Putin je u susretu sa majkama ruskih vojnika otvoreno priznao da su minski sporazumi bili greška. To bi trebalo da znači da više neće biti sličnih kompromisa, i da će Rusija sada ići do kraja
Prolazeći kroz transkript od osamnaest hiljada reči sa sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina i „majki vojnika" koji je održan prošlog petka u Moskvi, može se steći utisak da bi borbe u Ukrajini mogle da se produže daleko u 2023. godinu - a možda čak i duže.
U najupečatljivijem opažanju, Putin je priznao da je Moskva napravila grešku 2014. godine time što nije razrešila situaciju u Donbasu - za razliku od Krima - dopustivši sebi da prihvati prekid vatre koji su utanačile Nemačka i Francuska i potonje minske sporazume.
Moskvi je trebalo neko vreme da shvati da su Nemačka i Francuska prećutno dopustile tadašnjem vođstvu u Kijevu da izigrava sprovođenje Minskih sporazuma. Tadašnji ukrajinski predsednik Petro Porošenko priznao je u nizu intervjua za zapadne medije, uključujući nemačku televiziju Dojče vele i ukrajinsku sekciju Radija Slobodna Evropa, da je primirje iz 2015. bilo samo odvraćanje pažnje sa ciljem da Kijev kupi vreme za izgradnju svoje vojske.
Njegovim rečima: „Mi smo postigli sve što smo hteli, naš cilj je bio, prvo, da zaustavimo (rusku) pretnju, ili da barem odložimo rat - kako bismo obezbedili osam godina da povratimo ekonomski rast i stvorimo moćne oružane snage".
Takozvana Štajnmajerova formula (Steinmeier Formula; koju je predložio nemački predsednik Frank Valter Štajnmajer još 2016. dok je bio ministar spoljnih poslova) o redosledu sprovođenja sporazuma iz Minska pozivala je na održavanje izbora na teritoriji Donbasa, koju su kontrolisale separatističke snage u skladu sa ukrajinskim zakonima i pod nadzorom OEBS-a (Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju); potom bi, ukoliko OEBS proceni da je glasanje bilo slobodno i pošteno, bio pokrenut proces ustanovljavanja specijalnog samoupravnog statusa za teritoriju Donbasa i Ukrajina bi povratila kontrolu nad svojom istočnom granicom sa Rusijom.
Priznanje greške
Putin je priznao da je Rusija prihvatila sporazume iz Minska ignorišući želje ruskog stanovništva u Donbasu. Njegovim rečima: „Mi smo iskreno krenuli tim putem (sporazuma). Ali mi nismo u potpunosti osetili raspoloženje naroda, bilo je nemoguće u potpunosti razumeti šta se tamo dešava. Ali sada je verovatno postalo očigledno da je ponovno ujedinjenje (Donbasa) trebalo da se desi ranije. Možda u tom slučaju ne bi bilo toliko mnogo gubitaka među civilima, ne bi stradalo toliko mnogo dece u artiljerijskim napadima...".
Po prvi put, može biti, trenutni lider u Kremlju priznaje greške. Gorenavedeni potresni odlomak, stoga, postaje međaš Putinovih budućih odluka, pošto se ruska mobilizacija približava završnoj fazi i procenjuje se da će do kraja decembra oko četiristo hiljada ruskih vojnika biti dodatno raspoređeno na borbenim položajima. Suština Putinovog izlaganja jeste što je zatvorio vrata za mogućnost još jedne papazjanije od starih i novih obećanja poput sporazuma iz Minska. Kako se ovo prevodi u političku stvarnost?
Foto: AP photo
Ukrajinci dobili najstrašnjiju poruku, Moskva će ići do kraja
Prvo i pre svega, koliko god da je Moskva otvorena za dijalog bez preduslova, ruski pregovarači biće ograničeni nedavnim amandmanima na državni Ustav - kojim su Donjecka, Luganska, Hersonska i Zaporoška oblast uključeni kao deo Ruske Federacije. Drugo, sastanak od petka je bio, po bilo kojim merilima, odvažna Putinova inicijativa, uz veliki politički rizik. Među njegovim sagovornicima su bile majke iz udaljenih delova zemlje, čiji se sinovi ili aktivno bore na frontu, ili su pretrpele tragediju gubitka sinova u borbi, ili su teško ranjeni i potrebno im je dugotrajno lečenje i oporavak.
Tu su svakako bile žene snažne volje, no ipak, jedna od njih iz malog grada Kirovska u Lugansku rekla je Putinu (potresne reči) dok se prisećala smrti svoj sina Konstantina Pšeniškina na liniji fronta: „Moje srce krvari, moja duša je ledena, bolna sećanja zamagljuju mi um, suze i suze, i u jednom trenutku sin mi se obraća: 'Majko, nemoj biti tužna, videću te ponovo - samo moraš da čekaš. Ići ćeš kroz ovaj život za mene, i u ovom životu, ponovo ćemo biti zajedno'".
Putin je otvoreno rekao - što je izuzetno neobično za kremaljskog lidera - da se pripremao za zastanak. Ali, uprkos tome čekala su ga iznenađena. Ovakve sastanke nije moguće režirati pošto se pred televizijskim kamerama oslobađaju zgusnute emocije.
Tako se Marina Bukilina iz Republike Saha (Jakutija), majka trojice sinova (od kojih je jedan visoko odlikovani vojnik elitnih vazdušnodesantnih snaga, pripadnik 83. brigade i dobitnik Ordena za hrabrost) požalila da nema kuvane hrane na liniji fronta. Ona je rekla Putinu: „Da li razumete šta se dešava? Ukoliko naši ljudi ne mogu da obezbede našim vojnicima kuvanu hranu, ja bih, kao sportista i strelac, volela da odem tako da kuvam na liniji fronta". Putin je ljubazno odgovorio: „Izgleda da su ovi problemi uglavnom razrešeni... to znači da nije sve bilo kako bi trebalo da bude..."
Narodni rat
Ono što se ističe u ovakvim iskrenim razgovorima je Putinov ogroman politički kapital, proistekao iz ogromne narodne podrške koju ima iza sebe. Opšte raspoloženje sastanka odisalo je posvećenosti ruskim ciljevima i uverenosti u krajnju pobedu. Naravno, ovo jača Putinov položaj.
Tu se može ukazati na izvesno razmimoilaženje (sadašnje geopolitičke situacije) u odnosu na Kubansku raketnu krizu iz 1962. godine. Javno mnjenje nije bilo ključni faktor pre šezdeset godina. Ukratko rečeno, zdrav razum je prevladao 1962. pošto su akteri sagledali da bi neuvažavanje bezbednosnih interesa suparničke sile moglo da ima apokaliptično ishodište.
Glavna razlika danas jeste što se predsednik Džozef Bajden izuzeo i ne smatra se odgovornim za nastojanje SAD da se Rusija potuče na bojnom polju u Ukrajini i da se obezbedi „promena režima" u Moskvi, dok Putin insistira na tome da je on odgovoran prema svom narodu. Da li će se zapadni „liberalni" političari na vlasti usuditi da oponašaju Putinov izuzetan sastanak sa „majkama vojnika"?
Ukoliko ekonomske poteškoće budu vodile prema društvenim nemirima i političkim komešanjima u zapadnoj Evropi, političari na vlasti biće u neugodnoj poziciji. Putin vodi „narodni rat", dok zapadni političari ne mogu da priznaju da se uopšte bore protiv Rusije. Ali koliko dugo može biti skrivano od javnog mnjenja u Poljskoj i Francuskoj da njihovi sunarodnici ginu u ukrajinskoj stepi? Mogu li zapadni političari da obećaju kako njihovi „dobrovoljci" nisu ginuli zaludno? Šta će se desiti ukoliko krene da teče reka izbeglica iz Ukrajine u Zapadnu Evropu, nakon početka zime?
Zimska ofanziva
U vojnim okvirima, Rusija uživa eskalatornu dominaciju - upadljivo superiorni položaj u odnosu na svog NATO protivnika - i to sve izrazitije kako sukob napreduje. Ubrzanje ruskih operacija u Bahmutu je jedan ilustrativan primer. Raspoređivanje regularnih trupa poslednjih dana ukazuje da se Rusija kreće uz eskalatornu lestvicu kako bi okončala četvoromesečno drobljenje (neprijateljskih snaga) u gradu Bahmutu (Donjecka oblast), koji vojni analitičari često opisuju kao glavni stub kijevske odbrane u istočnim delovima Donbasa.
Nedeljni izveštaj Njujork tajmsa ističe ogromne gubitke koje su pretrpele ukrajinske snage proteklih nedelja. Očigledno, grupa Vagner, koju čine ruski vojni ugovorci i koja učestvuje u ovim borbama, prikovala je ukrajinske snage, koje se u ovom području procenjuju na 30.000 ljudi, na odbrambene položaje, uključujući među njima jedinice „istrošene besprekidnim ruskim napadima".
Foto: AP/Photo
Putin više ne veruje u obećanja Zapada i Kijeva, jedniom su ga prevarili, više neće
U svom izveštaju Tajms priznaje, citirajući američke bezbednosne zvaničnike, da ruska namera može biti da od Bahmuta naprave nešto poput „crne rupe koja će usisavati kijevske resurse" (a resource-intensive black hole for Kyiv). Ova paradigma će se ponavljati i drugde, takođe, izuzev što će ruske snage biti mnogo jače, daleko brojčano nadmoćnije i mnogo bolje opremljene, a uz to će se boriti iz tvrdo utvrđenih položaja.
Putin je jasno naznačio na sastanku održanom u petak da će potpuna pobeda nad neonacističkim banderovcima ostati nedvosmisleni cilj operacije. Iako promena režima u Kijevu nije proklamovani cilj, Putin se neće zadovoljiti ponavljanjem primirja i mira poput onih iz 2015. godine, posle kojih je na vlasti zadržan anti-ruski američki „proksi" režim.
Uzevši sve to u obzir, Putin je potcrtao da „uprkos svim pitanjima povezanim sa specijalnom vojnom operacijom, mi ne menjamo naše planove za razvoj države, za razvoj zemlje, za razvoj ekonomije, društvene sfere, za nacionalne projekte. Mi imamo ogromne, velike planove..."
Svi ovi elementi, uzeti zajedno, određuju takozvanu rusku zimsku ofanzivu. Zapovednik kojeg je Putin odabrao na ukrajinskom bojištu, general Sergej Surovikin, nije ličnost slična Patonu ili Mek Arturu. U suštini, on drži u rukama uzde specijalne vojne operacije, dok istovremeno inkorporira iskustvo stečeno tokom prethodnih osam meseci učešća NATO u borbama. Ali, govoreći o ovom sukobu, Putin nijednom nije upotrebio izraz „rat".
Bivši načelnik britanske vojske rekao je za Skaj njuz da se Rusija „ukopava“ , i da njene odbrambene pozicije predstavljaju veliki izazov za ukrajinske snage u Hersonu
Zapadni mediji sa uznemirenjem su preneli upozorenje zamenika predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrija Medvedeva o mogućnosti nuklearne apokalipse, nakon što je poručio da sukob Rusije sa zapadnim svetom danas ima egzistencijalni karakter.
Zapadne zemlje gube liderske pozicije i postepeno ustupaju mesto novim centrima rasta, uključujući države Globalnog juga, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Zapad je Rusiji objavio otvoreni rat i koristi kijevski režim i ukrajinsku državu kao geopolitičkog "udarnog ovna", izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Rat u Ukrajini neće se završiti brzo, a evropski političari greše ako i dalje veruju da će Rusija biti iscrpljena i naterana na poraz sadašnjom zapadnom strategijom, poručio je slovački premijer Robert Fico.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Beograđanin1958
pre 3 godine
Popušićete kurac ove zime i vi i vaš Putin. Pogotovo on. Njega čeka katastrofa. Shvatite zlikovci: stiže KRAJ VLADAVINE PUTINA.
Bivši načelnik britanske vojske rekao je za Skaj njuz da se Rusija „ukopava“ , i da njene odbrambene pozicije predstavljaju veliki izazov za ukrajinske snage u Hersonu
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar