Dok Rusija istupa iz Sporazuma o žitu i napada ukrajinske luke, preko kojih je Ukrajina izvozila veliki deo svojih poljoprivrednih proizvoda, Mađarska i Poljska prete da će odseći zapadne izvozne rute ove zemlje.
Poljska će unilateralno blokirati trgovinu s Ukrajinom ukoliko Evropska komisija ne produži privremenu zabranu uvoza ukrajinskog žita najmanje do kraja ove godine, rekao je poljski premijer Mateuš Moravjecki na sastanku ministara poljoprivrede pet zemalja EU u Varšavi.
- Želim da bude jasno: nećemo otvoriti našu granicu. Ili će Evropska komisija pristati da zajedno radimo na propisima koji će produžiti ovu zabranu ili ćemo to uraditi sami - izjavio je Moravjecki, preneo je "Politiko".
Slično je poručio i mađarski ministar poljoprivrede Ištvan Nađ koji je istakao da će njegova zemlja zaštititi mađarske poljoprivrednike svim sredstvima.
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj pozvao je zemlje EU da uspostave izvozne koridore preko teritorija svojih zemalja, navodeći da će prekid Sporazuma o žitu izazvati krizu s hranom u svetu. On je naročito pozvao susede Ukrajine da učine još više kako bi izvoz iz ove zemlje bio omogućen.
Foto: Tanjug/AP
Prošle godine, preko izvoznog koridora koji je uspostavila EU, nazvanog "Ruta solidarnosti", obavljeno je oko 60 odsto ukrajinskog izvoza – uglavnom Dunavom do rumunske luke Konstanca, dok je ostatak išao preko ukrajinskih luka i zahvaljujući Sporazumu o žitu, čiji su posrednici bili Turska i Ujedinjene nacije.
Ali, otvaranje kopnenih ruta dovelo je do ogromnog priliva jeftinog ukrajinskog žita u susedne zemlje, Rumuniju, Poljsku, Mađarsku, Bugarsku i Slovačku. Njega su kupili i preprodali lokalni trgovci umesto da je poslato dalje.
Želeći da zaštiti sopstvene poljoprivrednike, Poljska je ovog proleća zatvorila svoju granicu za uvoz iz Ukrajine, u čemu su je sledile Mađarska, Slovačka i Bugarska dok im se Rumunija pridružila u pozivima da se uvedu ograničenja na nivou EU. U maju, pet zemalja postiglo je dogovor s Evropskom komisijom da odustanu od jednostranih poteza u zamenu za 100 miliona evra iz evropskih fondova i uveravanja da će ukrajinske isporuke samo proći preko teritorije ovih zemalja na putu ka drugim odredištima.
Ova ograničenja ističu 15. septembra i pet država EU žele da ona budu produžena.
Osim Borelja koji je na nedavnom sastanku ministara spoljnih poslova EU pozvao susede Ukrajine da više rade na otvaranju ruta i granica za izvoz proizvoda iz ove zemlje, takav poziv uputio je i ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba koji je zatražio od EU da uloži maksimalni napor da omogući izvoz žita iz njegove zemlje.
Foto: EPA
Dan ranije, na sastanku u Varšavi ministri poljoprivrede pet zemalja potpisali su zajedničku izjavu kojom traže od Brisela da produži i proširi trgovinska ograničenja, zabrinuti da bi ponovna ruska blokada Crnog mora dodatno opteretila njihova domaća tržišta. Samo su Poljska i Mađarska zapretile da će povući jednostrane poteze ako ograničenja budu ukinuta.
Uprkos toj pretnji, viši zvaničnik Evropske komisije rekao je da je prerano reći da li treba produžiti ograničenja, dodajući da su Rumunija i druge zemlje značajno podigle ulaganja u infrastrukturu i investicije kako bi pomogle tranzit žita preko njihovih zemalja na druga tržišta.
Ali otkako je otvorena kopnena ruta, Poljska nije učinila nikakve značajnije korake da unapredi sopstvenu infrastrukturu ili kapacitet svojih luka na Baltiku, navodi se u tekstu.
Uprkos ovoj raspravi, zvaničnici u Kijevu izbegavaju da otvorenu kritikuju Varšavu, naročito imajući u vidu da veliki deo naoružanja i opreme stiže Ukrajini preko teritorije ove zemlje, da je ona poslala značajnu vojnu pomoć za Kijev, ali i udomila ogroman broj izbeglica.
Ambasador Ukrajine u EU Vsevold Čencov rekao je za "Politiko" da veoma cene sve što je urađeno zahvaljujući uspostavljanju ruta solidarnosti, ali da ozbiljnu zabrinutost izazivaju izjave pojedinih država članica kojima se traži produženje zabrane izvoza ukrajinskog žita.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat "zamrznuo" duž trenutne linije fronta, ocenivši to kao realan način da se zaustave borbe.
Mađarska neće slati oružje Ukrajini niti će dozvoliti da se preko njene teritorije transportuje vojna oprema namenjena Kijevu, izjavio je premijer Peter Mađar.
Ukupna šteta koju je Ukrajina pretrpela tokom sukoba već premašuje 600 milijardi dolara i nastavlja da raste iz dana u dan, izjavio je ukrajinski ambasador u Budimpešti Fjodor Šandor, iznoseći ogromne gubitke u energetici, transportu, industriji i stambenom fondu.
Ruska vojska je tokom oktobra izvela šest napada na pet ukrajinskih centara za obradu podataka koji su, prema tvrdnjama Ministarstva odbrane Rusije, korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Rusija je spremna da nastavi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, ali će konačna odluka o njihovom održavanju zavisiti od situacije na frontu i poteza Kijeva u narednim danima, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Analitičar iz Hrvatske Matija Štahan otvoreno priznaje stravične posledice dolaska blokaderskih struktura na vlast - potpunu razgradnju tradicije, uništavanje vrednosti i direktno upravljanje Srbije od strane stranih centara moći!
Hrvatski politički analitičar Matija Štahan otvoreno je priznao ono na šta javnost u Srbiji danima upozorava - da je blokaderski pokret lažnih studenata potpuno nestabilan i da će vrlo brzo postati obična igračka u rukama stranih centara moći.
Dok se Srbija bori sa pritiscima i strašnim spletkama nakon pobede blokadera na izborima, iz Prištine stižu otvorene i skandalozne poruke koje u potpunosti otkrivaju za koga su šiptarski separatisti navijali na prošlonedeljnom glasanju u Srbiji.
Pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija, koji se emituje na televiziji Informer, odneo je Plavi tim, koji je na poligonu "Fliper" savladao Crvene rezultatom 8:4, uprkos ogromnom nevremenu i snažnom pljusku koji su pratili takmičenje.
Početak novembra 2026. donosi oblačno vreme, kišu i sneg na planinama, a krajem meseca očekuje se drastičan pad temperature i prvi sneg u nižim predelima, rekao je meteorolog Ivan Ristić.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u noći između subote i nedelje dogodila u varošici Lešnici, na magistralnom putu Šabac–Loznica, život je izgubio Ognjen N. (24).
Službenici Uprave policije Crne Gore sproveli su tokom protekle noći opsežnu policijsku akciju na teritoriji cele zemlje, tokom koje je kontrolisano oko 1.500 ljudi, pregledano 59 ugostiteljskih objekata, kladionica i kazina, dok je šest osoba lišeno slobode.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
Sin Goce Božinovske i Zorana Šijana, Mirko Šijan, proslavio je rođendan u krugu najmilijih, a njegova supruga Bojana podelila je atmosferu iz porodičnog doma na društvenim mrežama.
Komentari