SRBIJA DOBILA PORUKU, NE MOŽE JASNIJE! BERLIN I VARŠAVA ĆE SRUŠITI EU! Ovo je nešto mnogo ozbiljnije, nisu i pitanju samo ratne reparacije!
Podeli vest
To što je Nemačka odbila poljski zahtev za isplatom ratnih reparacija nije iznenađenje. Po tom pitanju (i ne samo po tom) odavno postoji jaz između dve zemlje koji je uzrokovan odnosom Nemačke kao „stare članice" EU prema članicama koje ne žele da svoj puni suverenitet predaju Briselu.
Na odnosima između Nemačke, kao jednog od osnivača EU i Poljske, kao države koja je članica „evropske porodice" postala relativno skoro, može se videti kako se prelamaju odnosi između starih i novih članica i na koji način se stare članice odnose prema novima.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ocenio je da je tekst portala nemačkog lista "Cajt" u kojem se navodi da EU može samo čvrstom rukom da "pripitomi" predsednika Aleksandra Vučića ogolio politiku te zemlje i Zapada u odnosu na Srbiju, kao i da ne poznaju Vučića.
04.01.2023
17:29
Ne tako retko, ti su odnosi puni tenzija, a često su opterećeni i traumama iz prošlosti. Otuda i nedavno odbijeni poljski zahtev za isplatom ratnih reparacija treba posmatrati u svetlu sveukupnih odnosa između Berlina i Varšave, koji su već godinama po određenim pitanjima zategnuti.
Reakcija na odnos prema novim članicama Unije
Stručnjak za Nemačku iz Instituta za političke studije dr Dušan Dostanić odbijanje zahteve Varšave za isplatom ratnih reparacija iz Drugog svetskog rata posmatra u ključu poljskih reakcija na, kako kaže, paternalističku politiku Berlina prema novim članicama Unije, koje se osećaju neravnopravno prema starim članicama.
- Poljska je bila stalno na meti kritika u Nemačkoj, pogotovo konzervativna vlada stranke „Pravo i pravda", gde su Nemci Poljacima zamerali neke stvari u unutrašnjoj politici, na primer, pitanja prava na abortus ili istopolnih zajednica. Nemačka je pokušavala da vodi moralističku politiku - postavili su se kao neko ko drugima može da deli lekcije - objašnjava Dostanić.
Poljska je, pak, na tako postavljenu moralističku politiku reagovala zahtevom za ratnim reparacijama.
- Iz Nemačke i iz Brisela se novijim članicama Unije, pogotovo kada Mađarska, Češka ili Poljska imaju probleme sa politikom EU, dolaze kritike da su te članice profitirale od priključenja EU, da Nemačka ili Francuska njih finansiraju. Kada se na taj način postave stvari, nije neočekivano da Poljska tada zahteva da se vrate stari dugovi da bi imali čist račun - konstatuje Dostanić.
Moralistička politika kao posledica kompleksa
Ova moralistička politika proizilazi iz kompleksa koji je Drugi svetski rat proizveo kod nemačkih generacija rođenih posle njega, čak i kod današnjih. Za Nemce je taj rat velika trauma, objašnjava naš sagovornik.
- Postoji puno grupa u Nemačkoj, koje, ne samo da su se distancirale od nasleđa nacionalsocijalizma, nego su se distancirale i od svoje nacije i kompletne nemačke prošlosti. Na levici postoje grupe koje podržavaju poljske zahteve i koji kažu da Nemačka ima moralnu obavezu da Poljskoj isplati ratnu odštetu. Sa druge strane, postoje grupe koje ukazuju da je Drugi svetski rat bio davno, da su se stvari izmenile i da današnje generacije nemaju ništa sa tim nasleđem i da tu stvar treba ostaviti u prošlosti - navodi Dostanić.
Kako on kaže, Nemci imaju potrebu da pokazuju da su se promenili, da su neki drugi Nemci i da treba da pomognu drugim narodima da se promene, da odustanu od nacionalizma i utope se u apstraktno evropsko građanstvo.
Poljska neće odustati od zahteva
Prošlog meseca, vlada u Varšavi iznela je procenu da Nemačka na ime ratnih reparacija Poljskoj duguje 6,2 hiljada milijardi zlota, odnosno 1,29 hiljada milijardi evra. Kako je naveo lider vladajuće stranke „Pravo i pravda" Jaroslav Kačinski, do sume se došlo „konzervativnim" metodom, a Poljska bi mogla da traži i više.
Prema Dostanićevim rečima, Poljska je pitanju visine ratne odštete koja joj Nemačka duguje, prišla ozbiljno. Angažovani su naučnici raznih profila, koji su godinama radili na proceni ratnih razaranja koja je Poljskoj naneta tokom rata.
Podsećanja radi, Varšava je, prilikom gušenja Varšavskog ustanka avgusta 1944. po Hitlerovom naređenju spaljena do temelja, a tokom celog trajanja nemačke okupacije od septembra 1939. za Poljsku su važile užasne represivne mere koje je sprovodila nacistička uprava.
Poljska je, neposredno nakon rata, primala ratne reparacije od tadašnje Istočne (socijalističke) Nemačke, ali je 1953. u svetlu „proleterske solidarnosti" odustala od dalje naplate.
Kako kaže ne očekuje da će se pitanje nemačkih reparacija Poljskoj rešiti na jednostavan način, pogotovo sada, kada u Berlinu stoluje „semafor koalicija" pod predsedništvom Olafa Šolca, koja planira da vodi moralističku politiku, zanemarujući nacionalne interese svoje države.
Varšava je zato i poslala zahtev Ujedinjenim nacijama da posreduje u sporu. Ne treba očekivati da će UN rešiti nemačko-poljski spor kaže Dostanić.
- Ali, to jeste pritisak sa poljske strane na Nemačku i jasan signal da se od te stvari u Poljskoj neće odustati; da Poljaci zahtevaju, ne samo reparacije, nego se nadaju promeni nemačkog kursa prema Poljskoj - tvrdi on.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
deda Raša
pre 1 godinu
Poljska je u pravu, kamo sreće da njenim putem krene i naša Srbija. A kao Nemačka mi glavna u formiranju EU? Da li to znači da se svi zainteresovani za prijem, pridružujemo FAŠIZMU?
MOLIM JA TWBE, KRIVI ZA OBA SVETSKA RATA GDE SU IZGINULI MILIONI LJUDI I SADA UMESTO DA IH SVI GURNEMO U STRANU ONI KROJE EVROPU I S ET SA SEBI SLICNIMA. NIJE OITANJE DOKLE CE ONI TAKO VEC DOKLE CEMO MI ( MISLIM NA SVE U EVROPI I SVETU ) BITI BUDALE
I Srbija treba,isto tako ozbiljno, da izračuna ratnu štetu koju su joj naneli Nemci i ostali fašisti! I da zvanično tražimo isplatu ratne štete, a ne da nam fašisti drže nekakve lekcije!
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ocenio je da je tekst portala nemačkog lista "Cajt" u kojem se navodi da EU može samo čvrstom rukom da "pripitomi" predsednika Aleksandra Vučića ogolio politiku te zemlje i Zapada u odnosu na Srbiju, kao i da ne poznaju Vučića.
Portugalski vozači izgubili su strpljenje sa klimatskim aktivistima koji su blokirali prometni autoput u utorak ujutru tokom špica i preuzeli su situaciju u svoje ruke.
Norveška je objavila da Ukrajincima koji dolaze iz šest regiona koje je klasifikovala kao „bezbedne“, uglavnom na zapadu zemlje, više neće biti odobren automatski azil. Članica NATO-a primila je 85.000 Ukrajinaca u protekle dve i po godine, saopštila je vlada u Oslu.
Snežana Repac psiholog, Vladimir Marković trener FK Bežanija i fudbaler Nemanja Marković, govorili su o tome da li deca imaju puno obaveza i da li roditelji sve više vide profit u svojoj deci.
Ekipa Informera nalazi se na Zejtinliku gde je otkrivena bista deda Đorđu, čuvaru srpskog groblja. Inicijativu je pokrenuo Informer i livnica "Jeremic".Otkrivanje biste je izazvalo veliko interesovanje u Solunu, gradski predstavnici tog grada su položili vence na njegov grob, a spomenik su svečano otkrili ministar odbrane Bratislav Gašić i ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović.
Tokom sednice Skupštine Srbije NATO general Zdravko Ponoš vređao je žene, pa se nakon ministarke Milice Đurđević-Stamenkovski na njegovom tapetu našla predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić. O tome su u Info jutru govorili Dejan Miletić iz Centra za izučavanje globalizacije i Veljko Jovanović, analitičar.
U novom Info jutru o uspešnoj politici koju vodi predsednik Vučić, ali i njegovoj poseti Njujorku i govoru u UN, govorio je gost Zoran Milivojević, karijerni diplomata.
U novom izdanju emisije Rat uživo, gosti Ljuan Koko, politikolog i pisac i režiser Dragoslav Bokan su komentarisali sva najaktuelnija ratna žarišta u svetu, sa akcentom na rusku specijalnu operaciju u Ukrajini, ali i mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
Juče je u Specijalnom sudu održano suđenje Urošu Blažiću koji je 4. maja prošle godine u selima Malo Orašje i Dubona izvršio masakr kada je ubio devet i ranio 12 osoba.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policija uhapsila dve osobe, od kojih je jedna iznajmila garažu u kojoj je pronađena velika količina oružja.
Na međunarodnom aerodromu El Dorado u Bogoti, kolumbijske vlasti su uspele da uhapse Dajiberta Toresa Rosarija, široj javnosti do tada nepoznatog ključnog igrača u narko operacijama Balkanskog narko kartela. Ovaj događaj predstavlja značajan korak u suzbijanju međunarodnog krijumčarenja narkotika.
Tragedija koja je zadesila porodicu Lazović i njihovu komšinicu Dijanu Kutlačić duboko je potresla zajednicu kod Raške. U prošlu subotu popodne, dok su se pripremali da krenu na sabor povodom praznika Mala Gospojina u manastir Studenica, doživeli su stravičnu saobraćajnu nesreću. Jedina preživela je Mirjana Lazović Bugarić, majka troje poginule dece i supruga Danijela.
Nemački fudbaler srpskog porekla Aleksandar Pavlović (19) postigao je gol u remiju svog Bajerna sa ekipom Bajer Leverkuzena (1:1), u okviru petog kola Bundeslige.
Fudbaleri Juventusa savladali su ekipu Đenove rezultatom 3:0 (0:0), u okviru šestog kola italijanske Serije A. Golove za ekipu iz Torina postigli su srpski napadač Dušan Vlahović u 48. i 55. minutu, i Francisko Konseisao u 89. minutu susreta.
U večerašnjim okršajima desetog kola Superlige Srbije, OFK je pobedio ekipu IMT-a rezultatom 4:3 (2:1), TSC je trijumfovao nad Čukaričkim 2:1 (1:1), Novi Pazar savladao kragujevački Radnički sa 2:0 (1:0), dok je Vojvodina remizirala sa niškim Radničkim - 3:3 (0:0).
Za potrebe filma "Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT" reditelja Dušana Makavejeva iz 1967. godine, Eva Ras skinula se potpuno gola, i postala prva glumica koja se slikala naga na domaćem filmu.
Istraživači Švajcarskog federalnog tehnološkog instituta (ETH) iz Ciriha su uz pomoć veštačke inteligencije bez greške rešili Guglov test reCAPTCHAv2 koji se koristi na veb stranicama da bi se procenilo da li je korisnik čovek ili robot.
Septembar je idealno vreme da počnemo da gradimo autfite u kojima ćemo provesti zimu, a mi vam predlažemo dva fantastična odevna komada koje sigurno imate u bakinom ormaru.
Kad čovek zaokruži jednu životnu priču, kao što je "radni vek", onda mu prijatelji i rodbina obavezno požele da bude zdrav i da što duže uživa u penziji!
Istrošeni šrafovi i burgije, pregorele sijalice i parčići lima za Dušana Borkovca iz Beograda nisu otpad već materijal od koga pravi zanimljive skulpture životinja, ptica i insekata.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.