• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer.rs/agencije

27.05.2022

22:21 >> 14:58

Četvoro dece poginulo u granatiranju, stiže teško naoružanje iz SAD u Ukrajinu... (Foto/Video)

Pixabay

Vesti

Četvoro dece poginulo u granatiranju, stiže teško naoružanje iz SAD u Ukrajinu... (Foto/Video)

Podeli vest

Nastavlja se specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini. Na području "Azovstalja", nakon što je čeličana prešla u ruske ruskih snaga, i dalje se pretražuju podzemni kanali i prostorije. Ukrajinske jedinice sporadično pucaju na ruske pogranične oblasti

22.00 - Blinken:Prigovori Turske mogu se resiti do samita lideraNATO


Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je danas da je uveren da se prigovori Turske na ulazak Finske i Švedske u NATO mogu brzo prevazići, verovatno na vreme za samit lidera alijanse krajem sledećeg meseca.
Na konferenciji za novinare u Vašingtonu sa ministrom inostranih poslova Finske Pekom Havistoom Blinken je rekao da SAD nemaju razloga da veruju da se zabrinutost Turske ne može rešiti, preneo je AP.

"Sjedinjene Američke Države u potpunosti podržavaju pridruživanje Finske i Švedske alijansi i dalje sam uveren da će obe uskoro postati članice NATO", rekao je Blinken i dodao: "Radujemo se što ćemo Finsku i Švedsku nazvati našim saveznicima".

Havisto je rekao da su njegova zemlja i Švedska imae dobre pregovore s predstavnicima Turske u vezi sa njihovom zabrinutošću poslednjih dana i dodao da će se razgovori nastaviti sa ciljem da se problemi reše pre samita NATO u Madridu krajem juna.

Švedska i Finska podnele su prošle nedelje pisane prijave za ulazak u NATO.

Ovaj potez predstavlja jednu od najvećih geopolitičkih posledica ruskog rata u Ukrajini i mogao bi da promeni bezbednosnu mapu Evrope, navela je američka agencija.

21.50 - Havisto:Pre ili kasnije Finska i Svedska ce biti claniceNATO

Finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto izrazio je optimizam da će pre ili kasnije Finska i Švedska biti članice NATO i rekao da će se razgovori sa turskom vladom nastaviti jer Ankara preti da će blokirati pridruživanje dve države alijansi.

U intervjuu za CNN Havisto je rekao da očekuje da će se tema o članstvu Finske u NATO i prevazilaženju trenutnog protivljenja Turske pojaviti u njegovim razgovorima sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom tokom njihovog susreta kasnije danas, dodajući da je prilično uveren da su i druge zemlje NATO razgovarale sa Turskom.
Delegacije Finske i Švedske, koje su prošle nedelje zvanično podnele zahtev za članstvo u NATO, otputovale su u Tursku ranije ove nedelje na razgovore o pristupanju NATO. Sve članice NATO moraju odobriti pristupanje novih članica.

Foto: Pixabay

Havisto, koji nije prisustvovao razgovorima, nazvao je to dobrim sastankom i rekao da je trajao pet sati.

On je kazao da postoje evropski i finski zakoni i politike koje usmeravaju akcije Finske u vezi sa glavnim zahtevima Turske - proglašenjem Radničke partije Kurdistana (PKK) terorističkom organizacijom, ukidanjem kontrole izvoza oružja, izručenjem kurdskih militanata koje Turska smatra teroristima. Međutim, Ibrahim Kalin, portparol predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana rekao je posle posete delegacije da proces ne može da napreduje ukoliko se bezbednosni problemi Turske ne reše konkretnim potezima.

Havisto je rekao da je postojao dogovor da se ti razgovori nastave, ali da sledeća runda još nije dogovorena.

"Iz naše perspektive vremenski okvir je od suštinskog značaja, jer se radujemo samitu NATO u Madridu. Nadamo se da će tokom samita NATO nove članice biti barem pozdravljene i potvrđena ''Politika otvorenih vrata'' NATO, ali naravno, pravo je svake države članice da utiče na proces", rekao je on.

21.20 - Posledica ukrajinskog granatiranja sela Svatovo (LNR), prenosi RT. Tri osobe su poginule, 14 je povređeno, uključujući četvoro dece

 

 

21.20 - Kuleba: Stiže nam još teškog naoružanja iz SAD

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba saopštio je danas nakon telefonskog razgovora sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom da u Ukrajinu stiže još teškog naoružanja.

"Teško naoružanje je u vrhu agende Kijeva i stiže nam još isporuka", napisao je Kuleba na Tviteru.

Razgovor se odvijao nedugo nakon što je CNN javio da su SAD spremne da Ukrajini poštalju napredni višestruki dugodometni raketni sistem.
Vašington je do sada odbijao da Ukrajini isporuči takve sisteme iz straha da bi mogli da budu korišćeni za napade na rusku teritoriju, što bi proširilo konflikt, navodi BBC.

21.10 - LPR: U ukrajinskom napadu dve osobe poginule, osam ranjeno

Najmanje dve osobe su poginule, a osam je povređeno u udaru ukrajinske taktičke balističke rakete "Točka-U" na naselje Svatovo, saopštilo je danas Generalno tužilaštvo samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR).

TAS S je preneo da su oružane snage Ukrajine ispalile taktičku raketu "Točka-U" na naselje Svatovo, da su dve osobe poginule od gelera, a osam je zadobilo različite povrede.

Zaposleni u Tužilaštvu su upućeni na lice mesta da evidentiraju incident.

20.28 - Mapa vazdušnih opasnosti

 

 

20.15 - Ukrajina zatražila od Nemačke da blokira Severni tok 1

Generalni direktor kompanije "GTS Operator Ukrajine", Sergej Makogon, izjavio je danas da je zatražio od nemačke vlade da isključi gasovod Severno tok 1 i umesto toga predložio snabdevanje gasom preko ukrajinskog sistema za prenos gasa.

20.07 - Pronađena masovna grobnica

U parku u Marijupolju, u blizini nekadašnjeg stadiona Metalurg pronađena je masovna grobnica sa telima ukrajinskih vojnika, izjavio je danas dorektor biroa za sudsko-medicinska ispitivanja Ministarstva zdravlja samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) Dmitrij Kalašnjikov.

Prema njegovim rečima, vojnici su poginuli u februaru i martu ove godine kada je taj deo grada bio pod kontrolom Ukrajine.

18.59 - Uništen još jedan helikopter Ka-52, preneli su mediji.

18.47 - Oružane snage Ukrajine oduzele su Rusima sistem PVO Tunguska sa nazivom "Zov Kobzona"

 

 

18.40 - Moskva: Ispitati americke biolaboratorije u Nigeriji

Najmanje četiri američke biolaboratorije smeštene su u Nigeriji, odakle su se majmunske boginje proširile na Evropu i Ameriku, izjavio je načelnik Jedinica za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Oružanih snaga Rusije Igor Kirilov.

Kirilov je dodao i da je reč o „čudnoj slučajnosti“ koju bi stručnjaci trebalo da provere i podsetio na to da je uoči izbijanja pandemije virusa korona, prema navodima evropskih i američkih medija, bilo organizovano uvežbavanje borbe protiv širenja virusa majmunskih boginja.

18.10 - Guljaš: Rusija nije pretnja bilo kojoj članici NATO

Mađarska vlada smatra da je napad Rusije na neku od država članica NATO "malo verovatan" i ne vidi nikakvu pretnju iz Moskve, izjavio je Gergeli Guljaš, šef kabineta mađarskog premijera.

"Ne verujemo da Rusija trenutno predstavlja pretnju bilo kojoj državi članici NATO", rekao je šef kabineta mađarskog premijera, prenosi TAS S.

Na pitanje o mogućoj mobilizaciji trupa nakon proglašenja vanrednog stanja u zemlji, Guljaš je istakao da je vlada već naredila da se pooštri odbrana granica zemlje i da ne vidi razlog za dodatne mere.

Mađarski premijer Viktor Orban je zbog sukoba u Ukrajini u utorak proglasio vanredno stanje u zemlji koje je stupilo na snagu 25. maja, navodi TAS S.

18.00 - Dragi i Zelenski pričali o deblokadi izvoza pšenice iz UKR

Italijanski premijer Mario Dragi i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, razgovarali su o deblokadi izvoza pšenice iz Ukrajine kako bi se rešio problem krize hrane koja preti najsiromašnijim zemljama sveta, saoštila je danas kancelarija italijanskog premijera.
Ruska blokada ukrajinskih luka sprečila je isporuke žitarica, kojih su obe zemlje glavni izvoznici, preneo je Rojters.
Rusija optužuje Ukrajinu za miniranje luka, a Ukrajina rusku poziciju kao ucenu.

U telefonskom razgovoru, Dragi je uverio Ukrajinu u podršku italijanske vlade i ostalih zemalja Evropske unije.

17.25 - SAD uvele nove sankcije ruskim bankama zbog podrske S.Korej

Sjedinjene Američke Države su danas uvele sankcije dvema ruskim bankama, Dalekoistočnoj banci i banci Sputnjik, severnokorejskoj kompaniji Er Korio Trejding i Džong Jong Namu, predstavniku organizacije sa sedištem u Belorusiji koja je u vezi sa Drugom akademijom prirodnih nauka Severne Koreje (SANS).

„Sjedinjene Američke Države će nastaviti da sprovode postojeće i uvode nove sankcije, pozivajući Severnu Koreju da se vrati na diplomatski put i napusti svoj program razvijanja oružja za masovno uništenje i razvijanje balističkih projektila“, izjavio je podsekretar za terorizam i finansijske obaveštajne poslove Ministarstva finansija SAD-a Brajan Nelson, prenosi Rojters.

Sankcije su uvedene zbog "podržavanja severnokorejskog programa za razvijanje oružja za masovno uništenje", sopšteno je iz američkog Ministarstva finansija, navodi Rojters.

Ovaj američki potez usledio je dan nakon što su Kina i Rusija stavile veto na pokušaj SAD-a da Ujedinjene nacije uvedu još sankcija Severnoj Koreji zbog njenog lansiranja balističkih projektila, što je podelilo Savet bezbednosti UN-a po prvi put otkako je počeo da kažnjava Pjongjang 2006. godine, navodi britanska agencija.

16.37 - Nehamer: Predsednik Rusije Vladimir Putin izrazio spremnost da omogući izvoz preko ukrajinskih luka

Ovo su detalji celog razgovora dvojice lidera!

16.30 - Ukrajina neće u NATO?

NATO ne planira da Ukrajini ponudi članstvo u ovoj organizaciji, rekao je danas španski ministar spoljnih poslova Manuel Albares.

"To pitanje trenutno se ne postavlja. Ukrajina to trenutno ne traži", rekao je španski diplomata kada mu je postavljeno pitanje o ponudi Kijevu da se pridruži Alijansi.

Albares je naglasio da je NATO defanzivni savez, prenio je Tas. "Kriza u snabdevanju hranom je već stigla i oseća se u mnogo zemalja. Kriza sa hranom će biti duža od rata", rekao je šef španske diplomatije.

On je ocenio da će ovo biti centralno pitanje na sastanku Generalne skupštine UN u septembru i da bi konflikt u Ukrajini mogao da potraje duže.

16.23 - Britansko Ministarstvo odbrane objavilo je novu mapu

 

 

15.56 - Lukašenko:Uspeli smo da zaustavimo finansijske probleme

Evroazijska ekonomska unija (EAEU) uspela je da u uslovima zapadnih sankcija zaustavi probleme na monetarnom i finansijskom tržištu, ali se pritisak Zapada pojačava, izjavio je beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko.
On je dodao da je neophodno da sve članice unije deluju kao jedinstveni front.

"Sastanak se održava u teškim geopolitičkim i ekonomskim uslovima. Međutim, uspeli smo da zaustavimo probleme na monetarno-finansijskom tržištu“, istakao je on tokom govora na sednici Saveta ove organizacije koja se održava u onlajn formatu, preneo je Sputnjik.

Lukašenko je objasnio da će zapadne sankcije protiv Moskve i Minska pogoditi sve članice unije i apelovao na zemlje koje u trenutnim uslovima ne pokazuju preduzimljivost da se „ujedine i deluju kao jedinstveni front“. Beloruski lider je još dodao da se u uslovima zapadnih sankcija ne treba zatvarati u okvire unije.

"Od posebnog su značaja razvoj međunarodne ekonomske saradnje sa trećim zemljama i integracionim udruženjima. U uslovima sankcija ne treba da se zatvorimo u okviru granica naše ekonomske unije. Osim takozvanog kolektivnog Zapada, u svetu je dosta država koje su spremne da razvijaju sa nama ravnopravne, uzajamno korisne odnose sa poštovanjem“, ocenio je on.

Beloruski lider je ocenio i da je u vezi sa očekivanim porastom potražnje hrane u svetu, neophodna tesna koordinacija u okviru prehrambene bezbednosti i kako bi se sprečio nedostatak robe.
Prema njegovim rečima, unija takođe treba da usvoji hitne mere za "reformatiranje logistike unutar organizacije.
Lukašenko je zaključio i da je neophodno brzo realizovati plan saradnje sa Kinom, kao i raditi na razvoju bilateralne saradnje sa Pekingom u oblasti digitalnih transportnih koridora.
Članice EAEU su Rusija, Belorusija, Kazahstan, Jermenija i Kirgistan.

15.54 - Zarobljeni ukrajinski vojnik: Ukrajinska komanda skriva gubitke

Ukrajinska vojska je falsifikovala informacije o svojim pripadnicima koji su poginuli u borbama, označavajući ih kao dezertere ili kao nestale u akciji, tvrdi zarobljeni ukrajinski vojnik u video snimku koji je danas objavilo rusko Ministarstvo odbrane.

"Situacija je bila teška i nismo mogli da sklonimo tela vojnika poginulih u borbi. Do sredine marta dobio sam naredjenje od komandanta brigade da iskopam rov širok dva metra i dugačak 50 metara“, izjavio je ukrajinski ratni zarobljenik Nikita Lazarenko, objašnjavajući da je u tom rovu sahranjeno oko 50 njegovih saboraca, prenosi TAS S.

Lazarenko je posvedočio da je među poginulim vojnicima bilo ljudi koje je poznavao, a da je kasnije saznao da su "te ljude vodili kao dezertere ili nestale, da je komanda skrivala gubitke, a drsko lagala prijatelje i rodbinu", navodi ruska agencija.

15.30 - Rusija istražuje više od hiljadu ukrajinskih ratnih zločina

Ruski istražni komitet otvorio je više od hiljadu krivičnih predmeta zbog zločina koje je počinila ukrajinska vojska, saopštila je danas pres-služba te institucije.

"Aktivan rad na rasvetljavanju zločina se nastavlja. Pokrenuto je i istražuje se više od hiljadu krivičnih predmeta. Izveštava se o tekućem radu sa privedenim pripadnicima ukrajinskih oružanih formacija i okončanim krivičnim predmetima, kao i novoutvrđenim licima od interesa“, navodi se u saopštenju, kako prenosi TAS S.

Kako je navedeno, ruskim istražiteljima su poznata imena rukovodstva pritvorskih objekata u Kijevu, Poltavi, Nikolajevu, Harkovu, Vinjici, Dnjepropetrovsku i Sumi, gde su, kako kažu, mučeni ruski ratni zarobljenici.

"Osim toga, ispitivanja ukrajinskih nacionalista još jednom su potvrdila da su od početka specijalne vojne operacije ukrajinske snage imale borbene položaje u civilnim objektima, u kućama, školama i vrtićima", saopštio je ruski istražni komitet.

Taj komitet takođe tvrdi da su "nacistički zločini nad civilima često bili izazvani uzimanjem hemijskih supstanci za podizanje morala".

"S tim u vezi, šef Istražnog komiteta je dao instrukcije da se sprovedu istraživanja o ovim supstancama i da se u okviru istrage da adekvatna pravna ocena ovih informacija“, stoji u saopštenju, prenosi TAS S.

15.30 - Dolar ojačao na dnevnom nivou, na nedeljnom u padu

 Dolar je ojačao prema korpi valuta danas, ali je uprkos tome na putu da zabeleži najveći nedeljni pad u poslednjih skoro četiri meseca, usled smanjenih tržišnih očekivanja vezanih za podizanje kamata Federalnih rezervi zbog signala da bi centralna banka SAD mogla da uspori ili da čak napravi pauzu u svom ciklusu pooštravanja monetarne politike u drugoj polovini godine.

Na nedeljnom nivou je u padu od 1,3 procenta, što predstavlja najveći sedmični pad od prve nedelje februara. Dolarski indeks je početkom maja dostigao najviši nivo u skoro dve decenije iznad 105 poena, ali se od tada povukao pod pritiskom slabih ekonomskih podataka.

Najveći dobitnik od slabljenja dolara je evro, ali je i njegov zamajac rasta zastao jer investitori smatraju da je njegov sadašnji kurs već dostigao u najvećoj meri ukalkulisana očekivanja od najavljenog povećanja kamatnih stopa Evropske centralne banke.

Jedinstvena valuta evrozone je prema američkom rivalu nakratko porasla na jednomesečni maksimum od 1,0765 dolara, dok se britanska funta drži čvrsto na nivou od 1,2666 dolara.

Rast apetita investitora za ulaganjem u rizičnu imovinu nije pomogao bitkoinu, koji je pao danas za 1,62 procenta na oko 28.710 dolara, nastavljajući ovonedeljni silazni trend sa psihološki važnog nivoa od 30.000 dolara, navodi britanska agencija.

15.30 - Artiljerijsko postrojenje "Malka" gađa položaje Oružanih snaga Ukrajine koji se nalaze na udaljenosti do 50 kilometara. Granate od 100 kilograma sposobne su da probiju bunkere

 

 

15.13 - Guverner Luganske oblasti: Žestoko branimo Severnodonjeck

Ukrajinske snage angažovane su u žestokoj odbrani istočnog grada Severodonjecka, izjavio je danas guverner Luganske oblasti Sergej Gajdaj.

"Veoma snažno“ granatiranje oštetilo je 90 odsto stambenih objekata u gradu, kazao je Gajdaj, prenosi Rojters.

Prema njegovim rečima, ruske snage vrše pritisak na grad sa dve strane, navodi britanska agencija.

15.00 - Guverner:Ruske snage jačaju položaje u Hersonskoj oblasti

 Ruske snage jačaju svoje odbrambene položaje u ukrajinskoj Hersonskoj oblasti, koja se nalazi severno od Krima, dok svakodnevno granatiraju područja pod kontrolom Ukrajine, izjavio je danas guverner te oblasti Henadij Laguta na konferenciji za medije.

On je naveo da je humanitarna situacija u pojedinim delovima regiona kritična i da je ljudima "gotovo onemogućeno da napuste okupiranu teritoriju", prenosi Rojters.

Laguta je dodao da je konvoju od 200 automobila, koji je krenuo u sredu, omogućen prolaz, navodi Rojters.

14.31 - Još uvek ništa od šestog paketa sankcije Rusiji

Ni mesec dana nakon što je predložen od strane Evropske komisije, šesti paket sankcija protiv Ruske federacije nije usvojen u EU, zbog protivljenja Mađarske na najavljeni embargo na uvoz nafte iz Rusije

14.09 - Sjedinjene Države i NATO direktno snose odgovornost za događaje u Evropi. Oružani sukob mogao je da se izbegne da su zahtevi Rusije za garancije bezbednosti ozbiljno razmotreni, ocenio je predsednik Kube Migel Dijas-Kanel.

14.02 - Transportna komanda američke vojske je isporučila Ukrajini više od 23, 5 hiljada tona naoružanja i opreme, saopštila je komanda.

 

 

 

 

13.15 -  Za 100 dana eskalacije u DNR poginulo je 125 civila

Ambasador Kanade u Ukrajini Larisa Galadza rekla je da Oružane snage te zemlje sedam godina obučavaju ukrajinske vojnike. Kako je rekla u intervjuu za TV "Espreso" obuku je do sada prošlo skoro 30.000 vojnika. Za 100 dana eskalacije u DNR poginulo je 125 civila, saopštilo je predstavništvo Republike u Zajedničkom centru za kontrolu i koordinaciju režima prekida vatre.

 

Foto: Tanjug/AP

13.14 - Nehamer najavio razgovor sa Putinom

Kancelar Austrije Karl Nehamer najavio je da će danas razgovarati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Foto: Reuters

Karl Nehamer


"Posle razgovora sa predsednikom i premijerom Ukrajine, generalnim sekretarom UN i predsednikom Turske kasnije danas ću razgovarati i sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom. To je doprinos Austrije u okviru njene aktivne politike neutralnosti. Samo dijalog vodi ka miru u Ukrajini", napisao je on na Tviteru.

 

12.11 - Zelenski: Kijev nije voljan da prica sa Putinom, ali...

 Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Kijev nije voljan da razgovara sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da mora da se suoči sa realnošću da će to najverovatnije biti neophodno kako bi se rat završio.

"Postoje stvari o kojima treba pričati sa ruskim liderom. Ne govorim da je naš narod voljan da priča sa Putinom, ali moramo da se suočimo sa realnošću onoga što prolazimo svi zajedno", kazao je Zelenski tokom obraćanja indonežanskim intelektualcima, preneo je Rojters.

On je rekao da Ukrajina od tog sastanka želi svoje živote nazad.

"Želimo da povratimo život jedne suverne zemlje, na svojoj teritoriji. Rusija ne deluje još da je spremna da ozbiljne mirovne pregovore", dodao je Zelenski.

 

 

 

 

11.55 - Rumuni zbog Ukrajine vraćaju MIG-21

Samo mesec dana nakon što je Rumunija povukla iz upotrebe lovački avion MiG-21, Vrhovni savet odbrane te zemlje odlučio je da ipak ponovo aktivira te letelice u oružanim snagama jer je procenjeno da jedna eskadrila aviona F-16 nije dovoljna da brani vazdušni prostor u uslovima ratne krize na granicama

 

 

10.38 - Moskva proglasila pet hrvatskih diplomata za PERSONE NON GRATA

Rusija je proglasila nepoželjnim petoricu hrvatskih diplomata u ambasadi Hrvatske u Moskvi, a nota o tome danas je uručena hrvatskom ambasadoru, saopštilo je MSP Rusije.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva, proglašenje diplomata za "persona non grata" predstavlja odgovor na "neprijateljske korake" koje je Zagreb ranije preduzeo da smanji broj članova ruske diplomatske misije.

Hrvatskom ambasadoru je u ruskom ministarstvu uložen oštar protest zbog, kako je navedeno, neosnovanih pokušaja hrvatskih vlasti da okrive Rusiju za ratne zločine u Ukrajini i zbog pružanja vojne pomoći Kijevu.

Hrvatska je u aprilu proterala 24 ruske diplomate zbog ruske vojne intervencije protiv Ukrajine.
 

10.17 - Snage Donbasa oslobodile su i uspostavile punu kontrolu nad Limanom. Na teritoriji DNR oslobođeno je ukupno 220 mesta, saopštio je štab Republike.

 

08.30 - Ova preduzeća će biti nacionalizovana

Ukrajinska preduzeća koja su izdvajala novac za ekstremističke bataljone biće nacionalizovana, rekao je u intervjuu za Sputnjik lider DNR Denis Pušilin.


Takođe je dodao da u DNR planiraju da obnove aerodrome u Donjecku i Marijupolju, kao i da luka u Marijupolju radi punim kapacitetom.

Foto: AP/Tanjug

08.17 - Ukrajinski nacionalisti pokušavaju da uđu u Rusiju kao izbeglice


Ukrajinski nacionalisti koji su učestvovali u borbenim dejstvima na jugo-istoku Ukrajine pokušavaju da uđu u Rusiju kao izbeglice, rekao je zamenik direktora pogranične službe FSB Vladimir Kulišov u intervjuu za „Rusku gazetu“. Pripadnici ruske Nacionalne garde do sada su otkrili 250 ekstremista.

08.10 - Italija zeli da odblokira izvoz zitarica u lukama Crnog mora

Cilj Italije je da oslobodi izvoz žitarica blokiran u crnomorskim lukama, rekao je danas italijanski premijer Mario Dragi novinarima nakon telefonskog razgovora koji je vodio sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

"Prva inicijativa koja bi mogla da počne da se istražuje jeste da se vidi da li bi se mogla ostvariti saradnja između Rusije i Ukrajine na deblokadi crnomorskih luka", kazao je Dragi, preneo je Rojters.

Dragi je rekao da će uskoro razgovarati sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim o tom pitanju.

 

07.32 - Ukrajina spremala ofanzivu

U selu Troicko pronađena je maketa okoline, što svedoči da su ukrajinske snage spremale ofanzivu, rekli su za Sputnjik borci 6. Motorizovane kozačkog puka „Matvej Platov“.


Mesto koje se nalazi uz administrativnu granicu LNR i DNR nedavno je prešlo pod kontrolu snaga LNR, a pre toga su se tamo osam godina nalazile ukrajinske snage. „Tu je plan grada, svih sela. Sve je kao na karti, samo realno prikazano“, naveli su borci.
 

07.25 - Selo Žuravljovka u Belgorodskoj oblasti bilo je pod paljbom sa ukrajinske strane. Prema rečima gubernatora oblasti Vjačeslava Gladkova, jedna žena je preminula od zadobijenih povreda.
Ova pogranična oblast često je na meti ukrajinskih snaga, a u Žuravljovki i Nehotejevki je od 23. Marta na snazi vanredno stanje.

Foto: AP/Tanjug

07.11 - Vašington upozorio Kijev

Agencija Rojters, pozoivajući se na neimenovane izvore, saopštila je da je Vašington upozorio Kijev da napadi na teritoriju Rusije, posebno na deo koji nije blizu granice sa Ukrajinom, nosi rizik eskalacije.


Prema rečima sagovornika agencije, nedavno je među predstavnicima Ukrajine i SAD održani zatvoreni pregovori na ovu temu. Izvori tvrde da je cilj razgovora bio postizanje razumevanja o postojanju rizika eskalacije konflikta.


Jedan od sagovornika je istakao da u SAD postoji zabrinutost tim povodom. U isto vreme SAD ne žele da uspostavljaju geografska ograničenja niti da previše vezuju ruke Ukrajini u korišćenju toga šta im se isporuči.

 

 

 

 

07.00 - Prema preliminarnim informacijama, Liman je u potpunosti oslobođen

 

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija