"Pregovori sa Ukrajinom još nisu potrebni, neprijatelj mora da puzi na kolenima, moleći za milost", objavio je zamenik šefa Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegramu povodom pregovora o Ukrajini koji se održavaju u Džedi.
- Teško je osuditi želju da se rat okonča. Nemoguće je polemisati s argumentima koji se pozivaju na Povelju UN, s obzirom da ona, pored odredbi o suverenitetu države, govori i o pravu nacija na samoopredeljenje - dodao je on.
Tri ključna uslova
Istakao je i da svaki mirovni predlog ima šanse za uspeh ako se ispune tri ključna uslova. Pre svega da na njima učestvuju obe sukobljene strane, što ovde nije slučaj, zatim da se uzme u obzir istorijski kontekst - Ukrajina nije postojala do 1991. godine, ona je deo Ruske imperije, i konačno da se uzme u obzir trenutna relanost - da je Ukrajina u fazi poluraspada, a deo njenih teritorija se vratio Rusiji.
- Posrednik koji je spreman da prizna ove očigledne stvari ima šanse za uspeh. Svi ostali nemaju - istakao je Medvedev.
Nakon završetka razgovora o rusko-ukrajinskom sukobu u saudijskom gradu Džedi konstatovano je da su učesnici mahom bili saglasni u tome da "poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine mora biti u srcu svakog mirovnog sporazuma", piše "Volstrit džornal" pozivajući se na reči visokog evropskog zvaničnika.
Takođe, postignut je dogovor o daljem radu na ovom pitanju, a čini se da je većina zemalja učesnika, uključujući Kinu, spremna da se ponovo sastane u narednim nedeljama, ali opet bez učešća Rusije.
List navodi i da Kijev nije insistirao na usvajanju "mirovnog plana" ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog, koji se zasniva na zahtevu za potpuno povlačenje ruskih trupa, dok je "Korijere dela sera" izvestila da se o istom ipak razgovaralo, te da je odlučeno da se formiraju radne grupe za razmatranje tog plana.
- Konsenzus je da ovo nije (samo) evropski rat jer ima uticaja na hranu, energiju i ekonomsku stabilnost na globalnom nivou, te da svi treba da rade na rešavanju krize - rekao je diplomata jedne nezapadne zemlje.
Za razliku od junskog sastanaka u Kopenhagenu u Saudijskoj Arabiji je prisustvovalo znatno više država.
- U Džedi je bilo više od 40 država, što je skoro tri puta više nego na konsultacijama u Kopenhagenu. To ukazuje na izuzetno interesovanje sveta za uspostavljanje održivog i trajnog mira - navedeno je na sajtu Zelenskog.
Kako je saopšteno, učestvovali su, između ostalih, Brazil, Velika Britanija, Argentina, Nemačka, Norveška, Južna Afrika, SAD, Turska, Japan, Francuska, Kina.
Kina brani ruske crvene linije
Ipak, piše "Volstrit džornal", presudno je što je najvažniji spoljnopolitički partner Rusije Kina, koja je bila pozvana u dansku prestonicu, ali je ostala po strani, sada rešila da se pridruži sastanku u gradu na obali Crvenog mora.
Zapadne diplomate su rekle da je Peking imao konstruktivnu ulogu u razgovorima, kao i to da je insistirao da se uzmu u obzir crvene linije Rusije o Ukrajini.
Navedeno je i da je Kina ponovo predstavila svoj mirovni plan od 12 tačaka za prekid vatre i pregovore za okončanje rata, koji je prvi put objavila u februaru. Evropske diplomate su na to odgovorile konstatacijom da bi bezuslovni prekid vatre mogao da zamrzne sukob i omogući Rusiji da konsoliduje svoju kontrolu nad ukrajinskom teritorijom.
Visoki američki zvaničnik rekao je za list da su se na marginama susreta u Džedi sastali savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan i državni podsekretar za politička pitanja Viktorija Nuland sa specijalnim predstavnikom Kine za evroazijska pitanja šefom kineske delegacije Li Huijem.
Brazilska delegacija poručila je da se u pregovore mora uključiti i Rusija, to jest da "svaki pravi pregovori moraju uključiti sve strane".
- Ako zaista želimo mir, moramo na jedan ili drugi način da uključimo Moskvu u ovaj proces - rekao je Selso Amorim, savetnik brazilskog predsednika Lule da Silve, za AFP.
Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov smatra da učešće predstavnika zemalja BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika) na konsultacijama u Džedi može biti korisno - da se zapadni pokrovitelji Kijeva urazume.
Prema rečima Rjabkova, Rusija će u Džedi razgovarati o rezultatima konsultacija o Ukrajini sa partnerima iz BRIKS-a koji su učestvovali na sastanku.
Zemlje zapadnog sveta su svu ranije zamrznutu međunarodnu imovinu prebacile pod kontrolu Ruske Federacije. Ovo je izjavio bivši poslanik Državne dume, Konstantin Borovoj.
Zapad pritiska ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da sklopi mir s Rusijom i njenim liderom Vladimirom Putinom. To je, prema pisanju "Njujork tajmsa", priznao sam Zelenski pre mirovnog sastanka o Ukrajini održanog minulog vikenda u Saudijskoj Arabiji!
Čini mi se da su teritorije ono što je Zapad pre svega spreman da ustupi, a sigurno će ustupiti čim shvati da se ne mogu povratiti vojnom silom. Ali, ne kao deo „konačnog mirovnog rešenja", već u funkciji primirja, proizvoljno dugog, ali nikoga ni za šta ne obavezujućeg! Poruka Rusije je jasna, pokupite po Ukrajini svoje oružje koje je još celo i odlazite. Plus, prestanite i da pričate o njenom prijemu u NATO.
Obaveštajno saopštenje Ministarstva odbrane Velike Britanije o grmlju i travi koji sprečavaju ukrajinsku vojsku da napreduje nije podložna nikakvoj kritici, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson u intervjuu za Jutjub kanal "Dialogue Works."
Američka vojna intervencija u Nigeru je moguća, to će postati presedan za slanje američkih vojnika u Ukrajinu, izjavio je za RIA Novosti Vladimir Vasiljev, glavni analitičar Instituta za američke i kanadske studije Ruske akademije nauka.
Predsednik Jedinstvene Rusije i zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio je da će sukob u Ukrajini biti završen pobedom Rusije, nakon čega bi trebalo pokrenuti pune krivične postupke za zločine ukrajinskih nacionalista.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje zapadnog sveta su svu ranije zamrznutu međunarodnu imovinu prebacile pod kontrolu Ruske Federacije. Ovo je izjavio bivši poslanik Državne dume, Konstantin Borovoj.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Lider opozicione SSP Dragan Đilas gostovanjem na Nova S izgovorio je gomilu nebuloza, a jedna od njih je i plan za ukidanje Javnog servisa u prvih 24 sata nakon što oni, blokaderi, dođu na vlast. Radio televizija Srbije mu je očigledno odgovarala kad je zgrnuo milione, a sada mu smeta.
Opozicija i blokaderi još jednom su otvoreno priznali da je njihov jedini pravi cilj pred predstojeće izbore izazivanje postizborne krize, obojena revolucija i nasilno preuzimanje vlasti na ulici.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević ispričao je u drugom Kolegijumu Informera kako su ga blokaderi greškom kontaktirali i raspitivali se za koga će glasati.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja najavio je novi korak.
Predsednica skupštinskog Odbora za KiM Danijela Nikolić ocenila je danas da je politika isključivosti, terora, konflikta i politika bez kompromisa došla na naplatu premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju, te da on neće moći da formira vladu i da Prištinu čekaju novi izbori.
Orkestar Vasiljević iz Požege osvojio je prvo mesto u konkurenciji orkestara na 65. Dragačevskom saboru trubača u Guči, dok je za najboljeg trubača proglašen Mile Novković iz Vladičinog Hana.
Iako prodaja novih dizelaša u Evropi beleži istorijski pad i čini manje od četvrtine ukupnog udela na tržištu, situacija kod uvoza polovnih automobila potpuno je drugačija.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Policija u Ljubinju uhapsila je maloletnika zbog sumnje da je u prostorijama Policijske stanice vređao i ometao policijske službenike, kao i da je oštetio vrata.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Pevačica Mala Cana oglasila se na društvenoj mreži Instagram i potresnom porukom obavestila rodbinu, prijatelje i kolege da priprema četrdesetodnevni pomen Andrije Bajića, koji je preminuo 7. jula.
Miloš Čujović, suprug pevačice Kaje Ostojić, otišao je korak dalje u pokazivanju ljubavi prema svojoj izabranici, pa je njen lik ponovo urezao na svojoj koži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.