POČINJE BITKA ZA KOSMOS! Rusija i Kina grade BAZU NA MESECU, američki "ARTEMIS" dobija ozbiljnog rivala - KO ĆE VLADATI SVEMIROM?
Podeli vest
Rusija i Kina kreću u veliku ofanzivu protiv dominacije Sjedinjenih Američkih Država u kosmosu, a kao prvi potez najavljuje se izgradnja naučnih stanica na mesecu
Šef Roskosmosa Jurij Borisov najavio je potpisivanje međuvladinog sporazuma između Rusije i Kine o stvaranju naučne lunarne stanice. Ranije je Roskosmos dobio instrukciju da sa Kinom potpiše memorandum o razumevanju o saradnji u oblasti stvaranja Međunarodne naučne lunarne stanice (ISLS).
Zapad je propao u pokušaju da smanji prihode Rusije od nafte, piše analitičar Blumberga Džulijan Li
29.11.2022
07:48
Kako će izgledati stanica i koliko će zajednički rad sa kineskim kolegama pomoći ruskoj kosmonautici?
Od 2011. godine, Sjedinjene Američke Države započele su svoj obračun sa kineskim svemirskim programom. Ove godine, američki Kongres usvojio zakon, poznatiji kao Volfov amandman, koji zabranjuje vladinim agencijama, uključujući NASA i Kancelariju za nauku i tehnologiju Bele kuće, da sarađuju sa Kinom u oblasti istraživanja svemira.
Iako je uloga NASA u nekim od tih projekata bila jako mala, kineskoj astronautici je bilo zabranjeno da u njima učestvuje. Tako je Kina odmah isključena iz svih velikih međunarodnih svemirskih projekata.
Svemirske sankcije
Šta je razlog zabrane? Američki zvaničnici odgovaraju sasvim jasno – potreba da se uspori naučni i svemirski razvoj Kine, da se spreči Kina da „špijunira” američka dešavanja. U prevodu – ne volimo vas, zabranjujemo vam. Stvarnih razloga ili barem razloga za izricanje ovakvih sankcija nije bilo.
Nešto slično „Vulfovom amandmanu“ za Rusiju usvojeno je u junu 2019. godine, kada je Pentagon imenovao pet zemalja čije će usluge za lansiranje u svemir biti od 31. decembra 2022. godine zabranjene vladinim agencijama SAD. Na listi su Rusija, Kina, Sirija, Iran i Sudan.
Program "Artemis"
Foto: Pixabay
Artemis je NASA program za novo sletanje na Mesecu u 21. veku. Artemis će uključivati niz preletanja Meseca bez posade, a zatim sa posadom, što će kulminirati prvim sletanjem čoveka na Mesec 2025. godine.
NASA zatim planira misije sa posadom na površinu Meseca jednom godišnje do kraja decenije, gradeći svemirsku stanicu u lunarnoj orbiti i bazu na lunarnom Južnom polu gde će astronauti testirati tehnologije i veštine neophodne za Nasin dugoročni rok. cilj — misija posade na Mars početkom 2040-ih.
Kina je od 2011. godine ozbiljno napredovala u stvaranju moćne nacionalne kosmonautike
Kineski svemirski program obuhvata stvaranje vojnih kapaciteta u kosmosu, izgradnju sopstvene nacionalne orbitalne stanice, kao i i obiman naučni program, u kome ima mesta i za proučavanje Meseca i za misije na Marsu. Kao rezultat toga, američka zabrana je postala kao crvena krpa biku. Kina je uložila sve napore i bukvalno za dve decenije postala druga, a na neki način i prva svemirska sila na svetu.
Istovremeno, Kina se nije izolovala i s vremena na vreme govori o želji da se radi na zajedničkim međunarodnim projektima. Najverovatnije bi program stvaranja zajedničke automatske lunarne stanice sa Rusijom takođe trebao da postane jedan od tih projekata..
Foto: Pixabay
Nema nikoga kod kuće
Mnogi kada čuju termin "lunarna stanica", zamišljaju velike kupole na Mesecu u kojima rade astronauti. Međutim, u sadašnjoj verziji, Međunarodna lunarna stanica, koju razvijaju Rusija i Kina, je isključivo bez posade.
Nekoliko je razloga za ovu odluku. Takva stanica je mnogo puta jeftinija od one sa posadom. Njeno stvaranje neće zahtevati razvoj super-teških rakete-nosača. I što je najvažnije, takva šema će omogućiti da se testiraju i verifikuju neka rešenja pre nego što budu korišćena u kineskom programu sa posadom.
Stvaranje stanice će se odvijati postepeno. Prema potpisanoj mapi puta, ona je podeljena u tri etape i biće potrebno više od deset godina da se završi, do 2035. godine.
Štaviše, prva faza je maksimalno povezana sa već postojećim programima obe zemlje. Trajaće do 2025. godine i moraće da se sastoji od šest lansiranja, od kojih je jedno, "Čange-4" već obavljeno 2018. godine, a drugo, rusko - svemirska letelica "Luna-25", trebalo bi da se dogodi negde u 2023. godini.
Počevši od druge faze, budući moduli stanica će sleteti na jednu odabranu tačku nedaleko jedan od drugog, uspostaviti komunikaciju i raditi zajedno. Naravno, to će zahtevati razvoj jedinstvenih komunikacionih protokola i zajedničkih odluka o kontroli rada stanice.
Upravo 14. decembra se saznalo o spremnosti uređaja za odlaganje leta. Ulaznu kontrolu prošao je doplerov merač brzine i dometa DISD-LR (proizvođača koncerna Vega državne korporacije Rostec), koji je neophodan za meko sletanje automatske stanice Luna-25. Uređaj je već instaliran i, najverovatnije će tačan datum lansiranja biti poznat u narednim nedeljama. Dakle, možemo reći da će obe strane – Rusija i Kina – započeti zajednički rad na projektu stanice već sledeće godine.
Foto: Pixabay
Rusija se mora osloniti na sopstvene snage
Vrlo često, čitajući opise buduće lunarne stanice, može se naići na pitanja kako tačno ovaj projekat treba da bude zajednički realizovan i koliko će njegova realizacija pomoći ruskoj kosmonautici. Ipak, ne treba očekivati da će Kina preuzeti glavni deo posla i time znatno unaprediti rusku svemirsku nauku i industriju međuplanetarnih letova.
Sam program saradnje za stvaranje Međunarodne lunarne stanice je posebno osmišljen tako da se dosledno povećava integracija projekta. Odnosno, na početnom, trenutnom nivou, obe države će ići paralelno, nastavljajući svako svoj program automatskog istraživanja Meseca.
Svaki učesnik će morati da pokaže svoje sposobnosti i dostignuća kako bi delom dokazao sposobnost da se kreće po izabranoj mapi puta, bez potrebe da se jedna od strana upregne u zajednički posao i „iznese za dvoje“. Pored toga, mapa puta za stvaranje stanice podrazumeva otvorenost projekta, njegovu isključivo miroljubivu orijentaciju, kao i mogućnost da druge države (osim SAD), a potom i privatne kompanije, sarađuju na različitim nivoima – od kreiranja pojedinačnih uređaja do učešća u kreiranju samih modula stanice.
Budžet projekta će nadmašiti i američki "Artemis"?
Američki magazin Forin polisi ukazuje na to da izgradnja i održavanje lunarne baze zahteva ogromna finansijska ulaganja, kao razvoj novih tehnologija i značajan napredak u raketnoj tehnologiji i Kine i Rusije.
Ne postoji javni budžet za projekat, ali bi za njega sigurno bile potrebne desetine milijardi dolara. Poređenja radi, NASA procenjuje da će njen program "Artemis" za ponovno sletanje čoveka na mesec, koštati 86 milijardi dolara do 2025. godine.
Zadatak ovog projekta je, između ostalog, da pokaže celom svetu kako Rusija i Kina mogu da sarađuju u pitanjima nauke, kao i njihovu spremnost da rade zajedno sa drugim državama.
Upravo u ovoj otvorenosti i transparentnosti, kao i u paralelnom radu u prvoj fazi, leži glavna poteškoća za rusku stranu.I pored sadašnjih sankcije i problema sa elektronskim komponentama, od Roskosmosa će se tražiti da se pridržava mape puta, blagovremenog kreiranja i pokretanja projekata Luna-25, Luna-26 i Luna-27.
Nema sumnje da Rusija može da stvori ove stanice, a za to je potrebna ozbiljna administrativna kontrola i visok prioritet zadataka, jer se na međunarodnu zajednicu više ne može računati. Era fraze „strane zemlje će nam pomoći“ odavno je završena. Rusija se sada mora osloniti samo na sopstvene snage.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Administracija Donalda Trampa razmatra formiranje ekskluzivnog kluba "Ključna petorka", koji bi ujedinio SAD, Rusiju, Kinu, Indiju i Japan, dok je Evropa potpuno izostavljena – potez koji mnogi vide kao direktan izazov Briselu i mogući preokret u globalnoj politici.
Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država usvojio je odbrambeni budžet za fiskalnu 2026. godinu u iznosu od 901 milijardu dolara, što predstavlja rekordnu sumu i čak više od iznosa koji je tražio aktuelni predsednik SAD Donald Tramp.
Vašington razmatra ideju stvaranja potpuno novog međunarodnog formata koji bi predstavljao alternativu Grupi sedam (G7), objavio je Politiko pozivajući se na izvore u američkoj administraciji.
Proruski vojni blogeri izvestili su o ozbiljnom preokretu na ratištu, navodeći da su ukrajinske snage u velikoj meri ponovo preuzele kontrolu nad Kupjanskom, ključnim železničkim čvorištem u Harkovskoj oblasti, o čemu ruski generali nisu obavestili ruskog predsednika Vladimira Putina.
Srbija je na pravom putu, a u budućnosti treba da obezbedi vrhunsko obrazovanje na fakultetima u saradnji sa vodećim univerzitetima širom sveta i izgradi data centre kako bi bila konkurentna na međunarodnom nivou, izjavio je američki profesor ekonomije, akademik i svetski priznati geopolitički analitičar Džefri Saks u intervjuu koji je vodio ministar finansija Srbije Siniša Mali.
Nenada Rašića, Kurtijevog slugu, napustila je i Gordana Mihajlović, jedini kandidat za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima iz Zubinog Potoka ispred njegove stranke Za slobodu, pravdu i opstanak.
Izraelski istoričar Gideon Grajf izjavio je danas da se u Srebrenici desio zločin tokom ratnih dejstava devedesetih, ali da to nije bio genocid, dodajući da su Srbi optuženi za zločine koje nisu počinili.
Sezona prazničnog darivanja je počela, a roditelji, bake i deke tradicionalno pripremaju paketiće za svoje najmlađe. Informerova računica prikazuje raspon cena, kao i najpovoljniji način da mališane obradujete poklonima.
Premijer Đuro Macut danas je u Vladi Srbije razgovarao sa predstavnicima mlekara i trgovinskih lanaca o prevazilaženju eventualnih posledica krize proizvodnje mleka na evropskom tržištu po srpsko tržište.
Viši sud u Beogradu osudio je danas Nemanju Šućurovića (42) na 14 godina zatvora jer je kontinuirano zlostavljao 50-godišnju vanbračnu suprugu u njenom stanu, što je za posledicu imalo njenu smrt 21. juna 2024. godine.
Dok se sve češće govori o nepotizmu i privilegijama u filmskoj industriji, zaboravlja se da su mnoge najveće svetske zvezde do uspeha stigle potpuno same.
U Jakutsku, glavnom gradu Republike Saha u istočnom Sibiru, pre nekoliko dana zabeležena je ekstremno niska temperatura od -45°C, dok su u okolnim područjima, poput Tatinskog Ulusa, zabeležene još niže vrednosti, čak -52°C.
Film bivšeg rijaliti učesnika Lazara Čolića Zole inspirisan porodicom Kulić ponovo je onlajn, a on poručije da neće odustati od prikazivanja uprkos pretnjama.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar