Rusija i Kina kreću u veliku ofanzivu protiv dominacije Sjedinjenih Američkih Država u kosmosu, a kao prvi potez najavljuje se izgradnja naučnih stanica na mesecu
Šef Roskosmosa Jurij Borisov najavio je potpisivanje međuvladinog sporazuma između Rusije i Kine o stvaranju naučne lunarne stanice. Ranije je Roskosmos dobio instrukciju da sa Kinom potpiše memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti stvaranja Međunarodne naučne lunarne stanice (ISLS).
Kako će izgledati stanica i koliko će zajednički rad sa kineskim kolegama pomoći ruskoj kosmonautici?
Od 2011. godine, Sjedinjene Američke Države započele su svoj obračun sa kineskim svemirskim programom. Ove godine, američki Kongres usvojio zakon, poznatiji kao Volfov amandman, koji zabranjuje vladinim agencijama, uključujući NASA i Kancelariju za nauku i tehnologiju Bele kuće, da sarađuju sa Kinom u oblasti istraživanja svemira.
Iako je uloga NASA u nekim od tih projekata bila jako mala, kineskoj astronautici je bilo zabranjeno da u njima učestvuje. Tako je Kina odmah isključena iz svih velikih međunarodnih svemirskih projekata.
Svemirske sankcije
Šta je razlog zabrane? Američki zvaničnici odgovaraju sasvim jasno – potreba da se uspori naučni i svemirski razvoj Kine, da se spreči Kina da „špijunira” američka dešavanja. U prevodu – ne volimo vas, zabranjujemo vam. Stvarnih razloga ili barem razloga za izricanje ovakvih sankcija nije bilo.
Nešto slično „Vulfovom amandmanu“ za Rusiju usvojeno je u junu 2019. godine, kada je Pentagon imenovao pet zemalja čije će usluge za lansiranje u svemir biti od 31. decembra 2022. godine zabranjene vladinim agencijama SAD. Na listi su Rusija, Kina, Sirija, Iran i Sudan.
Program "Artemis"
Foto: Pixabay
Artemis je NASA program za novo sletanje na Mesecu u 21. veku. Artemis će uključivati niz preletanja Meseca bez posade, a zatim sa posadom, što će kulminirati prvim sletanjem čoveka na Mesec 2025. godine.
NASA zatim planira misije sa posadom na površinu Meseca jednom godišnje do kraja decenije, gradeći svemirsku stanicu u lunarnoj orbiti i bazu na lunarnom Južnom polu gde će astronauti testirati tehnologije i veštine neophodne za Nasin dugoročni rok. cilj — misija posade na Mars početkom 2040-ih.
Kina je od 2011. godine ozbiljno napredovala u stvaranju moćne nacionalne kosmonautike
Kineski svemirski program obuhvata stvaranje vojnih kapaciteta u kosmosu, izgradnju sopstvene nacionalne orbitalne stanice, kao i i obiman naučni program, u kome ima mesta i za proučavanje Meseca i za misije na Marsu. Kao rezultat toga, američka zabrana je postala kao crvena krpa biku. Kina je uložila sve napore i bukvalno za dve decenije postala druga, a na neki način i prva svemirska sila na svetu.
Istovremeno, Kina se nije izolovala i s vremena na vreme govori o želji da se radi na zajedničkim međunarodnim projektima. Najverovatnije bi program stvaranja zajedničke automatske lunarne stanice sa Rusijom takođe trebao da postane jedan od tih projekata..
Foto: Pixabay
Nema nikoga kod kuće
Mnogi kada čuju termin "lunarna stanica", zamišljaju velike kupole na Mesecu u kojima rade astronauti. Međutim, u sadašnjoj verziji, Međunarodna lunarna stanica, koju razvijaju Rusija i Kina, je isključivo bez posade.
Nekoliko je razloga za ovu odluku. Takva stanica je mnogo puta jeftinija od one sa posadom. Njeno stvaranje neće zahtevati razvoj super-teških rakete-nosača. I što je najvažnije, takva šema će omogućiti da se testiraju i verifikuju neka rešenja pre nego što budu korišćena u kineskom programu sa posadom.
Stvaranje stanice će se odvijati postepeno. Prema potpisanoj mapi puta, ona je podeljena u tri etape i biće potrebno više od deset godina da se završi, do 2035. godine.
Štaviše, prva faza je maksimalno povezana sa već postojećim programima obe zemlje. Trajaće do 2025. godine i moraće da se sastoji od šest lansiranja, od kojih je jedno, "Čange-4" već obavljeno 2018. godine, a drugo, rusko - svemirska letelica "Luna-25", trebalo bi da se dogodi negde u 2023. godini.
Počevši od druge faze, budući moduli stanica će sleteti na jednu odabranu tačku nedaleko jedan od drugog, uspostaviti komunikaciju i raditi zajedno. Naravno, to će zahtevati razvoj jedinstvenih komunikacionih protokola i zajedničkih odluka o kontroli rada stanice.
Upravo 14. decembra se saznalo o spremnosti uređaja za odlaganje leta. Ulaznu kontrolu prošao je doplerov merač brzine i dometa DISD-LR (proizvođača koncerna Vega državne korporacije Rostec), koji je neophodan za meko sletanje automatske stanice Luna-25. Uređaj je već instaliran i, najverovatnije će tačan datum lansiranja biti poznat u narednim nedeljama. Dakle, možemo reći da će obe strane – Rusija i Kina – započeti zajednički rad na projektu stanice već sledeće godine.
Foto: Pixabay
Rusija se mora osloniti na sopstvene snage
Vrlo često, čitajući opise buduće lunarne stanice, može se naići na pitanja kako tačno ovaj projekat treba da bude zajednički realizovan i koliko će njegova realizacija pomoći ruskoj kosmonautici. Ipak, ne treba očekivati da će Kina preuzeti glavni deo posla i time znatno unaprediti rusku svemirsku nauku i industriju međuplanetarnih letova.
Sam program saradnje za stvaranje Međunarodne lunarne stanice je posebno osmišljen tako da se dosledno povećava integracija projekta. Odnosno, na početnom, trenutnom nivou, obe države će ići paralelno, nastavljajući svako svoj program automatskog istraživanja Meseca.
Svaki učesnik će morati da pokaže svoje sposobnosti i dostignuća kako bi delom dokazao sposobnost da se kreće po izabranoj mapi puta, bez potrebe da se jedna od strana upregne u zajednički posao i „iznese za dvoje“. Pored toga, mapa puta za stvaranje stanice podrazumeva otvorenost projekta, njegovu isključivo miroljubivu orijentaciju, kao i mogućnost da druge države (osim SAD), a potom i privatne kompanije, sarađuju na različitim nivoima – od kreiranja pojedinačnih uređaja do učešća u kreiranju samih modula stanice.
Budžet projekta će nadmašiti i američki "Artemis"?
Američki magazin Forin polisi ukazuje na to da izgradnja i održavanje lunarne baze zahteva ogromna finansijska ulaganja, kao razvoj novih tehnologija i značajan napredak u raketnoj tehnologiji i Kine i Rusije.
Ne postoji javni budžet za projekat, ali bi za njega sigurno bile potrebne desetine milijardi dolara. Poređenja radi, NASA procenjuje da će njen program "Artemis" za ponovno sletanje čoveka na mesec, koštati 86 milijardi dolara do 2025. godine.
Zadatak ovog projekta je, između ostalog, da pokaže celom svetu kako Rusija i Kina mogu da sarađuju u pitanjima nauke, kao i njihovu spremnost da rade zajedno sa drugim državama.
Upravo u ovoj otvorenosti i transparentnosti, kao i u paralelnom radu u prvoj fazi, leži glavna poteškoća za rusku stranu.I pored sadašnjih sankcije i problema sa elektronskim komponentama, od Roskosmosa će se tražiti da se pridržava mape puta, blagovremenog kreiranja i pokretanja projekata Luna-25, Luna-26 i Luna-27.
Nema sumnje da Rusija može da stvori ove stanice, a za to je potrebna ozbiljna administrativna kontrola i visok prioritet zadataka, jer se na međunarodnu zajednicu više ne može računati. Era fraze „strane zemlje će nam pomoći“ odavno je završena. Rusija se sada mora osloniti samo na sopstvene snage.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Blokaderi su odavno dotakli dno kada su u pitanju širenje mržnje i pozivi na linč neistomišljenika, ali način na koji su se poslednjih meseci ostrvili na naše najstarije, na naše bake i deke, na one koji su izgradili ovu zemlju i koji su se decenijama unazad borili za sve nas, duboko je uznemirio većinsku Srbiju.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je izvela dodatnu rundu napada na vojne ciljeve u Iranu, a Teheran je uzvratio raketiranjem baza SAD u Kuvajtu i Bahreinu.
Predsednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Žoan Pons Sampjetro obavestio je pismom predsednicu Skupštine Srbije Anu Brnabić da je Parlamentarna skupština OEBS-a prihvatila poziv Narodne skupštine Republike Srbije da bude domaćin godišnjeg zasedanja 2027. godine u Beogradu.
Na primeru odosa prema penzionerima u Srbiji, možemo videti dve suštinski različite politike. Dok predsednik Aleksandar Vučić kontinuirano podiže životni standard penzionera, blokaderi im bez pardona poručuju: "umrećete, pišaćemo vam po grobovima".
Dok berba maline u zapadnoj Srbiji ulazi u završnicu, proizvođačima brigu ne zadaju samo vremenske prilike i otkupna cena, već i sve učestalije krađe u zasadima.
Srbija je tokom protekle decenije ostvarila jedan od najdinamičnijeg ekonomskog rasta među državama Zapadnog Balkana, čime je učvrstila poziciju vodeće regionalne ekonomije prema nizu ključnih razvojnih pokazatelja, ocenio je Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Iako se najveći naslov tog 9.jula 1954. u Večernjim Novostima odnosio na političku situaciju u Francuskoj gde se nagađalo o sudbini premijera Mandes-Fransa i mogućnošću da pošalje nove trupe u Indokinu, tj. Vijetnam, mada je francuska armija tamo već doživela kolosalan poraz od boraca za oslobođenje od duge kolonijalne okupacije, što se neće desiti, ipak je druga fotografija na ovoj naslovnici ukazala šta je bilo prava globalna tema u tim vrućim letnjim danima, van sveopšteg francuskog posrnuća u vojnom i političkom porazu.
Nevažeći rok pasoša jedan je od najčešćih razloga zbog kojih putnici ostanu bez planiranog odmora. Pravila se razlikuju od zemlje do zemlje, pa je važno da ih proverite pre nego što krenete na put.
Viši sud u Nišu izrekao je vaspitnu meru M.P. (17) iz aleksinačkog sela Mozgovo jer je 24. januara prošle godine u aleksinačkom selu Mozgovo izazvaao tešku saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao Nišlija Andrej Nikodinović (25).
U naselju Veliki Vrbovski u opštini Palilula u Beogradu, jutros se desila užasna nesreća kada je radna mašina preglazila čoveka koji je preminuo na licu mesta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su D.T. (34) zbog sumnje da je izvršio krivično delo teška telesna povreda sa smrtnim ishodom.
U mestu Han Derventa kod Pala od juče posle podne odvija se prava drama nakon što se muškarac popeo na drvo i odbija da siđe, potvrđeno je iz Policijske uprave Istočno Sarajevo.
Boni Tajler, pevačica prepoznatljivog hrapavog glasa i autentične energije, preminula je u 74. godini nakon komplikacija usled hitnog medicinskog zahvata, a evo ko je zapravo bila.
Holivudska lepotica Zendaja još jednom je pokazala zašto važi za jednu od najbolje obučenih žena na svetu. Na premijeri filma "Odiseja" u Parizu pojavila se u izdanju koje je ostavilo bez daha.
Modna kuća AZIZ predstavila je Eter, kolekciju za jesen/zimu 2026. godine na Nedelji visoke mode u Parizu, koja duboko preispituje pritisak nametnutog identiteta i sam čin lične transformacije.
Voditeljka Marija Egelja otputovala je na letovanje sa sinovima i suprugom biznismenom, odakle je podelila fotografije u kupaćem kostimu koji je istakao njenu vitku liniju.
Pevačica Mala Cana otkrila je da je godinama želela da ode sa pokojnim mužem Andirjom Bajićem na vantelesnu oplodnju, ali da su lekari govorili da je rizično!
Pevačica Senidah otvoreno govorila o privatnom životu, potrebi za izolacijom, osećaju da nigde ne pripada, ali i o teškim emocijama koje su oblikovale njenu muziku i karijeru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.