Kina, ali teško je zamisliti da nije bilo makar nekakvog nagoveštaja onoga što sledi u slučaju jednog tako važnog suseda.
Kina i Rusija bi jednog dana mogle da završe kao strateški rivali, ali one su danas partneri i dele zajednički prezir, koji se graniči sa otvorenim neprijateljstvom, prema NATO-u, Zapadu i njegovim demokratskim vrednostima.
Kina se već sukobila sa SAD-om oko kineskog vojnog širenja u Južnom kineskom moru.
Peking se sukobio sa zapadnim vladama i oko njegovog ophođenja prema ujgurskom stanovništvu, gušenja demokratije u Hong Kongu i često ponavljanog obećanja da će „vratiti Tajvan pod svoje", i silom ako treba.
Kina i Rusija, dakle, vide zajedničkog neprijatelja u NATO-u, a viđenje njihovih vlada prenose se na stanovništvo obe zemlje, što sa posledicu ima da, u najvećem broju slučajeva, oni prosto ne dele zgražavanje Zapada nad ruskom invazijom i njenim navodnim ratnim zločinima.
Foto: Fotoilustracija
Saveznici kineski i ruski predsednici Si Đinping i Vladimir Putin
Indija i Pakistan imaju vlastite razloge što ne žele da naljute Rusiju.
Indija dobija veći deo naoružanja iz Moskve i, posle skorašnjih sukoba sa Kinom na Himalajima, računa na to da će joj jednog dana možda biti potrebna Rusija kao saveznik i zaštitnik.
Nedavno svrgnuti pakistanski premijer Imran Kan oštar je kritičar Zapada, a pogotovo SAD-a.
I Pakistan dobija oružje od Rusije i treba mu blagoslov Moskve da bi osigurao trgovačke rute u svoja severna zaleđa u Centralnoj Aziji.
Premijer Kan nije odustao od unapred planirane posete predsedniku Putinu 24. februara, na sam dan kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
I Indija i Pakistan uzdržali su se u Ujedinjenim nacijama od glasanja da osude invaziju.
Licemerje i dvostruki aršini
A zatim su tu optužbe, koje dele mnogi, naročito u zemljama sa većinskim muslimanskim stanovništvom, da je Zapad, predvođen svojom najmoćnijom zemljom, Sjedinjenim Američkim Državama, kriv za licemerje i dvostruke aršine.
SAD i Velika Britanija su 2003. godine odlučile da zaobiđu UN i mišljenje većine zemalja sveta izvršivši invaziju na Irak na lažnim osnovama, što je dovelo do višegodišnjeg nasilja.
Vašington i London se optužuju i da su pomogli da se produži građanski rat u Jemenu, naoružavši Kraljevske saudijske vazduhoplovne snage koje izvode česte vazdušne napade u podršci zvaničnoj vladi zemlje.
Za mnoge države u Africi tu su drugi, još više istorijski razlozi.
U sovjetska vremena, Moskva je zasipala kontinent oružjem jer je želela da parira američkom i zapadnom uticaju od Sahare do Rta.
Na nekim mestima, nasleđe kolonizacije zapadne Evrope iz 19. i 20. veka predstavlja trajni prezir prema Zapadu koji se oseća i dan-danas.
Francuska, koja je upala sa svojim trupama u Mali 2013. godine da bi sprečila da Al Kaida zauzme čitavu zemlju, nije popularna u svojoj bivšoj koloniji.
Zbog toga se većina francuskih trupa i povukla, ali je sada zamenjena ruskim plaćenicima Vagner grupom bliskom Kremlju.
A kako stoji Bliski istok po ovom pitanju?
Ne iznenađuje da je Sirija zajedno sa Severnom Korejom, Belorusijom i Eritrejom podržala rusku invaziju.
Sirijski predsednik Bašar Al Asad u velikoj se meri oslanja na Rusiju za opstanak na vlasti, pošto se njegova zemlja 2015. godine našla u opasnosti da je zauzmu borci Islamske države.
Foto: Reuters
Ali čak su i dugogodišnji zapadni saveznici, kao što su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, iako su glasali za osudu invazije u UN-u, relativno tihi u kritikama na račun Moskve.
De fakto vladar Ujedinjenih Arapskih Emirata, princ Muhamed Bin Zajed, u dobrim je odnosima sa Vladimirom Putinom, a njegov prethodni ambasador u Moskvi išao je u lov sa njim.
Ne smemo zaboraviti ni da saudijski princ Muhamed Bin Salman ima uglavnom disfunkcionalni odnos sa predsednikom Bajdenom. Tolika je uzajamna netrpeljivost među njima dvojicom da navodno odbijaju da se jave na telefonske pozive jedan drugog.
Pre toga, kad su se svetske vođe okupile u Buenos Airesu za samit G20 krajem 2018. godine, svega nekoliko nedelja pošto je Zapad optužio saudijskog princa da je naredio ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija, većina zapadnih lidera je ignorisala saudijskog princa.
Putin mu je, sa druge strane, „bacio petaka".
To nije nešto što će u skorije vreme saudijski princ zaboraviti.
Ništa od ovoga ne znači da pomenute zemlje, sem Belorusije, aktivno podržavaju invaziju.
Samo je pet država glasalo da je podrži 2. marta u Ujedinjenim nacijama, a jedna od njih bila je Rusija.
Ali ono što sve ovo znači jeste da, iz raznoraznih razloga, Zapad ne sme tek tako da pretpostavi da ostatak sveta deli njegov stav prema Putinu, ni prema sankcijama, ni prema spremnosti Zapada da se otvoreno suprotstavi ruskoj invaziji sa isporukom sve smrtonosnijeg naoružanja Ukrajini.
Ukrajina je usvojila vojnu strategiju koja predviđa stalno prisustvo brodova NATO-a u Crnom moru. Kremlj je odgovorio obećanjem da će preduzeti "sve neophodne mere".
NATO je bio zahvaćen euforijom kada je Rusija pokrenula specijalnu operaciju u Ukrajini. Zapadne provokacije su ipak primorale Moskvu da da oštar odgovor. Međutim, radost je postepeno počela da ustupa mesto anksioznosti! Sada su Sjedinjene Države i njihovi saveznici u očaju: izgubili su proki rat protiv Rusije.
Američki predsednik Džo Bajden u četvrtak je pogrešno nazvao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog "predsednikom Putinom" na samitu NATO-a u Vašingtonu.
12.07.2024
07:26
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U dramatičnom nizu poteza ove nedelje, američki predsednik Džo Bajden i njegovi saveznici iz NATO-a prešli su sa politike pomoći Ukrajini na podrivanje moći i uticaja same Rusije. Na taj način, strahuju neki posmatrači, ne ostavljaju ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nikakvog izbora osim da se preda ili udvostruči ulog. To povećava šansu da rat u Ukrajini preraste u globalni sukob
Ruski organi za sprovođenje zakona osujetili su niz potencijalnih terorističkih napada u južnom delu zemlje, uhapsivši nekoliko osumnjičenih, saopštila je Federalna služba bezbednosti (FSB).
Odluka predsednika SAD Džoa Bajdena da se povuče iz predsedničke trke negativno će se odraziti na perspektive Ukrajine, izjavio je poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski, koji se nalazi u pritvoru pod sumnjom za izdaju države, na svom Telegram kanalu.
Član predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) i narodni poslanik Vladimir Đukanović reagovao je na statuse estradne umetnice Svetlane Seke Aleksić koja mu je uputila poruku putem socijalne platforme "X".
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je tek otvorena Srpska kuća u Parizu impozantna stvar i da je snaga Srbije omogućila da se naša zemlja predstavlja u svetu na takav način.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je opozicija dovela Rio Tinto u Srbiju i da mu nije jasno zašto niko ne postavi pitanje zašto su to uradili.
Kada bot Rokfeler fondacije, Manojlović, pokuša da iskamči još jedne Paćoti cipele, gledamo novu epizodu serije - lažni ekolog, izjavila je danas Milica Nikolić član Predsedništva Srpske napredne stranke.
Sinoć su otvorene Olimpijske igre u Parizu. Spektakl prilikom otvaranja izazvao je burne reakcije. Da li je ono bila promocija jednakosti kako tvrde organizatori, ili nešto drugo? Na ovu, ali i sve druge važne svetske teme govorili su gosti emisije "Rat uživo", Dragoslav Rabrenović ispred Instituta ta nacionalnu strategiju i stručnjak za strategijski menadžment.
Amerika je rešila da nam za svog novog izaslanika pošalje čoveka koji ukupno ima tri slike na internetu. To je čovek koji je organizovao Majdan. Ne pište nam se dobro. Na ovu temu u emisiji "Otvoreni studio" govorili su politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Ivan Miletić. Novinar i ratni reporter Igor Damjanović uključio se uživo u program i komenarisao je ovu temu.
Kurtijev režim počeo je da koristi isti sistem kao i Hrvati. Počeli su da hapse Srbe zbog objava na društvenim mrežama. O konstantnom Kurtijevom teroru u emsiji "Info dan" govorili su podpredsednica Skupštine Srbije Snežana Paunović i novinar Predrag Jeremić.
"Slobodna Bosna" danima vodi kampanju protiv Srbije i predsednika Vučića. Ipak, najgori su domaći izdajnici koji podržavaju medije iz Bosne, ali i Crne Gore i Hrvatske; a svi imaju jedan cilj: da vide uništenu Srbiju. Na ovu temu u "Info danu" govorili su član GO SNS Branislav Ivković i novinar Darko Zlojutro.
Tema Vikend info jutra bila je pitanje koje je kopka gledaoce, ali i goste u studiju, a to je da li psi, generalno životinje, smeju da obitavaju u kafićima i restoranima i da li je opravdano naplaćivanje njihovog boravka u objektu. O tome su polemisali Aleksandar Gavrić iz organizacije Animal Rescue Srbija, modni fotograf Dejan Milićević, Ivan Gavrilović, pevač i veterinar Srećko Radojičić.
Pripadnici Gorske službe spasavanja Crne Gore i tamošnje Aviohelikopterske jedinice MUP-a sproveli su danas akciju spasavanja na Durmitoru, u reonu Planinice, i pružili pomoć državljaninu Srbije kome je pozlilo.
Nikola Radosavljević (56) je pre tačno 17 godina zavio u crno ceo rodni Jabukovac. On je za devetostruko ubistvo "nagrađen" time što je, umesto u zatvor, poslat najpre u Specijalnu zatvorsku bolnicu u Beogradu, a potom u Kliniku za psihijatrijske bolesti u Gornjoj Toponici.
Vinko Paunović (53) iz Starčeva kod Petrovca na Mlavi ubio je pre tačno dve godine suprugu Julijanu (46) pa sebe, i to posle proslave porodične slave Svetog arhangela Gavrila!
Selektor košarkaške reprezentacije Srbije izneo je očekivanja pred sutrašnji start na Olimpijskim igrama i duel sa Sjedinjenim Američkim Državama u Lilu (17.15, RTS 1).
Davor Dujmović bio je jedan od naših najsjanijih glumaca. Prvu ulogu ostvario je kao dečak u kultnom filmu "Otac na službenom putu" Emira Kusturice, koji je nagrađen Zlatnom palmom u Kanu.
Slavni egipatski arheolog Zahi Havas, izazavao je pravu buru u svetskoj javnosti kada je tokom ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu zatražio od Francuske da Italiji vrati čuvenu Mona Lizu.
Svečanom ceremonijom dodele festivalskih priznanja najboljim evropskim ostvarenjima, kao i projekcijom filma "Drugi čin" Kventina Dipijoa, u petak 26. jula na Letnjoj pozornici na Paliću zatvoren je 31. Festival evropskog filma Palić.
Jedna porodica roda nedavno je ostala bez doma u niškom naselju Nikola Tesla, ali su se volonteri iz ZooPlaneta potrudili da ova priča ima srećan ishod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.