Zelenski bi trebalo da bude svestan da je Ukrajina odlukama na samitu NATO u Vilnjusu osuđena da unedogled produžava sukob sa Rusijom i da se NATO neće u to neposredno umešati, piše hrvatski geopolitičar Zoran Meter za sajt "Geopolitika njuz".
Na linijama fronta i dalje će ginuti samo Ukrajinci, a to je ono što je Zelenski želeo da promeni. Zelenski je pokušao da teret rata ravnomerno rasporedi na sve članice NATO-a u Evropi, jer on smatra da Evropu Ukrajinci spasavaju od "ruske agresije.", navodi se u analizi hrvatskog geopolitičara.
Jasno je ko je u toj "igri nadmudrivanja" Kijeva i Zapada jači. Zapad će, u slučaju poraza, izgubiti kredibilitet, Ukrajina bi mogla izgubiti doslovno sve, uključujući i državnost.
Zelenski je od početka morao da zna šta Zapad od njega očekuje. Pre svega, od njega se traži bespogovorna poslušnost, i to je današnja realnost Zelenskog i Ukrajine. Svako ko govori suprotno, smatra Meter, ne govori istinu.
Ukrajina je već poražena
Ukrajinska protivofanziva je propala, zaključuje Meter, ili je barem propala njena prva faza, ali to je izraz koji treba da nam sugeriše da tek predstoji glavna faza, do koje će teško doći.
Sada je sasvim jasno da tokom mesec i po dana trajanja kontraofanzive nikakvih značajnijih ukrajinskih napredovanja nije ni bilo, a da su žrtve u ljudstvu i gubici u tehnici neočekivano i nesrazmerno veliki.
Dan uoči NATO samita, Zelenski je pokrenuo novi veliki napad ukrajinske vojske u ključnom, zaporoškom smeru, u zoni Orehova, sa ciljem da se ostvari makar mali proboj prema Azovskom moru i da se dokaže učesnicima samita da Kijev nije uzalud potrošio njihov novac i vojnu opremu. Ali, i taj napad je doživeo fijasko.
Foto: EPA
Nezavisno od toga, Zelenski se u Vilnjusu ponašao kao da mu svi nešto duguju, iako je formalno izražavao veliku zahvalnost i zadovoljstvo, pre svega zbog novih isporuka oružja. Zapravo, Zelenski je na samitu izgledao kao prosjak koji od svih nešto moli.
Zelenski postaje nervozan i zato što je i u samom Kijevu sve više građana koji iskazuju nezadovoljstvo njegovom politikom. Ukrajinci nisu idioti i dobro vide ulogu koju su im namenili njihovi zapadni partneri.
Osim toga, kako zaključuje Meter, konflikt se odužio u nedogled, zemlja trpi ogromna razaranja, a Ukrajina je postala potpuno zavisna od zapadnih finansijskih institucija i vojne pomoći, bez koje bi rat brzo završio ukrajinskim porazom.
NATO nije doneo odluke samo o Ukrajini i Rusiji, već i o Kini
Na nedavnom samitu NATO-a u Vilnjusu doneseno je nekoliko važnih odluka ne samo o Rusiji i o aktuelnom konfliktu u Ukrajini, već i o Kini, smatra Meter.
Samit je trebalo da bude relaksiran i slavodobitan, jer je tada Zapad očekivao velike uspehe ukrajinske kontraofanzive, ali to je u potpunosti izostalo.
Jedna od veoma važnih odluka ovog samita je odluka o širenju NATO-a na azijski prostor. Severnoatlantska alijansa je počela da se prema Kini odnosi na isti način kao i prema Rusiji.
U pitanju su pokušaji obuzdavanja širenja globalnog uticaja i ekonomskog rasta i Kine i Rusije.
Foto: Reuters
O azijskim apetitima Alijanse svedoči činjenica da su prvi put na samit bili pozvani čelnici Japana i Južne Koreje, što je jasan znak namere širenja politike i infrastrukture NATO-a na dalekoistočni prostor.
Ne bez razloga, Kina je prošle nedelje oštro upozorila Alijansu kako će se suprotstaviti svim pokušajima širenja NATO saveza na prostor Azije, pa je jasno da je prerastanje Kine u neprijatelja Zapada "ruskoga tipa" samo pitanje vremena.
Uostalom, kao i slučaju Rusije, sada je očigledno da politički i ekonomski pritisak Zapada neće dati očekivane rezultate i da SAD pripremaju scenario vojnog rešenja "kineskog problema", bilo posredstvom Tajvana, bilo nekog drugog kriznog žarišta, koje ima veliku važnost za kineske nacionalne interese.
Totalni geopolitički obračun Zapada sa Rusijom
Odluka NATO-a da ne primi Ukrajinu nikoga nije iznenadila. Ipak, NATO je odbio da Ukrajini pruži vremenske okvire za prijem, kao što je odbio i da joj ponudi "bezbednosne garancije."
Što se tiče članstva Ukrajine u NATO-u, Ukrajina će ući u NATO tek ukoliko se oko toga slože sve zemlje članice.
Drugi važni momenat je da Kijev mora da ispuni sve uslove za prijem. Jedan od tih uslova je da prijem nove članice u NATO mora osnažiti bezbednost samog saveza, umesto njegovog uvlačenja u rizične sukobe.
Foto: Pixabay
Jasno je da Ukrajina neće ući u NATO dok Kijev ne završi ratni sukob, što su Bajdenove reči, i dok ne postigne mirovni sporazum sa Rusijom. Dakle, Ukrajina mora sa Rusijom sklopiti ne samo sporazum o završetku oružanog sukoba, već i sporazum o granicama, a one sigurno neće ostati iste kao pre početka konflikta u februaru 2022. godine.
Svi koji tvrde da će ukrajinska vojska proterati rusku sa svih teritorija, uključujući i Krim, ili polaze isključivo od svojih želja, ili to čine u svrhu propagande, primećuje Meter.
Uostalom, više i ne postoje nekakvi posebni ukrajinski interesi, niti njih Zapad uzima u obzir.
Jednom rečju, Zapad se odlučio na totalni geopolitički obračun sa Rusijom posredstvom Ukrajine.
Samit NATO-a u Viljnusu bio je lekcija političkog realizma za Volodimira Zelenskog, demonstrirajući mu nedostatak namere Zapada da primi Ukrajinu u alijansu, piše Bohuslav Hrabota, kolumnista poljskog lista "Rzeczpospolita" .
Sjedinjene Američke Države neće uspeti da povećaju tempo proizvodnje municije u količini koja je potrebna Kijevu, zbog toga Ukrajinu na zimu čeka poraz, izjavio bivši analitičar CIA Lari Džonson u potkastu „Džadžing fridom“.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas komemorativnom sastanku posvećenom obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
Rusija bi mogla da upotrebi „Orešnik“ za udar na vojnu infrastrukturu NATO u poljskom Žešovu, a takav scenario mogao bi da se dogodi već ove godine, izjavio je general-major MUP Rusije u penziji i savetnik ministra unutrašnjih poslova Vladimir Ovčinski.
Lažna elita i opozicioni "borci protiv diktature" ponovo su doživeli potpunu blamažu, a njihove besramne tvrdnje o navodnom "progonu", "represiji" i "gušenju univerziteta" pod vlašću predsednika Aleksandra Vučića raspale su se u paramparčad!
Skandalozni koncert srbomrzca i promotera nacističke ideologije Marka Perkovića Tompsona, održan 29. avgusta u Vukovaru pred više od 100.000 ljudi, otkrio je do kraja zastrašujući nivo promocije ustaštva u Hrvatskoj, ali i sramno licemerje Evropske unije koja neshvatljivo ćuti na povampireni fašizam u sopstvenom dvorištu!
Povodom obeležavanja velike 65. godišnjice od održavanja Prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja, Beograd je ponovo postao epicentar svetske diplomatije i mesto susreta ključnih svetskih lidera! U sklopu izuzetno dinamičnih diplomatskih aktivnosti i serije bilateralnih sastanaka u Palati "Srbija", predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa predsednikom Republike Gane Džonom Dramanijem Mahamom.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona 2 uskoro počinje, a mi vam otkrivamo ko je Sanja Jurošević, nova učesnica koja je spremna da pokori poligone.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović, posetila je voditelja Aleksu Erskog u njegovoj vili koju su zajedno obišli i premijerno je pokazali gledaocima.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija Exatlona Srbija počinje 14. septembra, a spektakl ćete moći da pratite svakoga dana od 21.30 samo na Informer televiziji.
Nova školska 2026/27 godina počinje danas, a nastavu će pohađati ukupno 770.000 učenika, od čega 530.000 osnovaca i 240.000 srednjoškolaca. U školske klupe prvi put će sesti više od 62.500 prvaka.
Golija nikada nije bila bez gostiju, ali u poslednje vreme mnogo ih je više. Na stotine ljudi iz raznih krajeva Srbije već je isprobalo neobičnu "golijsku terapiju" o kojoj se brzo proširio glas.
Crkveni kalendar za septembar 2026. godinu sadrži važne crkvene datume i pravoslavne praznike. Informer vam donosi spisak crvenih i crnih slova u ovom mesecu.
Potraga za trostrukim ubicom Mihailom Šabunjinom koji je izrešetao trojicu žrtava bila je složena jer policija u početku nije znala ni motiv ni identitet počinioca, izjavio je direktor Uprave policije Crne Gore Lazar Šćepanović.
Reporteri Televizije Crne Gore razgovarali su sa građanima Danilovgrada, Nikšića i Herceg Novog o tome kako su se osećali dok je trajala potraga za trostrukim ubicom Mihailom Nikolajevičem Šabunjaninom.
Na parking prostoru u Ulici Jurija Gagarina Novom Beogradu jutros oko tri sata izbio je požar u kom je oštećeno ukupno deset automobila. Pojedina vozila su u potpunosti izgorela i od njih je ostala samo ugljenisana školjka.
Tridesetogodišnji Mihail Šabunjin iz Rusije ubio je trojicu muškaraca na strelištu "Češka zbrojevka" u Danilovgradu, ali je krvavi pohod preživeo vlasnik strelišta, koji je u trenutku napada spavao u jednoj od prostorija objekta.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se u Baranji kada je mladi motociklista (18), pod još nerazjašnjenim okolnostima, izgubio kontrolu nad vozilom nakon što je naleteo na zeca, a potom udario u rasvetni stub.
Slavni holivudski glumac i reditelj Mel Gibson ponovo se našao u centru skandala nakon što je na festivalu u Torontu napravio potez koji je razbesneo javnost.
Brazilska krimi drama "Nando između dva sveta - Film Sintonia" postala je jedan od velikih hitova na Netfliksu, i to svega nekoliko nedelja nakon premijere.
Porota suda u Las Vegasu proglasila je krivim Duanea Kita Dejvisa (63), u javnosti poznatijeg kao Kifi D (Keffe D), za organizovanje ubistva legende hip-hopa Tupaka Šakura 1996. godine, prenosi "Njujork tajms".
Predstava "Prljave ruke", u produkciji Centra za kulturu Tivat, ostvarila je veliki uspeh na 21. Festivalu mediteranskog teatra "Purgatorije 2026", osvojivši najznačajnija priznanja festivala.
Rodos je odličan izbor za letovanje u septembru, kada su temperature i dalje visoke, a more prijatno za kupanje. Gužve su manje nego tokom glavne sezone, pa je ovo idealan period za opuštanje, ali i obilazak brojnih znamenitosti.
Kraj leta ne znači da je vreme za odmor od baštenskih poslova. Naprotiv, upravo sada treba napraviti nekoliko važnih koraka kako bi povrtnjak ostao koristan i tokom jeseni, ali i kako bi zemljište bilo spremno za narednu sezonu.
Južnokorejska kompanija Samsung mora da plati švajcarskoj grupaciji Svoč 11,6 miliona dolara (oko 9,9 miliona evra) na osnovu presude Visokog suda u Londonu.
Pevačica Edita Aradinović podelila je sa svojim pratiocima na Instagramu izuzetno važne vesti i otkrila da je napravila jedan od najznačajnijih koraka - potpisala je ugovor za kuću.
Voditeljka Bojana Lazić podelila je na svom Instagram profilu video iz teretane, ali je i otkrila je da je visoka 173 centimetra i da godinama ima približno istu kilažu - 55 kilograma.
Vest o smrti hrvatske influenserke, blogerke i majke šestoro dece Kristine Kovačević Hitrec potresla je javnost širom regiona, a malo ko zna da je godinama vodila najtežu bitku - onu za potomstvo!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.