Predstojeći predsednički i parlamentarni izbori u Turskoj od 14. maja su, bez preterivanja, od globalne, istorijske važnosti. Ovo bi bile potencijalne posledice Erdoganovog poraza:
- Jasnije tursko svrstavanje uz Ukrajinu, što bi Kijevu omogućilo bolje snabdevanje naoružanjem. To bi, u isto vreme, dodatno ohrabrilo američke neokonzervativce da istraju u svom posredničkom ratu protiv Rusije, što bi dodatno približilo svet opštem sukobu sa nesagledivim posledicama.
- Povratak Turske u NATO u punom kapacitetu, što bi konsolidovalo južno krilo ove krizom zahvaćene agresivne alijanse i poboljšalo njenu moć projektovanja sile ne samo ka Rusiji, već i ka Bliskom istoku i centralnoj Aziji, sve do same Kine. Švedska bi odmah mogla da računa na ukidanje turske blokade na njeno članstvo u alijansi. To bi takođe negativno uticalo na dalju tursku kupovinu ruskog oružja. S druge strane, kako najavljuje turska opozicija, Turska bi ponovo nastojala da postane deo programa kupovine američkih F-35 borbenih aviona.
- Mogućnost promene turskih odnosa sa Sirijom, zarad američkih interesa, u pravcu povećanja pritiska na ruske snage u Siriji, uključujući i važne pomorske baze. U isto vreme, mogla bi da se obnovi turska podrška tamošnjim radikalnim islamistima.
- Povećanje tursko-iranskih napetosti, što bi moglo da gurne Iran u još ozbiljniji vojni angažman u Siriji, što bi, opet, izazvalo reakciju Izraela, večito paranoidnog oko konsolidacije severnog roga tzv. šiitskog polumeseca. Naravno, Amerikanci bi gledali da učvrste svoju nelegalnu okupaciju dela sirijske teritorije i nelegalno crpenje nafte iz sirijskih izvora.
- Promena statusa Bosfora, uključujući i mogućnost da, mimo Konvencije iz Montrea, Turska dodatno ograniči prolaz ruskih ratnih brodova koji se, formalno, vraćaju u svoje crnomorske baze, ali i onih koji, po bilo kojoj osnovi, izlaze u Mediteran. Uz to bi se pojavila i mogućnost da, u slučaju eskalacije sukoba, Turska, mimo Konvencije, dozvoli prolaz NATO brodova, što bi uveliko pogoršalo položaj Rusa u Crnom moru. U sadašnjem svetu u kojem politički Zapad bezobzirno gazi sporazume, Povelju UN i prateće međunarodno pravo, dok u isto vreme pretenduje da svima kroji pravila u skladu sa svojim pragmatičnim potrebama i interesima, nije nemoguće zamisliti blokadu Bosfora za ruske brodove svih vrsta. To bi primoralo Ruse da vojno reaguju, hteli oni to ili ne.
- Povećana opasnost od diverzije na gasovodu Turski tok usled pojačanog američkog uticaja u zemlji. To bi se odrazilo ne samo na ruske prihode od gasa, već i na snabdevanje gasom jugoistočne i centralne Evrope, uključujući i Srbiju. Drugim rečima, to bi imalo krupne geopolitičke posledice i po Rusiju i po balkanski region.
- SAD bi ostvarile krupnu političko-diplomatsku pobedu, ne samo kad je reč u Turskoj. Uklanjanje Erdogana bi otvorilo pukotine unutar svetskog islama, koji je, sa izuzetkom balkanskih crnih ovaca, zadržao neutralnost, pa čak i pokazao značajne simpatije prema Rusiji i dodatno proširuje odnose sa Kinom otkako je počeo rat u Ukrajini.
Foto: AP/Photo
Za SAD bi pad Erdogana bio idealan poklon, ali...
- Turska bi mogla da se ponovo ozbiljnije angažuje na Kavkazu, protiv Jermenije a na strani Azerbejdžana, kao i u bivšim centralnoazijskim republikama SSSR - i zarad svojih interesa i kao izvršitelj američkih interesa, čiji je cilj aktiviranje novih žarišta ili bar destabilizacije na obodima Rusije.
- Turska bi mogla da obnovi svoju agresivnu antisrpsku politiku na Balkanu, što bi dodatno ohrabrilo političko Sarajevo, a povećalo pritisak na samu Srbiju preko Raške oblasti i Kosova i Metohije, kao i na Republiku Srpsku.
- U slučaju neizvesnih ili osporenih izbornih rezultata - što je možda i najverovatniji scenario - Turska bi mogla da bude duboko destabilizovana. To bi moglo da uvuče i SAD i Rusiju u još ozbiljniji angažman u samoj Turskoj, radi zaštite sopstvenih vitalnih interesa, pa čak i u neposredan sukob.
Mnogo se stvari i događaja u današnjem svetu olako proglašava "istorijskim", ali predstojeći turski izbori će svakako imati ogroman uticaj na dalji pravac razvoja današnje globalne krize.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov rekao je danas da je poslao zvanično pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa zahtevom da mu se izda naređenje da prerasporedi jedinice Ahmata u Artjomovsk, kako Rusi nazivaju Bahmut.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Čečenije Ramzan Kadirov rekao je danas da je poslao zvanično pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu sa zahtevom da mu se izda naređenje da prerasporedi jedinice Ahmata u Artjomovsk, kako Rusi nazivaju Bahmut.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Student Pravnog fakulteta u Nišu, Luka Đorđević, u emisiji Utisak nedelje na tajkunskoj Nova S, umislio je da je politička zvezda, a pred kamerama je pokazao da je elementarno nepismen.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, od 18. do 31. maja ove godine, sprovodiće VI centralnu akciju pojačane kontrole saobraćaja na putevima u Srbiji.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Kompozitor Goran Ratković Rale kaže da je spreman da ispravi greške iz prošlosti prema bivšoj supruzi i ističe da Ana Nikolić nema nikakve veze sa tim.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar