Rusija i Kina kreću u veliku ofanzivu protiv dominacije Sjedinjenih Američkih Država u kosmosu, a kao prvi potez najavljuje se izgradnja naučnih stanica na mesecu
Šef Roskosmosa Jurij Borisov najavio je potpisivanje međuvladinog sporazuma između Rusije i Kine o stvaranju naučne lunarne stanice. Ranije je Roskosmos dobio instrukciju da sa Kinom potpiše memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti stvaranja Međunarodne naučne lunarne stanice (ISLS).
Kako će izgledati stanica i koliko će zajednički rad sa kineskim kolegama pomoći ruskoj kosmonautici?
Od 2011. godine, Sjedinjene Američke Države započele su svoj obračun sa kineskim svemirskim programom. Ove godine, američki Kongres usvojio zakon, poznatiji kao Volfov amandman, koji zabranjuje vladinim agencijama, uključujući NASA i Kancelariju za nauku i tehnologiju Bele kuće, da sarađuju sa Kinom u oblasti istraživanja svemira.
Iako je uloga NASA u nekim od tih projekata bila jako mala, kineskoj astronautici je bilo zabranjeno da u njima učestvuje. Tako je Kina odmah isključena iz svih velikih međunarodnih svemirskih projekata.
Svemirske sankcije
Šta je razlog zabrane? Američki zvaničnici odgovaraju sasvim jasno – potreba da se uspori naučni i svemirski razvoj Kine, da se spreči Kina da „špijunira” američka dešavanja. U prevodu – ne volimo vas, zabranjujemo vam. Stvarnih razloga ili barem razloga za izricanje ovakvih sankcija nije bilo.
Nešto slično „Vulfovom amandmanu“ za Rusiju usvojeno je u junu 2019. godine, kada je Pentagon imenovao pet zemalja čije će usluge za lansiranje u svemir biti od 31. decembra 2022. godine zabranjene vladinim agencijama SAD. Na listi su Rusija, Kina, Sirija, Iran i Sudan.
Program "Artemis"
Foto: Pixabay
Artemis je NASA program za novo sletanje na Mesecu u 21. veku. Artemis će uključivati niz preletanja Meseca bez posade, a zatim sa posadom, što će kulminirati prvim sletanjem čoveka na Mesec 2025. godine.
NASA zatim planira misije sa posadom na površinu Meseca jednom godišnje do kraja decenije, gradeći svemirsku stanicu u lunarnoj orbiti i bazu na lunarnom Južnom polu gde će astronauti testirati tehnologije i veštine neophodne za Nasin dugoročni rok. cilj — misija posade na Mars početkom 2040-ih.
Kina je od 2011. godine ozbiljno napredovala u stvaranju moćne nacionalne kosmonautike
Kineski svemirski program obuhvata stvaranje vojnih kapaciteta u kosmosu, izgradnju sopstvene nacionalne orbitalne stanice, kao i i obiman naučni program, u kome ima mesta i za proučavanje Meseca i za misije na Marsu. Kao rezultat toga, američka zabrana je postala kao crvena krpa biku. Kina je uložila sve napore i bukvalno za dve decenije postala druga, a na neki način i prva svemirska sila na svetu.
Istovremeno, Kina se nije izolovala i s vremena na vreme govori o želji da se radi na zajedničkim međunarodnim projektima. Najverovatnije bi program stvaranja zajedničke automatske lunarne stanice sa Rusijom takođe trebao da postane jedan od tih projekata..
Foto: Pixabay
Nema nikoga kod kuće
Mnogi kada čuju termin "lunarna stanica", zamišljaju velike kupole na Mesecu u kojima rade astronauti. Međutim, u sadašnjoj verziji, Međunarodna lunarna stanica, koju razvijaju Rusija i Kina, je isključivo bez posade.
Nekoliko je razloga za ovu odluku. Takva stanica je mnogo puta jeftinija od one sa posadom. Njeno stvaranje neće zahtevati razvoj super-teških rakete-nosača. I što je najvažnije, takva šema će omogućiti da se testiraju i verifikuju neka rešenja pre nego što budu korišćena u kineskom programu sa posadom.
Stvaranje stanice će se odvijati postepeno. Prema potpisanoj mapi puta, ona je podeljena u tri etape i biće potrebno više od deset godina da se završi, do 2035. godine.
Štaviše, prva faza je maksimalno povezana sa već postojećim programima obe zemlje. Trajaće do 2025. godine i moraće da se sastoji od šest lansiranja, od kojih je jedno, "Čange-4" već obavljeno 2018. godine, a drugo, rusko - svemirska letelica "Luna-25", trebalo bi da se dogodi negde u 2023. godini.
Počevši od druge faze, budući moduli stanica će sleteti na jednu odabranu tačku nedaleko jedan od drugog, uspostaviti komunikaciju i raditi zajedno. Naravno, to će zahtevati razvoj jedinstvenih komunikacionih protokola i zajedničkih odluka o kontroli rada stanice.
Upravo 14. decembra se saznalo o spremnosti uređaja za odlaganje leta. Ulaznu kontrolu prošao je doplerov merač brzine i dometa DISD-LR (proizvođača koncerna Vega državne korporacije Rostec), koji je neophodan za meko sletanje automatske stanice Luna-25. Uređaj je već instaliran i, najverovatnije će tačan datum lansiranja biti poznat u narednim nedeljama. Dakle, možemo reći da će obe strane – Rusija i Kina – započeti zajednički rad na projektu stanice već sledeće godine.
Foto: Pixabay
Rusija se mora osloniti na sopstvene snage
Vrlo često, čitajući opise buduće lunarne stanice, može se naići na pitanja kako tačno ovaj projekat treba da bude zajednički realizovan i koliko će njegova realizacija pomoći ruskoj kosmonautici. Ipak, ne treba očekivati da će Kina preuzeti glavni deo posla i time znatno unaprediti rusku svemirsku nauku i industriju međuplanetarnih letova.
Sam program saradnje za stvaranje Međunarodne lunarne stanice je posebno osmišljen tako da se dosledno povećava integracija projekta. Odnosno, na početnom, trenutnom nivou, obe države će ići paralelno, nastavljajući svako svoj program automatskog istraživanja Meseca.
Svaki učesnik će morati da pokaže svoje sposobnosti i dostignuća kako bi delom dokazao sposobnost da se kreće po izabranoj mapi puta, bez potrebe da se jedna od strana upregne u zajednički posao i „iznese za dvoje“. Pored toga, mapa puta za stvaranje stanice podrazumeva otvorenost projekta, njegovu isključivo miroljubivu orijentaciju, kao i mogućnost da druge države (osim SAD), a potom i privatne kompanije, sarađuju na različitim nivoima – od kreiranja pojedinačnih uređaja do učešća u kreiranju samih modula stanice.
Budžet projekta će nadmašiti i američki "Artemis"?
Američki magazin Forin polisi ukazuje na to da izgradnja i održavanje lunarne baze zahteva ogromna finansijska ulaganja, kao razvoj novih tehnologija i značajan napredak u raketnoj tehnologiji i Kine i Rusije.
Ne postoji javni budžet za projekat, ali bi za njega sigurno bile potrebne desetine milijardi dolara. Poređenja radi, NASA procenjuje da će njen program "Artemis" za ponovno sletanje čoveka na mesec, koštati 86 milijardi dolara do 2025. godine.
Zadatak ovog projekta je, između ostalog, da pokaže celom svetu kako Rusija i Kina mogu da sarađuju u pitanjima nauke, kao i njihovu spremnost da rade zajedno sa drugim državama.
Upravo u ovoj otvorenosti i transparentnosti, kao i u paralelnom radu u prvoj fazi, leži glavna poteškoća za rusku stranu.I pored sadašnjih sankcije i problema sa elektronskim komponentama, od Roskosmosa će se tražiti da se pridržava mape puta, blagovremenog kreiranja i pokretanja projekata Luna-25, Luna-26 i Luna-27.
Nema sumnje da Rusija može da stvori ove stanice, a za to je potrebna ozbiljna administrativna kontrola i visok prioritet zadataka, jer se na međunarodnu zajednicu više ne može računati. Era fraze „strane zemlje će nam pomoći“ odavno je završena. Rusija se sada mora osloniti samo na sopstvene snage.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Političar Vladan Đokić, koji je uzurpirao funkciju rektora Beogradskog univerziteta kako bi se nametnuo kao lider blokadera, prema svemu sudeći, podržao je povećanje cena školarina kako bi te pare trošio na putovanja po Evropi!
Sjedinjene Američke Države poslaće još 5.000 vojnika u Poljsku, najavio je američki predsednik Donald Tramp, povezujući tu odluku sa pobedom novog poljskog predsednika Karola Navrockog i odnosima koje Vašington sada gradi sa Varšavom.
Blokaderi su na najsramniji način, verovali ili ne, izvređali svetinju - Pojas Presvete Bogorodice i još jednom pokazali koliko su u stanju da padnu nisko.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić istakao je da se pojavila jeziva najava terorizma, ali da novosadsko tužilaštvo ćuti!
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević oglasio se povodom hapšenja sedmoro direktora zdravstvenih i obrazovnih institucija na Kosovu i Metohiji.
Proizvodnja u fabrici Stelantisa u Kragujevcu beleži rast i u 2026. bi mogla da dostigne 150.000 proizvedenih vozila godišnje usled tražnje za modelom ''Fijat grande panda'', izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Petar Veselinović.
Manje od godinu dana ostalo je do početka specijalizovane izložbe Ekspo 2027, a pruga od Zemun Polja stigla je do Aerodroma. Sada se postavlja poslednji most, odnosno vijadukt preko Surčinskog polja, sve do Ekspa.
Još dvanaest mediicnskih radnika iz zemalja Zapadne Evrope posredstvom Kancelarije za saradnju sa dijasporom Ministarstva zdravlja vraća se u zdravstvene ustanove širom Srbije, čime se nastavlja trend povratka naših medicinara iz inostranstva.
Program "Ekspo Plejmejkers" za samo nekoliko dana od otvaranja prijava privukao je čak 5.000 volontera iz Srbije, regiona, Evrope i drugih delova sveta.
Centralnu i istočnu Srbiju danas i sutra očekuje nevreme praćemo kišom, grmljavinom i olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Policija je juče u prisustvu tužilaca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i policije u Inđiji, pronašla telo za koje se sumnja da je Aleksandar Nešović, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić otkrio je sinoć zastrašujuće detalje.
Tokom protekle noći u Beogradu dogodilo se sedam saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedan muškarac teško povređen u udesu kod Bubanj potoka, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Hrvatski ministar pravde Damir Habijan najavio je izmene zakona kojima bi u Hrvatskoj mogla biti uvedena kazna doživotnog zatvora, nakon slučaja Kristijana Aleksića iz Drniša, višestruko osuđivanog ubice koji je nedavno usmrtio devetnaestogodišnjeg dostavljača pice Luku Milovca.
Motociklista (1999) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se desila na Jadranskom putu u mjestu Kamenovo, potvrđeno je Portalu RTCG iz OKC Uprave policije.
Čuveni britanski glumac Majkl Kiting preminuo je u 79. godini života, ostavivši iza sebe neizbrisiv trag u televizijskoj istoriji i uloge koje su gledale generacije i u bivšoj Jugoslaviji.
Radmila Savićević jedna je od najomiljenijih srpskih glumica, a mnogi njeni intervjui i mudre reči koje je tokom života izgovorila i danas se prepričavaju.
Poznata glumica Trejsi Šo (52), nekadašnja zvezda serije "Coronation Street", saopštila je u potresnom video obraćanju da ima rak dojke i da već sledeće nedelje kreće na agresivne hemoterapije.
Noćni svrab na koži može ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme, posebno ako se ponavlja. Ne zanemarujte ovaj simptom, jer može biti znak bolesti jetre ili drugih ozbiljnih stanja.
Pevačica Dara Bubamara proslavila je svoj jubilarni 50. rođendan daleko od Srbije, i to na luksuznom i romantičnom putovanju u Italiji, gde joj je mlađi partner priredio iznenađenje.
Tokom jučerašnjeg dana u Beloj kući, Veliki šef bio je primoran da hitno reaguje zbog ponašanja pojedinih takmičarki koje nisu poštovale obaveze predviđene pravilima rijalitija.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar