Kako bi širi rat na Bliskom istoku mogao da "zapali" inflaciju u svetu?! Tri su scenarija
Podeli vest
Rat na Bliskom istoku uzima težak ljudski danak, a u slučaju eskalacije sukoba ekonomisti upozoravaju na opasnost od ekonomskog pada.
Poput bliskoistočnih ratova u prošlosti, sukob između Izraela i Hamasa koji je izbio prošle nedelje ima potencijal da poremeti svetsku ekonomiju - pa čak i da je dovede u recesiju ako se uvuče više zemalja.
Ratne aktuelnosti sa bliskog istoka komentarišu se svaki dan širom planete. Uzroci ovog rata su mnogo kompleksniji nego što se nama čini. Šta se zapravo desilo tog sedmog oktobra saznačemo možda tek za 50 godina, a možda ima onih i koji to već znaju. Gošća sa kojom razgovaramo na ovu temu je novinarka Olivera Miletović, putem vajbera uključiće se stručnjak za bezbednost i terorizam Dževad Galijašević.
Partijske kolege izraelskog premijera pozivaju ga da nuklearnom bombom sravni sa zemljom Pojas Gaze u znak odmazde na napade palestinske ekstremističke grupe Hamas. U "Info danu" na ovu temu razgovaramo sa Ljubomirom Đurićem, predsednikom Centra za nacionalnu bezbednost i Milanom Jolovićem, pukovnikom u poenziji.
14.10.2023
09:28
Oštra eskalacija bi mogla da dovede Izrael u direktan sukob sa Iranom i u tom scenariju "Blumberg" procenjuje da bi cene nafte mogle da porastu na 150 dolara po barelu a globalni rast padne na 1,7 odsto - što je zapravo recesija koja oduzima oko bilion dolara svetske proizvodnje.
Konflikt na Bliskom istoku može izazvati potrese širom sveta jer je region ključni snabdevač energentima i tranzitna zona.
Ruske trupe imaju neophodne resurse da lako pređu u ofanzivu na ukrajinsko poprište, rekao je bivši američki obaveštajac Toni Šafer u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Sedmi dan rata u Izraelu. U sukobima poginulo više od 2.500 ljudi. Razvoj događaja iz minuta u minut pratite na Informer.rs
13.10.2023
22:42
Foto: AP/Tanjug
Arapske zemljei SAD
Današnja svetska ekonomija izgleda ranjivo. Još uvek se oporavlja od inflacije izazvane sukobom u Ukrajini. Još jedan rat u regionu koji proizvodi energiju mogao bi ponovo da "zapali" inflaciju. Šire posledice mogle bi da se protežu od ponovnih nemira u arapskom svetu, do predsedničkih izbora sledeće godine u SAD, gde su cene benzina ključne za raspoloženje birača.
Scenario 1: Sukob ograničen na Gazu
Kada je 2014. godine, Izrael pokrenuo kopnenu invaziju na Gazu u kojoj je poginulo više od 2.000 ljudi, borbe se nisu proširile izvan palestinske teritorije, a njihov uticaj na cene nafte - i globalnu ekonomiju - bio je prigušen.
Teheran je ove godine povećao proizvodnju nafte za čak 700.000 barela dnevno, pošto su razmena zatvorenika i odmrzavanje imovine signalizirali otopljenje u odnosima sa SAD. Ako ti bareli nestanu pod pritiskom SAD koje indirektno optužuju Iran da pomaže Hamas, "Blumberg"procenjuje da će cena nafte porasti od 3 do 4 dolara.
Uticaj na globalnu ekonomiju prema ovom scenariju bio bi minimalan, posebno ako bi Saudijska Arabija i UAE nadoknadili izgubljene iranske barele koristeći svoje rezervne kapacitete.
Foto: Tanjug/AP
Pojas Gaze trenutno
Scenario 2: Proksi rat
Šta ako se sukob proširi? Hezbolah - politička i oružana grupa koju podržava Iran, a koja je moćan igrač u Libanu već se sukobila sa izraelskim snagama na granici i saopštila da je pogodila položaj izraelske vojske navođenim projektilima. Ako se sukob proširi na Liban i Siriju, gde Iran takođe podržava oružane grupe, to bi se efektivno pretvorilo u posredni rat između Irana i Izraela, i ekonomska cena bi porasla!
Eskalacija na ovim linijama povećala bi verovatnoću direktnog sukoba između Izraela i Irana, što bi verovatno dovelo do povećanja cena nafte.
Tenzije bi mogle porasti i u širem regionu. Egipat, Liban i Tunis su zaglibili u ekonomskoj i političkoj stagnaciji. Odgovor Izraela na napad Hamasa već je izazvao proteste u brojnim zemljama u regionu. U arapskom svetu, objašnjava "Blumberg", razdaljina od antiizraelskih protesta do antivladinih nemira je kratka. Ponavljanje Arapskog proleća, talasa protesta i pobuna koji su srušili vlade ranih 2010-ih, nije nezamislivo.
Foto: EPA
Šta ako se uključi Hezboljah?
U tom slučaju bi moglo da dođe do skoka cena nafte od 10 odsto što bi, u kombinaciji sa sporim globalnim rastom, doprinelo svetskoj inflaciji za oko 0,2 procentna poena - držeći je blizu 6 odsto, i održavajući pritisak na centralne bankare da drže monetarnu politiku čvrstom čak i kada rast razočara.
Scenario 3: Iransko-izraelski rat
Direktan sukob između Irana i Izraela je malo verovatan scenario, ali opasan jer bi mogao da bude okidač za globalnu recesiju. Skok cena nafte i pad rizične imovine naneli bi značajan udarac rastu i povećali bi inflaciju.
U ovom scenariju, povećane tenzije supersila bi doprinele promenljivoj mešavini. SAD su bliski saveznik Izraela, dok Kina i Rusija produbljuju veze sa Iranom. Zapadni zvaničnici kažu da su zabrinuti da će Kina i Rusija iskoristiti sukob da bi skrenule pažnju i vojne resurse sa drugih delova sveta.
Foto: Reuters/Pixabay/Fotoilistracija
Kina i Rusija jačaju saradnju sa Iranom
S obzirom da oko petina svetske ponude nafte dolazi iz regiona Zaliva, cene bi naglo porasle. Cena sirove nafte se možda neće učetvorostručiti, kao što je to bilo 1973. kada su arapske države uvele embargo kao odmazdu za američku podršku Izraelu u ratu te godine. Ali ako Izrael i Iran ispaljuju projektile jedni na druge, cene nafte bi mogle da porastu u skladu sa onim što se dogodilo nakon iračke invazije na Kuvajt 1990. godine. Sa mnogo višom početnom tačkom danas, skok ove veličine mogao bi dovesti naftu na 150 dolara po barelu.
Rezervni proizvodni kapaciteti u Saudijskoj Arabiji i UAE možda neće biti dovoljni ako Iran odluči da zatvori Ormuski moreuz, kroz koji prolazi jedna petina svetskih dnevnih zaliha nafte. Takođe bi došlo do ekstremnijeg pomeranja rizika na finansijskim tržištima.
U emisiji "Tema dana" razgovaralo se o situaciji na Bliskom istoku. Špekulacije da će Amerika loše proći zahvaljujući ovom ratu komentarisali su gosti: profesor Bojan Dimitrijević, novinar Slobodan Samardžijal, a putem vajber uključenja u emisiju se javio Petar Đurđev, direktor Istorijskog arhiva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ratne aktuelnosti sa bliskog istoka komentarišu se svaki dan širom planete. Uzroci ovog rata su mnogo kompleksniji nego što se nama čini. Šta se zapravo desilo tog sedmog oktobra saznačemo možda tek za 50 godina, a možda ima onih i koji to već znaju. Gošća sa kojom razgovaramo na ovu temu je novinarka Olivera Miletović, putem vajbera uključiće se stručnjak za bezbednost i terorizam Dževad Galijašević.
Skoro tri dana od kako je Informer otkrio da je serija "Radio Mileva", koja se emituje na Radio-televiziji Srbije (RTS), postala medijska platforma za prljavu blokadersku propagandu, bila su potrebna čelnicima javnog servisa da se oglase.
Niški opozicionar Dragan Milić i njegovi bliski saradnici postali su glavna tema u poslednje vreme, a njihove malverzacije ne prestaju da se otkrivaju.
Skandalozan snimak iz studija jedne hrvatske televizije osvanuo je na društvenim mrežama. Na njemu se vidi kako se hrvatska poslanica "Stranke sa imenom i prezimenom", Dalija Orešković, raspravlja s voditeljem o proustaškom pokliču "Za dom spremni", a izgovara stravičnu rečenicu na račun Srbije.
Narodni poslanik Pokreta socijalista Bojan Torbica izjavio je da Pokret socijalista najoštrije osuđuje suspenziju Vladislava Dajkovića, ocenjujući da je reč o otvorenom političkom progonu i još jednom dokazu sistematskog obračuna sa Srbima u Crnoj Gori.
Prvi takmičar koji je napustio Exatlon, najveći sportski rijaliti program na svetu, Marko Milovanović, bio je gost specijalne emisije na Informer televiziji, gde je govorio o boravku u Dominikanskoj Republici i iskustvu u takmičenju.
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu, sukob između Sanje Kalinović i devojaka u Plavom timu ne jenjava i nikako ne mogu da pronađu zajednički jezik.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
U Srbiji će dana ujutru biti hladno sa slabim i umerenim, na jugozapadu i jugu ponegde i jakim mrazem, a tokom dana biće umereno do potpuno oblačno i malo toplije vreme.
Srpska pravoslavna crkva, ali i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju sutra u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer, navodno se predao pripadnicima FBI, ekskluzivno za Informer tvrdi Blažo Marković, bivši policajac i predsednik pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije".
Na lokalitetu Begluk, u blizini sela Rudna Glava kod Majdanpeka, sinoć oko 21.00 čas došlo je do požara u kojem je u potpunosti izgoreo objekat u vlasništvu Z. S. iz Majdanpeka.
Jedna saobraćajna nesreća dovoljna je da se sruši fasada i ogoli mračna strana ljudske prirode, a upravo je to tema domaćeg trilera "Saučesnici" koji od 14. januara stiže na velika platna.
Stiven Grejem, jedan od autora hvaljene Netfliksove serije "Adolescencija" ("Adolescence"), potvrdio je da je nastavak serije u razmatranju, iako je projekat prvobitno zamišljen kao mini-serija.
Agata Kristi je pravila otrove i smrtonosne koktele kako bi njene priče zvučale zastrašujuće uverljivo, upravo ta neobična kombinacija književnog dara i farmaceutskog znanja vinula ju je u večnost svetske književnosti.
Turski glumac Džan Jaman oglasio se povodom hapšenja zbog sumnje na povezanost s drogom tokom policijske racije u Istanbulu, ističući da su navodi medija netačni.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar