Šolc se drži za glavu! Pala je i najmoćnija institucija: Nemačka postaje bolesnik Evrope!
Podeli vest
Dani kada je glavni izvršni direktor Dojče banke mogao da predaje ostatku sveta o tajnama nemačkog ekonomskog modela, izgrađenog na briljantnom inženjeringu, nezaustavljivoj izvoznoj mašini i glatkom konsenzusu između sindikata i menadžera, davno su prošli, piše Britanski telegraf.
U govoru u Frankfurtu ove nedelje, Kristijan Šoving, sadašnji šef Dojče banke, rekao je da će Nemačka postati "bolesnik Evrope" ako hitno ne reši svoje strukturne probleme.
Slovačka vlada neće podržati antiruske sankcije EU i vojnu pomoć Ukrajini ako bivši premijer, šef stranke „Smer“ Robert Fico, pobedi na predstojećim izborima u zemlji.
Čitaoci kineskog portala „ Gvanča “ šokirani su situacijom oko Ukrajine u vezi sa zabranom uvoza žitarica od strane niza istočnoevropskih zemalja i tužbom koju je Kijev protiv njih podneo.
22.09.2023
16:45
Dojče banka je oduvek važila za stub privrede i nemački bankar je, naravno, potpuno u pravu. Problem je, tvrdi Telegraf, u tome što on nije rekao.
Nemački establišment se pokazao nesposobnim da identifikuje ključni uzrok katastrofalnog stanja stvari: sopstveno užasavajuće donošenje odluka i političku kulturu. Dok to ne učini, zemlja neće biti sposobna za radikalne reforme koje su joj tako očajnički potrebne.
Paralelno sa bogatstvom Nemačke, raslo je bogatstvo Dojče banke, koja je sada potpuno propala i samo je senka onoga što je nekada bila. Njegova tržišna vrednost sada je čak 70 odsto niža nego što je bila na svom vrhuncu i vredi samo trećinu, na primer, francuskog BNP Paribas.
Zelenski je rekao da on i njegov tim rade na reformi domaće vojne industrije kako bi se modernizovali domaći proizvođači i kako bi se ubrzala isporuka naoružanja na ratište.
Bela kuća saopštila je danas da će SAD Ukrajini isporučiti važne sisteme protivvazdušne odbrane, ali za sada ne rakete dugog dometa ATACMS koje Kijev traži.
21.09.2023
22:42
Foto: Shutterstock
Dojče bank
Posle oslanjanja na jeftinu energiju i kineski ekonomski procvat, Nemačka je zaglavljena u spirali bede.
Zemlja je prošle godine pala u recesiju, a očekuje se da će se proizvodnja ponovo smanjiti ove zime, što će je učiniti zemljom sa najlošijim učinkom u G-7. Proizvodnja je i dalje samo 0,2 odsto veća od nivoa pre pandemije.
Izvršni direktor Dojče banke s pravom je tvrdio da su se njegovi sunarodnici predugo držali "ideje da će privreda nastaviti da se razvija sama i da ne morate mnogo da radite da bi ona funkcionisala". Ali nije uspeo da uvidi suštinski problem, pišu Britanci.
Nemačka je imala izuzetnu sreću u prve dve decenije ovog veka.
Zamena moćne nemačke marke daleko slabijim evrom značila je da je njena valuta bila dramatično potcenjena, što joj je omogućilo da ostvari ogromne trgovinske viškove i da dominira širokim spektrom industrija u kojima inače ne bi bila u stanju da se takmiči.
U međuvremenu, kineska industrijalizacija izgrađena je na nemačkim alatnim mašinama, stvarajući ogromno novo tržište za moćne inženjerske firme u zemlji.
Osim toga, Berlin je imao pristup onome što je izgledalo kao beskrajno snabdevanje jeftinog ruskog gasa, omogućavajući zemlji da nastavi svoju tešku industriju gladnu energije – BASF-ova masivna fabrika u Ludvigshafenu koristi otprilike toliko gasa koliko i cela Švajcarska.
Dodajte sve, i ovaj srećan splet okolnosti stvorio je iluziju trajnog prosperiteta koji je omogućio Nemačkoj tokom ere Angele Merkel da samodopadno drži predavanja ostatku sveta o briljantnosti svog konsenzualnog modela, dok je gomilala trgovinske viškove za koje se činilo da će trajati večno .
Te sreće je ponestalo. Rat u Ukrajini je značio da ruski gas mora biti zatvoren, a s obzirom na smešnu odluku da zatvori svoje nuklearne elektrane, Nemačka je uspela da izbegne nestanke struje samo plaćajući naglo rastuće cene energije na globalnom tržištu.
Fabrike se već zatvaraju jer ne mogu da priušte struju.
Čini se da je Kina otkupila svu njemačku tehnologiju koja joj je potrebna i sada je, nemilosrdno, bivša učiteljica, Njemačka, u podređenom položaju. Predvođene kompanijama poput BID-a, kineske automobilske kompanije mogle bi da unište nemačke automobilske gigante, a planirane EU tarife na kineska električna vozila dolaze prekasno.
I dok je evro još slab, cenovna prednost je odavno iscrpljena, a računi za podršku slabijim članicama evrozone stižu na naplatu.
Foto: Reuters
Nemačka zastava na zgradi
Nemačka u međuvremenu nije uspela da se digitalizuje, pa je, na primer, faks i dalje svakodnevni deo opreme u administraciji.
Zemlja koja je tako dobro iskoristila prvu i drugu industrijsku revoluciju propala je u trećoj. Malo je nemačkih aplikacija za koje je neko čuo; gravitacija vuče preduzetnike u Silicijumsku dolinu, Njujork i London.
Što je još gore, to imaju oštri britanski mediji, Nemačka je nekako uspela da propadne još bednije od Britanije kada je u pitanju modernizacija infrastrukture. Aerodromi su, piše Telegraf, poseban problem.
Cela spirala ide još dublje. Nemački politički sistem je zasnovan na konsenzusu, na koaliciji, tako da, bar za sada, nije u stanju da progura korenite promene i modernizaciju koja je zemlji potrebna. Čak i po sumornim standardima svojih evropskih kolega, Nemačka izgleda nesposobna za reforme.
Štaviše, uprkos svim svojim manama i ogromnom egu, tvrdi Telegraf, francuski predsednik Makron je napravio značajne poteze u korist poslovanja, smanjivši neke korporativne poreze i smanjivši prenapuhani model države blagostanja. Italijan Giorgia Meloni barem pokušava da reformiše stagnirajuću italijansku ekonomiju. Nasuprot tome, Nemačka je paralizovana koalicijom socijaldemokrata, zelenih i slobodnih demokrata koji ne mogu da se slože ni oko čega. A oni, predvođeni Šolcom, izgleda nemaju pojma kako da poprave ner3ed.
Moguće je da će se Nemačka jednog dana reformisati. To je i dalje bogata zemlja, sa visoko kvalifikovanom radnom snagom, ogromnim tehničkim talentom i velikim prisustvom na globalnim tržištima.
Ali pre nego što se to dogodi, biće potrebna radikalna revizija političkog sistema i slom centrizma koji dominira unutrašnjom debatom. Trenutno je na horizontu vrlo malo znakova koji bi u bliskoj budućnosti mogli ukazivati na tako nešto.
Bugarska policija sukobila se danas sa pristalicama ultranacionalističke partije Obnova koji su protestovali protiv politike prozapadne vlade, tražeći ostavku vlade i zatvaranje vojnih baza NATO-a u zemlji.
Dve osobe su poginule, a najmanje pet je povređeno u ruskom raketnom napadu na Herson, izjavio je u četvrtak guverner Hersonske oblasti Oleksand Prokudin.
Užasne vrućine imaju užasan uticaj. Izbezumljeni farmeri posmatraju kako poplave uništavaju useve, visoke temperature izazivaju bolesti, a hiljade beže u strahu dok istorijski požari besne, rekao je Antonio Gutereš
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Slovačka vlada neće podržati antiruske sankcije EU i vojnu pomoć Ukrajini ako bivši premijer, šef stranke „Smer“ Robert Fico, pobedi na predstojećim izborima u zemlji.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Srpski rvač, Mihail Kadžaja (35) postao je danas 113. član olimpijskog tima Srbije, pošto je dobio poziv za učešće na najvećoj sportskoj smotri u Parizu.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.