Naširoko se smatra da je ruski predsednik Vladimir Putin očekivao da će njegove trupe brzo da napreduju u svojoj invaziji na Ukrajinu i svrgnu vlasti u Kijevu za nekoliko dana. Umesto toga, njegove snage su uvučene u produženi konflikt koji ne pokazuje znakove posustajanja
Američki Institut za proučavanje rata još je početkom marta objavio kako se ruska strana priprema na dug sukob, a u maju predvideo da će ukrajinske snage u oblasti Harkova “verovatno uskoro da napreduju ka ruskoj granici” te da ruske snage možda neće moći da ih spreče da do nje i stignu “čak ni sa dodatnim pojačanjem”.
Pre dve nedelje je direktorka Američkih nacionalnih obaveštajnih službi Avril Hejns rekla da Sjedinjene Države veruju da se Putin sprema za dugotrajan sukob u Ukrajini i upozorila da ruska pobeda u Donbasu možda neće okončati rat.
- Putin želi da prenese sukob u Pridnjestrovlje, područje Moldavije koje se otcepilo 1990. – rekla je Hejns.
Zašto se strahuje od produženog konflikta?
Očekivani “blickrig” na Ukrajinu se nije dogodio. Nakon neuspeha na severu kod Kijeva, ruske snage su se pre više od mesec dana povukle iz tog regiona i fokusirale se na jug i istok, preciznije ključnu luku Odesu koja je nedavno napadnuta hipersoničnim projektilima i industrijski region Donbasa u kojem se nalaze separatistički regioni Donjecka i Luganjska čiju je nezavisnost Putin priznao uoči invazije.
Ali tamo se mučne borbe odvijaju napred-nazad, selo po selo, kako je to opisao “Dejli mejl”.
Rusi su do sada imali brojnih problema u invaziji, od – na prvom mestu – potcenjivanja Ukrajine i ukrajinske odbrane i otpora, nespremnosti svojih trupa, problema sa nabavkom zaliha, logistike i pada morala, ali i zbog napada na više frontova, korišćenja nebezbednih komunikacija – i to sve bez rezervnog “plana B”. Ne treba zaboraviti ni teške sankcije koje je Zapad nametnuo Moskvi, rusku vojnu opremu uništenu tokom invazije, te stalni pritok zapadnog naoružanja koji stiže u Kijev i sve ujedinjeniji zapadni blok.
Dok Ukrajini stiže novo naoružanje, zapadne sankcije – takozvana “kontrola izvoza” na strane komponente – dovele su do neaktivnosti dva velika ruska proizvođača tenkova, “Korporacije Uralvagonzavod” i “Čeljabinske fabrike traktora”, a zamenik američkog ministra finansija Voli Adejemo je rekao da zbog toga Rusija danas ima daleko manje tenkova nego na početku invazije, a ne može da ih napravi više.
Generalštab Oružanih snaga Ukrajine je objavio da je Rusija od početka sukoba izgubila oko 28.300 vojnika i 1.251 tenk. “Vašington post” je ocenio da su ovo najgori gubici koje je Rusija pretrpela od Drugog svetskog rata i da će najverovatniji ishod rata u Ukrajini biće "još jedan zamrznuti konflikt".
As @POTUS assured @ZelenskyyUa today, we continue to stand with the brave Ukrainian people in their fight for freedom. To that end, this latest support package contains many of the highly effective weapons systems we have already provided along with critical new capabilities. pic.twitter.com/kwbp2tPvoP
— Secretary of Defense Lloyd J. Austin III (@SecDef) April 14, 2022
Ali, zapadni mediji poput “Posta” nisu jedini koji su kritikovali neuspehe invazije. Dok su u nedavno dvoje ruskih novinara – Igor Poljakov i Aleksandra Mirošnikova – optužili Putina da je pokrenuo “jedan od najkrvavijih ratova 21. veka", ratni dopisnik i Putinov propagandista Aleksandr Sladkov je u retkom priznanju ukazao na ruske muke u Ukrajini. On je na video snimku objavljenom na društvenim mrežama rekao da se Rusija muči da ostvari značajne vojne dobiti u regionu Donbasa jer se sa ukrajinskim snagama bori “jedan na jedan”.
Sladkov je rekao da je Putinova “specijalna vojna operacija” bila “sramotno neodlučna”, da ruske trupe “nisu mogle da izguraju ukrajinske snage” i da “prave podvig od nečega što bi trebalo da bude rutinsko”.
Njegovi komentari kao da potvrđuju procenu koju je jedan neimenovani američki zvaničnik izneo u ponedeljak. On je rekao, prenosi “Dejli mejl”, da ruski napori u Donbasu nisu doveli do bilo kakvog značajnog progresa i da su Putinove trupe i dalje suočene sa oštrim otporom ukrajinskih.
Zašto Pridnjestrovlje?
Moldavija je sve zabrinutija da bi Rusija mogla da protegne svoju invaziju na Ukrajinu i okomi se na sporni region Pridnjestrovlje koji Moskva podržava i na kojem se decenijama nalaze njenih oko 1.500 trupa. Nakon predsednice Moldavije Maje Sandu, i premijerka Natalija Gavrilica je nedavno rekla da “pozivaju rusku vojsku sa teritorije Pridnjestrovlja na povlačenje”.
Pridnjestrovlje je komad zemlje duž 400 km moldavsko-ukrajinske granice sa oko 500.000 stanovnika. Anton Barbašin, politički analitičar žurnala “Ridl”, istakao je da je ideja da Rusija želi da uspostavi geografsku vezu do Pridnjestrovlja “u diskursu bar od devedesetih”. Rusija je dugo nastojala da zadrži “džepove” uticaja u Istočnoj Evropi i nastavlja da podržava Pridnjestrovlje besplatnim prirodnim gasom. Majkl Kofman, stručnjak za Rusiju organizacije CAN, ocenio je da ruska vojska “nema kapacitet za takvu vrstu ofanzive”.
- Veoma je verovatno da će ona biti potrošena snaga nakon ofanzive u Donbasu – istakao je on.
Ipak, Pridnjestrovlje je blizu Odese, čije je osvajanje bilo među prioritetima ruskih ratnih planova. Odesa je udaljena oko 180. km od granice Pridnjestrovlja čija vojska, prema njihovim podacima, broji oko 7.500 vojnika, ali i 80.000 rezervista kojima, kako pišu tamošnji mediji, stižu pozivi za mobilizaciju.
Šta bi moglo dalje da se desi?
Mnogi analitičari su očekivali da će Putin iskoristiti svoje obraćanje na vojnoj paradi u Moskvi povodom Dana pobede da ili ubedi domaću javnost nezadovoljnu teškim gubicima u pobedu ili eskalira rat i objavi masovnu mobilizaciju. Ali, Putin je umesto toga pravdao invaziju, navodeći da je Rusija bila primorana da uđe u rat zbog NATO.
On nije odao signal u kom pravcu ovaj rat vodi a pitanje da li će i kako Rusija okupiti više snaga za nastavak rata ostavio je – neodgovorenim.
“Bez konkretnih koraka za izgradnju nove sile, Rusija ne može da vodi dug rat, a sat počinje da otkucava neuspeh njene vojske u Ukrajini”, rekao je na “Tviteru” Filips O’Brajen, profesor strateških studija Univerziteta Sent Endruz u Škotskoj.
- Rusija nije dobila ovaj rat. Počinje da ga gubi – ocenio je Najdžel Gold Dejvis, bivši britanski ambasador u Belorusiji.
Strah od nuklearnog sukoba
Hejnsova je izjavila da strahuje u kojem će se smeru sukob razvijati narednih meseci, preneo je “ABS njuz”.
- Najverovatnija žarišta eskalacije u narednim nedeljama će biti sve veći pokušaji Rusije da se ispreči zapadnoj bezbednosnoj pomoći, odmazda za zapadne ekonomske sankcije ili pretnja režimu kod kuće. Verujemo da Moskva nastvlja da koristi nuklearnu retoriku da odvrati SAD i Zapad od povećanja ubojite pomoći Ukrajini i odgovori na javne komentare američkih i NATO saveznika koji ukazuju na proširene ciljeve Zapada u sukobu – navela je.
- I dalje mislimo da Putin neće odobriti upotrebu nuklearnog oružja osim ako ne oceni da postoji egzistencijalna pretnja za državu ili ruski režim - dodala je Hejns, ukazujući da bi sledeći korak Putina moglo biti pokretanje velikih nuklearnih vežbi kako bi signalizirao Zapadu na povećane opasnosti njegove podrške Kijevu.
Putin je još napočetku invazije stavio svoje nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, a usled povećane zapadne podrške Kijevu Moskva je unazad iznosila manje-više prikrivene nuklearne pretnje.
Dok stručnjaci za spoljnu politiku smatraju da bi ruski predsednik razmotrio upotrebu nuklearnog oružja samo u slučaju ako oseća “egzistencijalnu pretnju” svojoj zemlji ili režimu, Brent Sedler, ekspert Fondacije Heritidž iz Vašingtona, ukazao je da bi Vladimir Putin mogao da upotrebi taktički nuklearni napad ako se njegova zemlja suoči sa “ogromnim vojnim porazom u Donbasu”.
Glavnokomandujući američke vojske general Mark Mili razgovarao je telefonom sa načelnikom štaba ruske vojske Valerijem Gerasimovim, saopštio je Pentagon u četvrtak, prvi od njihovih razgovora od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Ukrajinski novinar Denis Kazanski objavio je snimak razorene Konstantinovke u Donjeckoj oblasti, na kojem se vide uništene stambene zgrade, ruševine i čitavi delovi grada opustošeni višemesečnim borbama.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Alis Rufo, ministarka-delegat u francuskom Ministarstvu oružanih snaga, potvrdila je da u Ukrajini postoji francuska vojna struktura koja se bavi obukom ukrajinskih vojnika, kao i održavanjem i popravkom vojne opreme.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnokomandujući američke vojske general Mark Mili razgovarao je telefonom sa načelnikom štaba ruske vojske Valerijem Gerasimovim, saopštio je Pentagon u četvrtak, prvi od njihovih razgovora od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Tri osobe su poginule, a tri su povređene u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros u 6:05 časova na državnom putu D-1, u mestu Blagaj kod Slunja u Hrvatskoj.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Viktor Živojinović uslikan je u jednom kafiću, a posebnu pažnju privuklo je to što se mlađi sin Lepe Brene otežano kretao, dok javnost i dalje bruji o incidentu u kojem je zapaljen automobil Aleksandre Prijović.
Porodica Ljube Pantović uskoro će dobiti još jednog člana, budući da je njena ćerka Gorana u drugom stanju, pa će poznata fitnes šampionka postati baka po peti put!
Voditeljka RTV Stara Pazova Ivana Lukin odlučila je da ne podnese krivičnu prijavu protiv devojke koja ju je automobilom udarila tokom uključenja u program uživo, ističući da je ceo slučaj razrešen nakon što je saznala o kome je reč.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.