On smatra da nas je izbegavanje postizanja diplomatskog dogovora koji bi bio prihvatljiv za sve strane u sukobu, kroz istoriju, već skupo koštao
Američki lingvista Noam Čomski, čije knjige su veoma popularne u Srbiji jer se bave kritikom američke politike, specijalno agresijom NATO-a na Srbiju 1999. godine, u jednom od nedavnih intervjua kazao je da se razaranje Ukrajine može zaustaviti samo obostranim dogovorom.
- Najvažnije pitanje vezano za rat u Ukrajini je ima li mu kraja. To je strašna, kriminalna agresija sa velikim razaranjima, gubicima i tragedijama, koja može da se pretvori čak i u nuklearni rat. Dakle, ključno pitanje je kako to okončati. Postoje dva načina. Jedan je diplomatski dogovor. Ako to ne uspe, drugi način je - pustimo ih da ratuju, pa ćemo da vidimo šta će se desiti. Ovo drugo bi bio strašan eksperiment - kaže poznati američki lingvista, filozof i disident Noam Čomski u nedavnom onlajn intervjuu, koji se ne može videti na američkim menjstrim medijima.
Čomski tvrdi da Amerikanci žele da vide dokle je Putin spreman da ide, pa makar to dovelo kopletnog uništenja Ukrajine.
- Obostrani dogovor bi bio najbolje rešenje, jer bi skratio agoniju i uklonio potencijalne opasnosti za ceo svet. Nažalost, više se ne priča o dogovoru koji bi okončao sukob, već kako da se rat dalje nastavi. Tako se nastavlja ovaj groteskni eksperiment. Kad kažem eksperiment, mislim da se gleda na koji način će Putin nastaviti ovaj rat, dokle je spreman da ide i koje će sve oružje, koje očigledno ima, iskoristiti kako bi totalno uništio Ukrajinu. Mislim da umesto što podrivamo pregovore, treba da sve snage usmerimo na postizanje dogovora koje bi obe strane prihvatile i da tako pomognemo da se ovo razaranje zaustavi što pre - smatra Čomski.
Hitler je posledica lošeg dogovora
On smatra da nas je izbegavanje postizanja diplomatskog dogovora koji bi bio prihvatljiv za sve strane u sukobu, kroz istoriju, već skupo koštao.
- Nakon Prvog svetskog rata nije postignut odgovarajući sporazum kojim bi sve strane u sukobu bile, koliko-toliko, zadovoljne, pa nam se dogodio Hitler. Poučeni tim iskustvom, moramo pronaći rešenje za ovaj konflikt i napraviti dogovor koji bi zaustavio rusku invaziju, ali i postavio temelj budućih odnosa u tom delu sveta. Po meni, jedan deo dogovora bi trebalo da obuhvata dogovor o neutralnosti Ukrajine. Dakle, Ukrajina ne bi smela da postane članica NATO-a, kako Rusija ne bi više strepela za svoju bezbednost u budućnosti i osećala se opkoljeno članicama NATO alijanse. Status Ukrajine bi trebao da bude sličan kao status Austrije ili Meksika. Zatim, Ukrajina bi trebala da bude podeljena na sličan način kao Švajcarska, tako da rusko stanovništvo, specijalno oblast Donbasa, može da ima svoju autonomiju u okviru federalne države. Što je, po meni, mnogo bolje nego nastavka ratovanja - objašnjava čuveni analitičar.
SAD pritiska Putina preko Zelenskog
Međutim, njegovo mišljenje je da SAD i NATO pritiskaju Zelenskog da nastavi s ratovanjem, kao i da se sve manje spominje mogućnost dogovora, već da se forsira priča kako nastaviti sukob, o čemu svedoči i snadbevanje Ukrajine modernim naoružanjem.
- To je opasan američki eksperiment. Oni, preko Zelenskog i njegovih odluka, pokušavaju da maksimalno pritisnu Putina i vide dokle je spreman da ide. Da li će iskoristi oružje koje ima. Reč je o strašnom eksperimentu koji je već ugasio hiljade ljudskih života i potpuno uništio delove Ukrajine. Pritom je i postavio okvir za izbijanje nuklearnog rata - zaključuje Čomski.
Bivši američki ministar spoljnih poslova Henri Kisindžer predložio je davanje teritorijalnih ustupaka Moskvi kako bi se okončao rat u Ukrajini.
On je pozvao Zapad da prestane da pokušava da porazi ruske vojnike u Ukrajini jer bi njihov poraz mogao dugoročno da destabilizuje Evropu.
Kisindžer je rekao i da rat u Ukrajini ne bi smeo da potraje još dugo.
Britanski list navodi da diplomata samo što nije rekao Zapadu da pritisne Ukrajinu da prihvati uslove obustave vatre koji nisu u skladu sa njenim trenutnim ciljevima i situacijom na terenu.
Predlog rešenja: Linija razdvajanja
"Pregovori moraju da počnu u naredna dva meseca jer će se inače stvoriti tenzije preko kojih neće moći tako lako da se pređe. Idealno, linija razdvajanja trebalo bi da bude povratak na prethodno stanje stvari. Insistiranje na nastavku ratovanja nakon što prođu ta dva meseca ne bi dovelo do slobode Ukrajine, već do novog rata protiv same Rusije", rekao je on.
Berlin, kako piše nemački "Špigl", namerno usporava slanje teškog naoružanja u Ukrajinu jer strahuje da bi to moglo dovesti do velikog napada na Rusiju
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski postigao je podvig u Vašingtonu koji je pre samo godinu dana izgledao gotovo nemoguć – ubedio je američko političko rukovodstvo da Kijev ima realne šanse da pobedi u ratu protiv Rusije, piše Politiko.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Posle masovnih udara na Kijev, vojne aerodrome i industrijske objekte, ruske snage počele su da gađaju i ključne granične prelaze kojima Ukrajina održava transportne veze sa Evropom.
Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni praktično je upozorio Volodimira Zelenskog da zemlja mora da promeni kurs, ocenio je bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Berlin, kako piše nemački "Špigl", namerno usporava slanje teškog naoružanja u Ukrajinu jer strahuje da bi to moglo dovesti do velikog napada na Rusiju
Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani raketni i napad dronovima na više regiona Ukrajine, a eksplozije su odjekivale u Kijevu, Odesi, Zaporožju, Krivom Rogu i Kremenčugu, dok su ukrajinske vlasti potvrdile da ima ranjenih i pogođenih objekata.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Novi vlasnik otvoreno je potvrdio da su Šolakovi mediji svesno podsticali društvene podele radi profita i gledanosti, dok su umesto objektivnog informisanja služili kao paravan za sprovođenje skrivenih političkih i ekonomskih projekata.
Dok opozicija danima pokušava da napumpaju lažnu priču o snazi blokadera, iz samog vrha njihove organizacije cure informacije koje potvrđuju totalni fiasko, mržnju, tenzije i raspad!
Raskrinkavanje plenumaške "liste za odstrel" nastavlja se punom parom! Na meti najnovijih otkrića našli su se Dejan Perić, Ljubica Slavković, Miloš Jovanović i Iva Marković.
Potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je Dušanu Nikeziću, da bivši glavni urednik NIN-a Milan Ćulibrk nije otkrio nikakav "najveći minus u istoriji", već samo sopstvenu grešku u računu.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović pozirala je na Cirkus poligonu u nesvakidašnjem izdanju, privukavši pažnju upečatljivom šminkom i atraktivnim stajlingom.
Dva dobro poznata lica kriju se među takmičarima "Exatlona 2", a reč je o bivšim učesnicima rijalitija "Elita" koji će se ovog puta oprobati u potpuno drugačijem izazovu – na zahtevnim sportskim poligonima.
Reper Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, novi je učesnik druge sezone Exatlona, a iza sebe ima bogatu karijeru punu zabave i šokantnih dešavanja.
Skijanje na vodi bio je preveliki izazov za bivšu takmičarku "Exatlona" Sanju Kalinović, koja je odustala i pre nego što je pokušala da savlada ovu disciplinu, dok je šampion rijalitija Marko Nikolić uspeo da pokaže umeće!
Darko Mladić, sin srpskog generala Ratka Mladića koji izdržava kaznu zatvora u Hagu gostujući u Info jutru govorio je o novom zahtevu koji je porodica uputila Međunarodnom krivičnom sudu.
Novinarka Olivera Miletović gostovala je u Info jutru i tom prilikom govorila o napadima na predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i otkrila detalj iz prošlosti dok su se ona i lider države privatno družili.
Televizijska produkcija dobija novu adresu za velike priče, aktuelne teme i atraktivan program od 1. septembra. U Novom Sadu je otvoren novi studio za emisije, osmišljen tako da spoji savremeni dizajn, najnoviju tehnologiju i uslove koji odgovaraju najvišim produkcijskim standardima.
U ranim jutarnjim satima 28. avgusta, ljubitelji astronomije biće u prilici da posmatraju još jedan nebeski spektakl, "Krvavi Mesec" ili potpuno pomračenje Meseca.
Pre Svetog pričešća ne uzimamo ni hranu, ni kafu, ni cigaretu — pred Hrista dolazimo čisti i praznog stomaka. Uzdržavanje od ponoći nije samo pravilo, već način da naš prvi susret tog dana bude susret sa Isusom.
U Srbiji je trenutno aktivno 12 požara na otvorenom, a prvi put od izbijanja požara u Deliblatskoj peščari satelit ne očitava žarišta. Na Goču i Stolovima situacija je stabilna, rekao je načelnik Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije Luka Čaušić.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je upozorenje za područje Deliblatske peščare na nepovoljne meteorološke uslove sa aspekta nastanka i brzog širenja požara na otvorenom.
Dve osobe poginule su jutros u teškoj saobraćajnoj nesreći na ulazu u selo Kljajićevo kod Sombora, kada je teretno vozilo u punoj brzini naletelo na radnike koji su izvodili radove na rekonstrukciji deonice.
U stravičnoj nezgodi koja se dogodila jutros u 06.42 časova u Barajevu, u Ulici Nova 27 kod kućnog broja 1, teške telesne povrede zadobili su motociklista B. M. (29) i putnica iz autobusa V. E. (54).
Nacionalni festival filma i televizije - NAFFIT 2026 biće održan od 3. do 6. septembra na Zlatiboru, uz četiri dana projekcija, razgovora, susreta i festivalskih programa posvećenih domaćoj kinematografiji, televiziji i stvaraocima koji su obeležili srpsku audiovizuelnu scenu.
Srpska književnost ima dugu tradiciju humora, satire i komedije, a pojedina dela uspela su da nadžive vreme i ostanu jednako zanimljiva i današnjim čitaocima.
Drugi dan Međunarodnog filmskog festivala u Nišu doneo je novu dozu vrhunske zabave, krcate tribine Letnje pozornice i sjajne reakcije publike na premijerna ostvarenja i prateće sadržaje.
I zelene i crvene jabuke obezbeđuju važne hranljive materije poput vlakana i vitamina C. Iako postoje manje razlike u ukusu i broju kalorija, nijedna nije značajno zdravija od druge.
Svinjski vrat možda jeste klasik kada je roštilj u pitanju, ali carsko meso bez problema može da mu bude ozbiljna konkurencija. Ovaj komad, poznat i kao svinjska potrbušina sa rebrima, ima nešto više masnoće, što mu tokom pečenja daje posebnu sočnost i bogatiji ukus.
Istraživači su otkrili mehanizam u mozgu mužjaka miševa koji bi mogao da pokreće veću želju za alkoholom kada su životinje socijalno izolovane, navedeno je u istraživanju koje je objavljeno u časopisu "Nature Neuroscience".
Američka kompanija Meta, vlasnik Fejsbuka i Instagrama, pristala je danas da plati najviše 16,68 milijardi dolara i uvede značajne promene na svojim platformama kako bi okončala spor sa 29 saveznih država SAD, koje su je optužile da je društvene mreže dizajnirala tako da izazivaju zavisnost kod dece.
Pojava prvih sedih vlasi često nas zabrine jer odmah pomislimo na česta farbanja i sate provedene kod frizera. Ipak, savremeni trendovi u nezi kose nude praktična rešenja koja izgledaju prirodno, moderno i zahtevaju manje održavanja. Među njima se posebno izdvaja jedna topla jesenja nijansa.
Osman Karić, otac rijaliti učesnika Stefana Karića, podelio je na Instagramu prepisku sa Asminom Durdžićem, koju su vodili uoči njegovog dolaska da vidi ćerku Noru.
Transrodna pevačica Nataša Maza tvrdi da je ostala bez krova nad glavom i novca, da joj porodica nije pružila pomoć, kao i da već danima nema šta da jede.
Folker Stanko Nedeljković Bađi decenijama važi za jednog od najtraženijih pevača kada su u pitanju privatna veselja, a mi smo došli do detalja iz privatnog života!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.