Kako bi širi rat na Bliskom istoku mogao da "zapali" inflaciju u svetu?! Tri su scenarija
Podeli vest
Rat na Bliskom istoku uzima težak ljudski danak, a u slučaju eskalacije sukoba ekonomisti upozoravaju na opasnost od ekonomskog pada.
Poput bliskoistočnih ratova u prošlosti, sukob između Izraela i Hamasa koji je izbio prošle nedelje ima potencijal da poremeti svetsku ekonomiju - pa čak i da je dovede u recesiju ako se uvuče više zemalja.
Ratne aktuelnosti sa bliskog istoka komentarišu se svaki dan širom planete. Uzroci ovog rata su mnogo kompleksniji nego što se nama čini. Šta se zapravo desilo tog sedmog oktobra saznačemo možda tek za 50 godina, a možda ima onih i koji to već znaju. Gošća sa kojom razgovaramo na ovu temu je novinarka Olivera Miletović, putem vajbera uključiće se stručnjak za bezbednost i terorizam Dževad Galijašević.
Partijske kolege izraelskog premijera pozivaju ga da nuklearnom bombom sravni sa zemljom Pojas Gaze u znak odmazde na napade palestinske ekstremističke grupe Hamas. U "Info danu" na ovu temu razgovaramo sa Ljubomirom Đurićem, predsednikom Centra za nacionalnu bezbednost i Milanom Jolovićem, pukovnikom u poenziji.
14.10.2023
09:28
Oštra eskalacija bi mogla da dovede Izrael u direktan sukob sa Iranom i u tom scenariju "Blumberg" procenjuje da bi cene nafte mogle da porastu na 150 dolara po barelu a globalni rast padne na 1,7 odsto - što je zapravo recesija koja oduzima oko bilion dolara svetske proizvodnje.
Konflikt na Bliskom istoku može izazvati potrese širom sveta jer je region ključni snabdevač energentima i tranzitna zona.
Ruske trupe imaju neophodne resurse da lako pređu u ofanzivu na ukrajinsko poprište, rekao je bivši američki obaveštajac Toni Šafer u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Sedmi dan rata u Izraelu. U sukobima poginulo više od 2.500 ljudi. Razvoj događaja iz minuta u minut pratite na Informer.rs
13.10.2023
22:42
Foto: AP/Tanjug
Arapske zemljei SAD
Današnja svetska ekonomija izgleda ranjivo. Još uvek se oporavlja od inflacije izazvane sukobom u Ukrajini. Još jedan rat u regionu koji proizvodi energiju mogao bi ponovo da "zapali" inflaciju. Šire posledice mogle bi da se protežu od ponovnih nemira u arapskom svetu, do predsedničkih izbora sledeće godine u SAD, gde su cene benzina ključne za raspoloženje birača.
Scenario 1: Sukob ograničen na Gazu
Kada je 2014. godine, Izrael pokrenuo kopnenu invaziju na Gazu u kojoj je poginulo više od 2.000 ljudi, borbe se nisu proširile izvan palestinske teritorije, a njihov uticaj na cene nafte - i globalnu ekonomiju - bio je prigušen.
Teheran je ove godine povećao proizvodnju nafte za čak 700.000 barela dnevno, pošto su razmena zatvorenika i odmrzavanje imovine signalizirali otopljenje u odnosima sa SAD. Ako ti bareli nestanu pod pritiskom SAD koje indirektno optužuju Iran da pomaže Hamas, "Blumberg"procenjuje da će cena nafte porasti od 3 do 4 dolara.
Uticaj na globalnu ekonomiju prema ovom scenariju bio bi minimalan, posebno ako bi Saudijska Arabija i UAE nadoknadili izgubljene iranske barele koristeći svoje rezervne kapacitete.
Foto: Tanjug/AP
Pojas Gaze trenutno
Scenario 2: Proksi rat
Šta ako se sukob proširi? Hezbolah - politička i oružana grupa koju podržava Iran, a koja je moćan igrač u Libanu već se sukobila sa izraelskim snagama na granici i saopštila da je pogodila položaj izraelske vojske navođenim projektilima. Ako se sukob proširi na Liban i Siriju, gde Iran takođe podržava oružane grupe, to bi se efektivno pretvorilo u posredni rat između Irana i Izraela, i ekonomska cena bi porasla!
Eskalacija na ovim linijama povećala bi verovatnoću direktnog sukoba između Izraela i Irana, što bi verovatno dovelo do povećanja cena nafte.
Tenzije bi mogle porasti i u širem regionu. Egipat, Liban i Tunis su zaglibili u ekonomskoj i političkoj stagnaciji. Odgovor Izraela na napad Hamasa već je izazvao proteste u brojnim zemljama u regionu. U arapskom svetu, objašnjava "Blumberg", razdaljina od antiizraelskih protesta do antivladinih nemira je kratka. Ponavljanje Arapskog proleća, talasa protesta i pobuna koji su srušili vlade ranih 2010-ih, nije nezamislivo.
Foto: EPA
Šta ako se uključi Hezboljah?
U tom slučaju bi moglo da dođe do skoka cena nafte od 10 odsto što bi, u kombinaciji sa sporim globalnim rastom, doprinelo svetskoj inflaciji za oko 0,2 procentna poena - držeći je blizu 6 odsto, i održavajući pritisak na centralne bankare da drže monetarnu politiku čvrstom čak i kada rast razočara.
Scenario 3: Iransko-izraelski rat
Direktan sukob između Irana i Izraela je malo verovatan scenario, ali opasan jer bi mogao da bude okidač za globalnu recesiju. Skok cena nafte i pad rizične imovine naneli bi značajan udarac rastu i povećali bi inflaciju.
U ovom scenariju, povećane tenzije supersila bi doprinele promenljivoj mešavini. SAD su bliski saveznik Izraela, dok Kina i Rusija produbljuju veze sa Iranom. Zapadni zvaničnici kažu da su zabrinuti da će Kina i Rusija iskoristiti sukob da bi skrenule pažnju i vojne resurse sa drugih delova sveta.
Foto: Reuters/Pixabay/Fotoilistracija
Kina i Rusija jačaju saradnju sa Iranom
S obzirom da oko petina svetske ponude nafte dolazi iz regiona Zaliva, cene bi naglo porasle. Cena sirove nafte se možda neće učetvorostručiti, kao što je to bilo 1973. kada su arapske države uvele embargo kao odmazdu za američku podršku Izraelu u ratu te godine. Ali ako Izrael i Iran ispaljuju projektile jedni na druge, cene nafte bi mogle da porastu u skladu sa onim što se dogodilo nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. godine. Sa mnogo višom početnom tačkom danas, skok ove veličine mogao bi dovesti naftu na 150 dolara po barelu.
Rezervni proizvodni kapaciteti u Saudijskoj Arabiji i UAE možda neće biti dovoljni ako Iran odluči da zatvori Ormuski moreuz, kroz koji prolazi jedna petina svetskih dnevnih zaliha nafte. Takođe bi došlo do ekstremnijeg pomeranja rizika na finansijskim tržištima.
U emisiji "Tema dana" razgovaralo se o situaciji na Bliskom istoku. Špekulacije da će Amerika loše proći zahvaljujući ovom ratu komentarisali su gosti: profesor Bojan Dimitrijević, novinar Slobodan Samardžijal, a putem vajber uključenja u emisiju se javio Petar Đurđev, direktor Istorijskog arhiva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ratne aktuelnosti sa bliskog istoka komentarišu se svaki dan širom planete. Uzroci ovog rata su mnogo kompleksniji nego što se nama čini. Šta se zapravo desilo tog sedmog oktobra saznačemo možda tek za 50 godina, a možda ima onih i koji to već znaju. Gošća sa kojom razgovaramo na ovu temu je novinarka Olivera Miletović, putem vajbera uključiće se stručnjak za bezbednost i terorizam Dževad Galijašević.
Ruska vojska započela je serijsku isporuku novog teškog udarnog FPV-drona na optičkom vlaknu pod nazivom „Provod“, izjavio je glavni projektant bespilotnih letelica kompanije „Ovod“ Andrej Ivanov.
Filozof Filip Grbić govorio je za "Juronjuz" o blokaderima koji su pokušali da posete Hram Svetog Save van radnog vremena, ali i o onim koji se predstavljaju kao patriote.
Ideološkinja blokadera Nataša Kandić odavno je dotakla dno kada je u pitanju širenje mržnje prema svemu srpskom, ali ovog puta je prevazišla samu sebe.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika republike za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je gostujući na Informer televiziji da predsednik Vučić ima puno pravo da kritikuje ministre, jer kritika nije zlonamerna, već očinskog karaktera.
Plavi tim je u 24. epizodi Exatlona najpre pobedio u borbi za prednost, a zatim to odlično iskoristio i trijumfovao u borbi za eliminaciju ubedljivim rezultatom 8:3.
Nakon što je razotkriven pakleni plan Anabele Zonai koji je skovan protiv Sanje Kalinović, kapitenka Plavih pokušala je da opravda sebe, međutim, Aleksa Erski je odmah žestoko reagovao.
Takmičar Crvenih Aleksa Erski otkrio je da postoji zavera protiv Sanje Kalinović iz suprotnog tima, međutim, kako je sam naveo to polazi od Anabele Zonai.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Kinezi uvode zabranu skrivenih ručki na vratima električnih automobila i time zadaju ozbiljan udarac dizajnu koji je uveo Ilon Mask. Kako navode, odluku su doneli iz bezbedonosnih razloga.
Policija u Skoplju završava zaplenu deset tona marihuane, koja je, prema informacijama iz istrage, direktno povezana sa pet tona droge prethodno zaplenjenih u Srbiji.
U nastavku akcije na suzbijanju distribucije droge, UKP, PU za grad Novi Sad i Više javno tužilaštvo u Beogradu uhapsili su u Surčinu više osoba i zaplenili više od 80 kilograma droge, kao i dva automobila i veću količina novca za koji se sumnja da potiče od prodaje droge.
Grupa Aleksandra Aleksića, poznatog pod nadimkom Kravica, duži vremenski period sprovodila je brutalno reketiranje vlasnika restorana i firmi, koristeći pretnje smrću, ucene i zastrašivanje kao osnovni metod pritiska.
Pripadnici UKP uhapsili su večeras, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, još jednog osumnjičenog u slučaju napada na porodičnu kuću pevača Zdravka Čolića.
Retka fotografija kompletne glumačke ekipe iz osmog nastavka serijala "Lude godine" probudila je snažnu nostalgiju i oduševljenje među fanovima, vraćajući u fokus kultnu "Drugu Žikinu dinastiju" i legende domaćeg filma.
Popularna pevačica Adison Rej nastupala je na dodeli Gremi nagrada i iiako joj je nagrada izmakla, ipak je ostala upamćena, i to po nastupu u pelenama.
Talula Bankhed, jedna od najskandaloznijih zvezda zlatnog doba Holivuda, vodila je krajnje razuzdan život, a brojne veze sa muškarcima i ženama, zavisnost od alkohola i cigareta, kao i polne bolesti, dovele su do toga da sa samo 31 godinom ostane bez materice.
Pevačica Jelena Karleuša našla se na teškim mukama kada je u igrici Informera morala da otkrije šta joj prvo pada na pamet kada čuje određene pojmove ili imena.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar