(FOTO) NATO SE BAŠ PLAŠI RUSA U UKRAJINI! U SVAKOM TRENUTKU IMAJU 30 AVIONA U VAZDUHU! Svet odbija da sledi Amere i Zapad u udaru na Moskvu - EVO I ZAŠTO!!
Podeli vest
Od početka sukoba u Ukrajini licitira sa sa brojem NATO raspoređenih vojnika u zemljama članicama koje su najbliže Rusiji. Sada je NATO objavio kartu na kojoj su označeni vojni avioni koji konstantno patroliraju na istoku Evrope
Dodali su da to čine kako bi sprečili bilo kakvu potencijalnu agresiju protiv saveznika.
U dramatičnom nizu poteza ove nedelje, američki predsednik Džo Bajden i njegovi saveznici iz NATO-a prešli su sa politike pomoći Ukrajini na podrivanje moći i uticaja same Rusije. Na taj način, strahuju neki posmatrači, ne ostavljaju ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nikakvog izbora osim da se preda ili udvostruči ulog. To povećava šansu da rat u Ukrajini preraste u globalni sukob
02.05.2022
15:44
Britanski BBC pokušao je da odgovori zašto NATO i Zapad nemaju stoprocentnu podršku kada je reč o sukobu u Ukrajini! Njihovu analizu prenosimo u celini!
Pošto je Rusija 24. februara pokrenula invaziju na Ukrajinu, Ujedinjene nacije održale su hitno glasanje, 141 zemlja od 193 članica UN-a glasale su nedelju dana kasnije da je osude.
Ali određeni broj velikih zemalja odlučio je da se uzdrži.
Među njima su uključujući Kina, Indija i Južna Afrika.
I zato bi zapadni lideri živeli u zabludi kad bi verovali da čitav svet deli NATO-ov stav da je Rusija isključivi krivac za ovaj katastrofalni rat, zato što to prosto nije tako.
Zašto je, dakle, toliko država uzdržano u vezi sa ruskom invazijom?
Mnogi su razlozi za to, od izravnih ekonomskih ili vojnih interesa, preko optužbi za licemerje Zapada do evropske kolonijalne prošlosti.
In response to Russia’s invasion of #Ukraine, NATO has up to 30 aircraft on patrol at any moment.
To deter any potential aggression against Allies, #NATO is deploying an unprecedented mix of fighter jets, reconnaissance aircraft and support planes ✈️ pic.twitter.com/zQW35paSv8
— NATO (@NATO) May 10, 2022
Ne postoji univerzalni odgovor za sve. Svaka zemlja može da ima vlastite specifične razloge zašto ne želi javno da osudi Rusiju ili otuđi predsednika Putina.
„Bezgranična" saradnja
Krenimo od Kine, najmnogoljudnije zemlje sveta sa više od 1,4 milijarde stanovnika, od kojih većina vesti o Ukrajini dobija od državnih medija, baš kao i većina ljudi u Rusiji.
Kina je primila visokog počasnog gosta ruskog predsednika Putina na Zimskoj olimpijadi, neposredno pre nego što je počela invazija na Ukrajinu 24. februara.
U kineskoj službenoj objavi izdatoj posle sastanka rečeno je da „je saradnja izmeću ove dve zemlje bezgranična".
Da li je, dakle, Putin možda otkrio kineskom kolegi Si Đinpingu da će pokrenuti potpunu invaziju Ukrajine?
Apsolutno ne, tvrdi Kina, ali teško je zamisliti da nije bilo makar nekakvog nagoveštaja onoga što sledi u slučaju jednog tako važnog suseda.
Kina i Rusija bi jednog dana mogle da završe kao strateški rivali, ali one su danas partneri i dele zajednički prezir, koji se graniči sa otvorenim neprijateljstvom, prema NATO-u, Zapadu i njegovim demokratskim vrednostima.
Kina se već sukobila sa SAD-om oko kineskog vojnog širenja u Južnom kineskom moru.
Peking se sukobio sa zapadnim vladama i oko njegovog ophođenja prema ujgurskom stanovništvu, gušenja demokratije u Hong Kongu i često ponavljanog obećanja da će „vratiti Tajvan pod svoje", i silom ako treba.
Kina i Rusija, dakle, vide zajedničkog neprijatelja u NATO-u, a viđenje njihovih vlada prenose se na stanovništvo obe zemlje, što sa posledicu ima da, u najvećem broju slučajeva, oni prosto ne dele zgražavanje Zapada nad ruskom invazijom i njenim navodnim ratnim zločinima.
Foto: Fotoilustracija
Saveznici kineski i ruski predsednici Si Đinping i Vladimir Putin
Indija i Pakistan imaju vlastite razloge što ne žele da naljute Rusiju.
Indija dobija veći deo naoružanja iz Moskve i, posle skorašnjih sukoba sa Kinom na Himalajima, računa na to da će joj jednog dana možda biti potrebna Rusija kao saveznik i zaštitnik.
Nedavno svrgnuti pakistanski premijer Imran Kan oštar je kritičar Zapada, a pogotovo SAD-a.
I Pakistan dobija oružje od Rusije i treba mu blagoslov Moskve da bi osigurao trgovačke rute u svoja severna zaleđa u Centralnoj Aziji.
Premijer Kan nije odustao od unapred planirane posete predsedniku Putinu 24. februara, na sam dan kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
I Indija i Pakistan uzdržali su se u Ujedinjenim nacijama od glasanja da osude invaziju.
Licemerje i dvostruki aršini
A zatim su tu optužbe, koje dele mnogi, naročito u zemljama sa većinskim muslimanskim stanovništvom, da je Zapad, predvođen svojom najmoćnijom zemljom, Sjedinjenim Američkim Državama, kriv za licemerje i dvostruke aršine.
SAD i Velika Britanija su 2003. godine odlučile da zaobiđu UN i mišljenje većine zemalja sveta izvršivši invaziju na Irak na lažnim osnovama, što je dovelo do višegodišnjeg nasilja.
Vašington i London se optužuju i da su pomogli da se produži građanski rat u Jemenu, naoružavši Kraljevske saudijske vazduhoplovne snage koje izvode česte vazdušne napade u podršci zvaničnoj vladi zemlje.
Za mnoge države u Africi tu su drugi, još više istorijski razlozi.
U sovjetska vremena, Moskva je zasipala kontinent oružjem jer je želela da parira američkom i zapadnom uticaju od Sahare do Rta.
Na nekim mestima, nasleđe kolonizacije zapadne Evrope iz 19. i 20. veka predstavlja trajni prezir prema Zapadu koji se oseća i dan-danas.
Francuska, koja je upala sa svojim trupama u Mali 2013. godine da bi sprečila da Al Kaida zauzme čitavu zemlju, nije popularna u svojoj bivšoj koloniji.
Zbog toga se većina francuskih trupa i povukla, ali je sada zamenjena ruskim plaćenicima Vagner grupom bliskom Kremlju.
A kako stoji Bliski istok po ovom pitanju?
Ne iznenađuje da je Sirija zajedno sa Severnom Korejom, Belorusijom i Eritrejom podržala rusku invaziju.
Sirijski predsednik Bašar Al Asad u velikoj se meri oslanja na Rusiju za opstanak na vlasti, pošto se njegova zemlja 2015. godine našla u opasnosti da je zauzmu borci Islamske države.
Foto: Reuters
Ali čak su i dugogodišnji zapadni saveznici, kao što su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, iako su glasali za osudu invazije u UN-u, relativno tihi u kritikama na račun Moskve.
De fakto vladar Ujedinjenih Arapskih Emirata, princ Muhamed Bin Zajed, u dobrim je odnosima sa Vladimirom Putinom, a njegov prethodni ambasador u Moskvi išao je u lov sa njim.
Ne smemo zaboraviti ni da saudijski princ Muhamed Bin Salman ima uglavnom disfunkcionalni odnos sa predsednikom Bajdenom. Tolika je uzajamna netrpeljivost među njima dvojicom da navodno odbijaju da se jave na telefonske pozive jedan drugog.
Pre toga, kad su se svetske vođe okupile u Buenos Airesu za samit G20 krajem 2018. godine, svega nekoliko nedelja pošto je Zapad optužio saudijskog princa da je naredio ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija, većina zapadnih lidera je ignorisala saudijskog princa.
Putin mu je, sa druge strane, „bacio petaka".
To nije nešto što će u skorije vreme saudijski princ zaboraviti.
Ništa od ovoga ne znači da pomenute zemlje, sem Belorusije, aktivno podržavaju invaziju.
Samo je pet država glasalo da je podrži 2. marta u Ujedinjenim nacijama, a jedna od njih bila je Rusija.
Ali ono što sve ovo znači jeste da, iz raznoraznih razloga, Zapad ne sme tek tako da pretpostavi da ostatak sveta deli njegov stav prema Putinu, ni prema sankcijama, ni prema spremnosti Zapada da se otvoreno suprotstavi ruskoj invaziji sa isporukom sve smrtonosnijeg naoružanja Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO ima instrumente da preispita sebe, a umesto što pričamo o evropskoj vojsci, hajde da potražimo nove načine vojne saradnje između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je predsedavajući vojnog komiteta Atlantskog saveza, admiral Đuzepe Kavo Dragone za list Korijere dela Sera.
U dramatičnom nizu poteza ove nedelje, američki predsednik Džo Bajden i njegovi saveznici iz NATO-a prešli su sa politike pomoći Ukrajini na podrivanje moći i uticaja same Rusije. Na taj način, strahuju neki posmatrači, ne ostavljaju ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nikakvog izbora osim da se preda ili udvostruči ulog. To povećava šansu da rat u Ukrajini preraste u globalni sukob
Isplivala je nova fotografija Nebojše Bojovića, ortaka tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića i bivšeg izvršnog direktora kompanije Infrastrukture Železnice Srbije Milutina Miloševića, čije prijateljstvo datira još iz davnih dana.
Isplivala je nova fotografija Nebojše Bojovića, ortaka tužioca za organizovani kriminal Mladena Nenadića i bivšeg izvršnog direktora kompanije Infrastrukture Železnice Srbije Milutina Miloševića, čije prijateljstvo datira još iz davnih dana.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je danas odbacio optužbe da je Vlada prekršila Ustav i zakone odlukom da preuzme sramni doček bronzanih rukometaša na glavnom zagrebačkom trgu gde je, uprkos zabrani gradskih vlasti, nastupio ustaški pevač Marko Perković Tompson.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je Povereniku za samostalnost javnog tužilaštva zahtev za zaštitu od neprimerenog uticaja.
Sanja Kalinović je otkrila da je napravila pasulj za Plave, što je voditelj Vuk Vukašinović iskoristio da se našali kako će svi koji su jeli imati gasove.
U večerašnjoj 22. epizodi Exatlona Srbija pobedu je odneo Crveni tim, rezultatom 8:5 kojim su sačuvali jednog člana svog tima od ispadanja na kraju nedelje.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Sutra će biti isplaćene januarske plate uvećanje za 5,1 odsto zaposlenima u javnom sektoru, a u petak povećanje dobijaju zaposleni u policiji i prosveti, rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Rok za legalizaciju objekata po zakonu "Svoj na svome" koji bi trebao da istekne sutra, 5. februara, produžen je za još tri dana. Jedno od ključnih pitanja jeste šta će se desiti ukoliko nelegalni objekat nije prijavljen na vreme.
Zlatibor je nedavno bio domaćin takmičenja u sportu koji je do pre tri godine bio potpuna nepoznanica. Reč je kornholu, sportu za mlade i starije, žene i muškarce, koji sve više osvaja Srbiju.
inistarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović danas je razgovarala sa izvršnim direktorom Nuklearne energetske kompanije Emirata (ENEC), Mohamedom Ibrahimom Al Hamadijem o saradnji dve države u oblasti nuklearne energije.
Porodice ubijenog bračnog para, Ivane i Predraga Novakovića iz Arilja obaveštene su o ukidanju presude okrivljenom Branku Pušici i kako su istakli, nadaju se da će pravda ovog puta biti zadovoljena.
Suđenje Branku Pušici, koji je osuđen na 18 godina zatvora pred Višim sudom u Užicu zbog ubistva bračnog para Ivane i Predraga Novakovića, biće ponovljeno, jer je tako naložio Apelacioni sud u Kragujevcu.
Policija u Beogradu, Treće odeljenje Uprave kriminalističke policije zajedno sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, rasvetlili su teško ubistvo u pokušaju na Čukarici i uhapsili V.M. (21) iz Crne Gore.
Glumac blokader Dragan Gagi Jovanović (60) ukrao je pesmu "Ružo rumena" od svog kolege Nebojše Ljubišića i predstavio je kao svoju zbog čega su njih dvojica završili na sudu.
Bivši britanski princ Endru Mauntbaten Vindzor iselio se iz Rojal Lodža, a za to vreme policija ispituje tvrdnje da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin 2010. godine slao žene u njegovu rezidenciju.
Anegdote o legendarnim glumcima iz filma "Ko to tamo peva" i danas se prepričavaju, a jednu od najneverovatnijih ispričao je beogradski konobar, koji tvrdi da je našeg glumca Petra Lupu žena pijanog iznosila iz kafane.
Reditelj Džejms Kameron otkrio je da je na početku karijere, radeći na niskobudžetnom filmu "Bitka iza zvezda", dobio zadatak da članovima filmske ekipe deli kokain, što je tada, kako kaže, bila uobičajena praksa.
Ideja za smajlije je potekla sa Univerziteta Karnegi Melon, gde je istraživač Skot Falman osmislio simboličan način da se u pisanju jasno razlikuju šale od ozbiljnih poruka.
Voćni kolač sa grizom je najsočniji desert koji miriše na dom i detinjstvo. Tajna je u načinu slaganja, a kroz vazdušasto testo se prepliću ukusi jabuke i crvenog voća iz zamrzivača.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Vrhovnog suda FBIH, potvrdio je optužnicu Federalnog tužilaštva FBIH, te prihvatio sporazum o priznanju krivice protiv Amara Hodžića poznatijeg kao Buba Koreli.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar