Zvaničnici u administraciji američkog predsednika Džozefa Bajdena nisu na vreme shvatili značaj koji Rusija pridaje događajima u Ukrajini i nisu učinili sve što su mogli da spreče borbena dejstva, piše kolumnista američkog časopisa „Forin polisi“ Stiven Volt.
Kako je naveo politikolog s Harvardskog univerziteta,specijalizovan za međunarodne odnose, aktuelna vašingtonska administracija „igrala je vodeću ulogu u koordinaciji odgovora Zapada“ na rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
- Ali ovo nije kraj, i nije jasno šta je krajnji rezultat ovih napora. Surova realnost je da će se dugotrajni rat završiti tako što će Rusija kontrolisati deo Donbasa ili ceo Donbas, a Ukrajina će pretrpeti ozbiljno razaranje i smanjenje broja stanovnika. To neizgleda kao veliko dostignuće u spoljnoj politici - konstatuje Volt.
Prema njegovom mišljenju, „tužna činjenica je da je Bajdenova administracija uradila odličan posao u rešavanju problema koji je, bar delimično, sama stvorila“.
Foto: Deep State
Kako je dodao Volt, američki zvaničnici „nisu štedeli snage da negiraju da su američka ili zapadna politika na bilo koji način izazvale ovu tragediju“, a „nepristrasan pogled na raspoložive dokaze pokazuje suprotno“.
Prema Voltovom mišljenju, nikada se neće saznati da li su neprijateljstva mogla da se izbegnu „da su SAD i njeni evropski saveznici pokušali ozbiljnije i kreativnije da odgovore na zabrinutost Rusije za bezbednost i prestali da tvrdoglavo insistiraju da Ukrajina jednog dana uđe u NATO“.
Odsustvo uspeha u diplomatiji
Volt je naglasio da je Bajden po preuzimanju dužnosti obećao da će posebnu ulogu dati diplomatiji. Istovremeno, prema mišljenju politikologa, u poslednje dve godine u američkoj spoljnoj politici „bilo je relativno malo dostignuća u sferi diplomatije“.
Analitičar je skrenuo pažnju na činjenicu da se „ne očekuje novi dogovor o iranskom nuklearnom programu“, a „Iran je bliži nego ikad mogućnosti stvaranja nuklearnog oružja, što povećava rizik od rata na Srednjem istoku, koji sada nije potreban ni administraciji SAD, ni celom svetu“.
Prema mišljenju politikologa, Bajdena i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena su „u više navrata ponižavali razni saveznici na Bliskom istoku“.
Foto: Reuters
Kako je podsetio Volt, Saudijska Arabija ne doprinosi naporima SAD da izvrše pritisak na Rusiju, a takođe „nastavlja da se približava” Kini. U članku se navodi da se SAD „odustaju od svoje uloge globalnog mirotvorca“.
Kako je naglasio analitičar, Vašington se ne trudi dovoljno da pronađe zajednički jezik s Pekingom, a strateško rivalstvo između SAD i Kine postaje sve aktivnije.
Prema Voltovom mišljenju, koncept „demokratije protiv autokratije“ u međunarodnoj politici, koji je proklamovala Bajdenova administracija, „stvara više problema za američku diplomatiju nego što ih rešava“.
- Ovo ne pomaže SAD da efikasnije rade s autoritarnim državama, kojih u svetu ima više od demokratija, njihova pomoć može biti dragocena kako se konkurencija velikih sila zaoštrava. To SAD čini osetljivim na optužbe za licemerje i, očigledno ne motiviše demokratske saveznike Vašingtona - piše Volt.
Zapad nije u stanju da za sebe formuliše konkretan cilj zbog kojeg Vašington i Brisel intervenišu u ukrajinskoj krizi, što stvara značajnu prednost za Rusiju, piše Liana Fiks, kolumnistkinja Forin Polici i saradnica Saveta za spoljne odnose za Evropu.
Predlog da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder bude posrednik u mogućim razgovorima Moskve i Evropske unije ne bi smeo unapred da bude odbačen, poručio je deo nemačkih političara, nakon što je tu ideju izneo ruski predsednik Vladimir Putin.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Rusija je spremna za razgovore sa Evropom o završetku rata u Ukrajini, ali će taj proces ići samo onoliko daleko koliko su evropske zemlje zaista spremne da razgovaraju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da je Evropa spremna da pomogne u okončanju sukoba u Ukrajini i da će sama biti posredbnik u eventualnim pregovorima sa Rusijom.
Ruska vojska drži inicijativu na frontu i nastavlja da potiskuje ukrajinske snage, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu na sastanku predstavnika zemalja članica Šangajske organizacije za saradnju.
Premijerka Letonije Evika Silinja podnela je ostavku posle političke krize koju su pokrenuli incidenti sa ukrajinskim dronovima u letonskom vazdušnom prostoru i udar na skladište goriva kod Rezeknea.
Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis oštro je upozorio Kijev da se širenje rata u Ukrajini na Mediteran "neće tolerisati", nakon što je kod obala turističkog ostrva Lefkada pronađen ukrajinski pomorski dron-kamikaza.
Rusija je izvela jedan od najžešćih vazdušnih napada na Ukrajinu od početka rata, a udari su pogodili Kijev, zapadne oblasti zemlje, energetske objekte, prugu, luke i drugu infrastrukturu važnu za ukrajinsku pozadinu.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ja
pre 3 godine
Nece im dati bec ce ruski fasisti da uzmu, ako sto je nama KiM uzet. Vi koji podrzavate Ruse, podrzavate i NATO bombardovanje Srbije i nezavisnost KiM.
Zapad nije u stanju da za sebe formuliše konkretan cilj zbog kojeg Vašington i Brisel intervenišu u ukrajinskoj krizi, što stvara značajnu prednost za Rusiju, piše Liana Fiks, kolumnistkinja Forin Polici i saradnica Saveta za spoljne odnose za Evropu.
Blokaderska banda umislila je da ima pravo da deli pravdu, a najbolji dokaz za to je današnji haos ispred Pravnog fakulteta - za taj događaj su direktno odgovorni zlikovci blokaderi, ali oni za sve pokušavaju da okrive građane koji su bili blokirani.
Zastrašujuća scena odvila se danas ispred Pravnog fakulteta u srcu Beograda, gde se u Bulevaru kralja Aleksandra okupila šačica blokadera i ponovo maltretirala građane koji su učestvovali u saobraćaju, a rezultat toga je stravičan - jedan automobil pokosio je starijeg čoveka na pešačkom prelazu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova se oglasilo danas povodom incidenata ispred Pravnog fakulteta sa apelom na uzdržanost od organizovanja i učešća u neprijavljenim javnim okupljanima.
Kao pravi krvoloci, predstavnici blokadera stajali sa strane i nemo posmatrali kako blokaderi tuku ljude. Pogledajte ko je sve prisustvovao skandaloznom incidentu ispred Pravnog fakulteta.
Blokaderi koji su kod Pravnog fakulteta, nezakonito blokirali ulicu i time izazvali tešku nesreću, nasrnuli su na vozača i i njegovo vozilo marke "opel", pri čemu su polomili stakla na automobilu, a sada uklanjaju snimak sa društvenih mreža kako im se identitet ne bi znao.
Vladimir iz Srbije, tvrdi da je u Severnoj Makedoniji dobio saobraćajnu kaznu u iznosu od 50 evra, za dva kilometara prekoračenja brzine. Kako navodi, svaki drugi automobil iz Srbije na granici je platio kaznu.
"Srbijavoz" a.d. obaveštava korisnike usluga da je zbog smetnje na infrastrukturnim kapacitetima došlo do privremene izmene u organizaciji saobraćaja vozova za prevoz putnika.
Američke vlasti ponudile su nagradu od čak 25.000 dolara za informacije koje bi mogle da dovedu do pronalaska tela Ane Marije Henao Knežović, Amerikanke poreklom iz Kolumbije, koja je nestala u Madridu pod misterioznim okolnostima.
Policija u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je dvadesetčetvorogodišnjeg D. D. iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Prava drama odigrala se u jednom restoranu na Senjaku, gde su istražitelji tokom noći pronašli krvave tragove i dve čaure, nakon prijave nestanka muškarca A.N, za kojim policija intenzivno traga.
U Višem sudu u Užicu danas je doneta presuda Branku Pušici koji je krajem 2024. godine svirepo ubio Ivanu i Predraga Novakovića u Arilju, a tim povodom obratio se Aleksandar Vučurović, punomoćnik porodica ubijenog bračnog para Ivane i Predraga Novakovića iz Arilja.
Turska glumica Afra Saračoglu (28), koja je igrala u nekim od najpopularnijih tamošnjih serija, na neočekivan način je odlučila da se bavi filmom i televizijom.
Vin Dizel i deo originalne glumačke postave kultne franšize "Fast & Furious" okupili su se u Kanu kako bi obeležili 25 godina od početka jedne od najpopularnijih akcionih saga u istoriji filma.
Javnost nagađa šta se zapravo krije iza skandala u predsedničkom avionu, kada je Brižit Makron pred kamerama ošamarila svog supruga Emanuela Makrona. Nova knjiga o njima otkriva da je prva dama burno reagovala nakon što je ugledala poruku koju je Makron dobio od poznate glumice.
Iako krastavac deluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da usporе njegov razvoj i umanje prinos.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar