POČINJE BITKA ZA KOSMOS! Rusija i Kina grade BAZU NA MESECU, američki "ARTEMIS" dobija ozbiljnog rivala - KO ĆE VLADATI SVEMIROM?
Podeli vest
Rusija i Kina kreću u veliku ofanzivu protiv dominacije Sjedinjenih Američkih Država u kosmosu, a kao prvi potez najavljuje se izgradnja naučnih stanica na mesecu
Šef Roskosmosa Jurij Borisov najavio je potpisivanje međuvladinog sporazuma između Rusije i Kine o stvaranju naučne lunarne stanice. Ranije je Roskosmos dobio instrukciju da sa Kinom potpiše memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti stvaranja Međunarodne naučne lunarne stanice (ISLS).
Zapad je propao u pokušaju da smanji prihode Rusije od nafte, piše analitičar Blumberga Džulijan Li
29.11.2022
07:48
Kako će izgledati stanica i koliko će zajednički rad sa kineskim kolegama pomoći ruskoj kosmonautici?
Od 2011. godine, Sjedinjene Američke Države započele su svoj obračun sa kineskim svemirskim programom. Ove godine, američki Kongres usvojio zakon, poznatiji kao Volfov amandman, koji zabranjuje vladinim agencijama, uključujući NASA i Kancelariju za nauku i tehnologiju Bele kuće, da sarađuju sa Kinom u oblasti istraživanja svemira.
Iako je uloga NASA u nekim od tih projekata bila jako mala, kineskoj astronautici je bilo zabranjeno da u njima učestvuje. Tako je Kina odmah isključena iz svih velikih međunarodnih svemirskih projekata.
Svemirske sankcije
Šta je razlog zabrane? Američki zvaničnici odgovaraju sasvim jasno – potreba da se uspori naučni i svemirski razvoj Kine, da se spreči Kina da „špijunira” američka dešavanja. U prevodu – ne volimo vas, zabranjujemo vam. Stvarnih razloga ili barem razloga za izricanje ovakvih sankcija nije bilo.
Nešto slično „Vulfovom amandmanu“ za Rusiju usvojeno je u junu 2019. godine, kada je Pentagon imenovao pet zemalja čije će usluge za lansiranje u svemir biti od 31. decembra 2022. godine zabranjene vladinim agencijama SAD. Na listi su Rusija, Kina, Sirija, Iran i Sudan.
Program "Artemis"
Foto: Pixabay
Artemis je NASA program za novo sletanje na Mesecu u 21. veku. Artemis će uključivati niz preletanja Meseca bez posade, a zatim sa posadom, što će kulminirati prvim sletanjem čoveka na Mesec 2025. godine.
NASA zatim planira misije sa posadom na površinu Meseca jednom godišnje do kraja decenije, gradeći svemirsku stanicu u lunarnoj orbiti i bazu na lunarnom Južnom polu gde će astronauti testirati tehnologije i veštine neophodne za Nasin dugoročni rok. cilj — misija posade na Mars početkom 2040-ih.
Kina je od 2011. godine ozbiljno napredovala u stvaranju moćne nacionalne kosmonautike
Kineski svemirski program obuhvata stvaranje vojnih kapaciteta u kosmosu, izgradnju sopstvene nacionalne orbitalne stanice, kao i i obiman naučni program, u kome ima mesta i za proučavanje Meseca i za misije na Marsu. Kao rezultat toga, američka zabrana je postala kao crvena krpa biku. Kina je uložila sve napore i bukvalno za dve decenije postala druga, a na neki način i prva svemirska sila na svetu.
Istovremeno, Kina se nije izolovala i s vremena na vreme govori o želji da se radi na zajedničkim međunarodnim projektima. Najverovatnije bi program stvaranja zajedničke automatske lunarne stanice sa Rusijom takođe trebao da postane jedan od tih projekata..
Foto: Pixabay
Nema nikoga kod kuće
Mnogi kada čuju termin "lunarna stanica", zamišljaju velike kupole na Mesecu u kojima rade astronauti. Međutim, u sadašnjoj verziji, Međunarodna lunarna stanica, koju razvijaju Rusija i Kina, je isključivo bez posade.
Nekoliko je razloga za ovu odluku. Takva stanica je mnogo puta jeftinija od one sa posadom. Njeno stvaranje neće zahtevati razvoj super-teških rakete-nosača. I što je najvažnije, takva šema će omogućiti da se testiraju i verifikuju neka rešenja pre nego što budu korišćena u kineskom programu sa posadom.
Stvaranje stanice će se odvijati postepeno. Prema potpisanoj mapi puta, ona je podeljena u tri etape i biće potrebno više od deset godina da se završi, do 2035. godine.
Štaviše, prva faza je maksimalno povezana sa već postojećim programima obe zemlje. Trajaće do 2025. godine i moraće da se sastoji od šest lansiranja, od kojih je jedno, "Čange-4" već obavljeno 2018. godine, a drugo, rusko - svemirska letelica "Luna-25", trebalo bi da se dogodi negde u 2023. godini.
Počevši od druge faze, budući moduli stanica će sleteti na jednu odabranu tačku nedaleko jedan od drugog, uspostaviti komunikaciju i raditi zajedno. Naravno, to će zahtevati razvoj jedinstvenih komunikacionih protokola i zajedničkih odluka o kontroli rada stanice.
Upravo 14. decembra se saznalo o spremnosti uređaja za odlaganje leta. Ulaznu kontrolu prošao je doplerov merač brzine i dometa DISD-LR (proizvođača koncerna Vega državne korporacije Rostec), koji je neophodan za meko sletanje automatske stanice Luna-25. Uređaj je već instaliran i, najverovatnije će tačan datum lansiranja biti poznat u narednim nedeljama. Dakle, možemo reći da će obe strane – Rusija i Kina – započeti zajednički rad na projektu stanice već sledeće godine.
Foto: Pixabay
Rusija se mora osloniti na sopstvene snage
Vrlo često, čitajući opise buduće lunarne stanice, može se naići na pitanja kako tačno ovaj projekat treba da bude zajednički realizovan i koliko će njegova realizacija pomoći ruskoj kosmonautici. Ipak, ne treba očekivati da će Kina preuzeti glavni deo posla i time znatno unaprediti rusku svemirsku nauku i industriju međuplanetarnih letova.
Sam program saradnje za stvaranje Međunarodne lunarne stanice je posebno osmišljen tako da se dosledno povećava integracija projekta. Odnosno, na početnom, trenutnom nivou, obe države će ići paralelno, nastavljajući svako svoj program automatskog istraživanja Meseca.
Svaki učesnik će morati da pokaže svoje sposobnosti i dostignuća kako bi delom dokazao sposobnost da se kreće po izabranoj mapi puta, bez potrebe da se jedna od strana upregne u zajednički posao i „iznese za dvoje“. Pored toga, mapa puta za stvaranje stanice podrazumeva otvorenost projekta, njegovu isključivo miroljubivu orijentaciju, kao i mogućnost da druge države (osim SAD), a potom i privatne kompanije, sarađuju na različitim nivoima – od kreiranja pojedinačnih uređaja do učešća u kreiranju samih modula stanice.
Budžet projekta će nadmašiti i američki "Artemis"?
Američki magazin Forin polisi ukazuje na to da izgradnja i održavanje lunarne baze zahteva ogromna finansijska ulaganja, kao razvoj novih tehnologija i značajan napredak u raketnoj tehnologiji i Kine i Rusije.
Ne postoji javni budžet za projekat, ali bi za njega sigurno bile potrebne desetine milijardi dolara. Poređenja radi, NASA procenjuje da će njen program "Artemis" za ponovno sletanje čoveka na mesec, koštati 86 milijardi dolara do 2025. godine.
Zadatak ovog projekta je, između ostalog, da pokaže celom svetu kako Rusija i Kina mogu da sarađuju u pitanjima nauke, kao i njihovu spremnost da rade zajedno sa drugim državama.
Upravo u ovoj otvorenosti i transparentnosti, kao i u paralelnom radu u prvoj fazi, leži glavna poteškoća za rusku stranu.I pored sadašnjih sankcije i problema sa elektronskim komponentama, od Roskosmosa će se tražiti da se pridržava mape puta, blagovremenog kreiranja i pokretanja projekata Luna-25, Luna-26 i Luna-27.
Nema sumnje da Rusija može da stvori ove stanice, a za to je potrebna ozbiljna administrativna kontrola i visok prioritet zadataka, jer se na međunarodnu zajednicu više ne može računati. Era fraze „strane zemlje će nam pomoći“ odavno je završena. Rusija se sada mora osloniti samo na sopstvene snage.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerika je, prema porukama koje stižu iz Teherana, morala da prihvati iranske uslove za prekid vatre i nastavak pregovora, čime je doprineo i veliki pritisak Rusije i Kine, kao i pomoć koje su te dve sile uputile Iranu.
Iran se sve brže približava krugu država koje imaju najveći uticaj na svetska zbivanja, a rat na Bliskom istoku dodatno ubrzava taj proces, ocenjuje Vol strit džurnal.
Iranski napad naneo je ozbiljnu štetu američkom radiolokacionom kompleksu za rano upozoravanje AN/FPS-132 u vazduhoplovnoj bazi Al Udeid u Kataru, prenela je Al Džazira, koja je prvi put nakon udara Korpusa garde islamske revolucije objavila snimke oštećenog objekta.
Tokom gostovanja u emisiji "Puls Srbije vikend" na Kurir TV došlo je do žestokog sukoba između lidera Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja i Mirjane Pajković, predsednice stranke Evropskog koraka slobode.
Dok Aljbin Kurti plasira neistine kojima se stvara alibi za represiju, a N1 i Nova S to prenose kao udarne vesti, na terenu se odvija brutalna stvarnost, šiptarska policija privodi, ponižava i tuče srpsku decu, čija je jedina „krivica“ to što su Srbi.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski ocenila je da je objavljivanje neprimerene fotografije uz vest o prenosu posmrtnih ostataka Blagoja Jovovića na antisrpskom N1, velika greška koja mora da se ispravi.
Tokom gostovanja u emisiji "Puls Srbije vikend" na Kurir TV došlo je do žestokog sukoba između lidera Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja i Mirjane Pajković, predsednice stranke Evropskog koraka slobode.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam šta je ovog puta radio poslanik blokader Dobrica Veselinović, zašto je najnoviji nadimak tajkuna političara Dragana Đilasa "Gagi Benč", kuda se kreće košarkaški trener Željko Obradović, o čemu priča političarka blokaderka Biljana Stojković, poznatija kao "Dabrica"...
Ekipa Informera sutra će tokom celog dana izveštavati iz Budimpešte, tokom parlamentarnih izbora koji se održavaju u Mađarskoj. Imaćemo ekskluzivni sadržaj, brojna uključenja sa lica mesta, izjave, fotografije sa birališta i ulica glavnog grada Mađarske.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije "Na merama" otkrili smo vam o čemu su pričali blokaderi Gagi Jovanović i Jelena Kleut, čime se u slobodno vreme bavi još jedan blokader - glumac Dragan Bjelogrlić, kuda je išao političar Vladan Đokić, da li se pevač Beki Bekić snašao u ulozi dede, kako je samozvanom revolucionaru Jovu Bakiću propao "pokušaj" dinstanja na protestu…
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
Ana Radović (20) i Aleksandar Masalušić poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 24. novembra 2025. godine, a prema najnovijim informacijama, istraga ove tragedije je završena. Tim povodom se oglasio Miloš Radović, otac stradale Ane Radović.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče u Novom Pazaru, poginula je devojčica Meleka R. (16), dok je njena drugarica teško povređena i nalazi se na lečenju.
Aleksinčanin D.T. (23) uhapšen je zbog sumnje da je rano jutros izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula devojka (19), dok je njena vršnjakinja teško povređena.
Postoje sitne promene u ishrani koje na prvi pogled deluju nevažno ali vremenom mogu da naprave veliku razliku po zdravlje. Jedna od njih krije se u namirnici koju većina ljudi smatra samo običnom grickalicom.
Verovatno vam se već dogodilo da vaš inače miran i prijateljski raspoložen pas iznenada počne da reži na nekoga ko vam deluje potpuno bezazleno.Takva situacija nosi važnu poruku koju ne bi trebalo zanemariti.
Suve i ispucale usne su vrlo čest problem. Iako mnogi odmah posežu za skupim kozmetičkim proizvodima, pravo rešenje često se nalazi u sastojcima koje već imamo u svom domu.
Tokom emitovanja radio-emisije "S mesta splačine", došlo je do oštre rasprave između Milene Kačavende i Danila Dače Virijevića, koja je ubrzo eskalirala u otvoreni sukob.
Modna kreatorka i nekadašnja voditeljka Biljana Tipsarević u vaskršnjem intervjuu progovorila je o porodici, o tome koliko joj znači Srbija, ali i zbog čega smatra da je lični mir danas najveći luksuz.
Bivša rijaliti učesnica Aleksandra Subotić potvrdila je da ulazi u "Elitu 9" kako bi se obračunala sa Majom Marinković, koja joj je bila preotela muža.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar