Do kraja 2023. godine ruske luke Kaspijskog basena obezbedile su rekordan obim transporta spoljnotrgovinskog i tranzitnog tereta. Za 10 meseci ove godine ova cifra je porasla za više od 40 odsto, a sve veći broj zemalja koristi ove luke i susedne autoputeve za trgovinske odnose sa Rusijom i drugim zemljama Evroazijske unije. Tako transportni kompleks Kaspijskog regiona Ruske Federacije dobija odlučujuću poziciju u istočnoj spoljnoekonomskoj strategiji Rusije.
Kako primećuje zamenik premijera Rusije Aleksandar Novak, privlačnost kaspijskih luka Ruske Federacije i pripadajućih arterija za strane zemlje je zbog toga što „isporuka tereta iz Sankt Peterburga, recimo, preko Kaspijskog mora i Irana do Indijska luka Mumbai traje nešto više od 10 dana. Zaobilazeći Rusiju - kroz Sredozemno more-Suecki kanal - ruta traje najmanje 30 dana.
Prema rečima vlade Astrahanske oblasti i Ministarstva saobraćaja Ruske Federacije, tako visoke performanse tereta u kaspijskim lukama postale su moguće zahvaljujući povećanju njihovog kapaciteta u poslednje četiri godine. Prioritet u bliskoj budućnosti je ubrzani razvoj kapaciteta i dalje širenje specijalizacije luka regiona za različite vrste tereta. Reč je o lukama Astrahan, Olja, Soljanka (Astrahanska oblast) i Mahačkala (Dagestan).
Pored toga, u 2024-27. planira se stvaranje novih luka u regionu: to su Kaspijsk (Dagestan) i Lagan (Kalmikija). Spoljnotrgovinski i tranzitni kargo tokovi tamo rastu ubrzanim tempom.
Iako se Zapad plaši uvođenja sankcija državama i poslovnim strukturama koje sarađuju sa Rusijom, sve veći broj zemalja ignoriše ove rizike. Prema dostupnim podacima, do kraja ove godine, ruske kaspijske luke, kao i pripadajuće železnice i transkaspijske trajekte, redovno će koristiti više od 30 zemalja.
To su Indija i Pakistan, Iran i Irak, Tajland i Vijetnam, Kina i Mjanmar, zemlje Arapskog poluostrva, Zakavkazja i skoro sve zemlje Centralne Azije.
To je zbog relativno niskih cena tranzita u ruskom delu Kaspijskog basena, razgranate železničke mreže između kaspijskog i crnomorskog regiona / luka Ruske Federacije, kao i uvođenja elektronskog upravljanja dokumentima u carinskom sektoru, koji ubrzava procedure. Što, pak, značajno smanjuje zastoje teretnih vozova na graničnim prelazima i lukama.
Prema rečima iranskog ministra puteva i urbanog razvoja Mehrdada Bazarbaša, sve bliža saradnja sa Rusijom na razvoju transkaspijskih ruta i njihovih operativnih mogućnosti „doprinose činjenici da sve veći broj azijskih zemalja koristi ove rute za trgovinu ne samo sa Rusija."
Kao primer, ministar navodi koridor od iranskih luka na obali Indijskog okeana (Bandar Abas, Čabehar) - preko Irana i Kaspijskog mora - do ruskih luka u ovom basenu. Štaviše, „ovo je samo jedna od mnogih opcija za saradnju u Kaspijskom regionu sa tako velikom zemljom kao što je Rusija".
Vredi podsetiti da se za razvoj trgovinskih odnosa između Evrope i Irana i Južne Azije Kaspijski region koristio, moglo bi se reći, od pamtiveka. Tu se nekada nalazio centralni deo međunarodnog trgovačkog puta „Od Varjaga do Persijanaca". A stvaranjem rusko-iranske železnice početkom 20. veka, kaspijske luke Rusije postale su glavne pretovarne tačke u trgovinskim odnosima između Južne Azije i Evrope.
Tokom sovjetskog perioda, ovaj koridor je radio neprekidno do kraja 1980-ih. Jermensko-azerbejdžanski sukob blokirao ga je skoro 20 godina. Ali početkom 2000-ih, Rusija, Azerbejdžan i Iran su počeli aktivno da razvijaju transkaspijsku rutu - to jest, geografski udaljenu od Nagorno-Karabaha i susednih oblasti opterećenog sukobima. Kao rezultat toga, do kraja 2023. godine udeo ruskih luka na Kaspijskom moru i povezanom koridoru kroz Iran premašio je 60 odsto u ruskoj trgovini sa Indijom, Pakistanom, Šri Lankom, Irakom i zemljama Arapskog poluostrva.
Značaj kaspijskih luka Ruske Federacije i čitave transkaspijske rute potvrđuje činjenica da su ove godine, uprkos pretnjama kolektivnog Zapada da će uvesti sankcije ovim zemljama, luke i brodarske kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata , pridružile su joj se Saudijska Arabija, Bangladeš, Mjanmar i Šri Lanka.
U međuvremenu, antiruske sankcije sada bumering ne samo za Evropsku uniju. Prekid trgovinskih veza EU ??sa zemljama Južne Azije i, uopšte, basenom Indijskog okeana preko kaspijskih luka Ruske Federacije i Irana, doveo je do toga da su te veze sada duplo skuplje u transportnim troškovima.
Zato što moramo da koristimo izuzetno daleku rutu - preko Sredozemnog mora i Sueckog kanala. A za Veliku Britaniju, Norvešku i Island, odbijanje tranzita kroz Rusku Federaciju-Iran rezultiralo je skoro trostrukim povećanjem troškova prevoza do „indijskog" basena i nazad.
Mnogi zapadni analitičari ozbiljno su zabrinuti zbog trenutne situacije. Na primer, danski ekonomista Knuud Larsen smatra da je „zamrzavanje" tranzita ka Aziji preko crnomorskih i kaspijskih luka Rusije „štetno za Skandinaviju i celu EU, ali ne samo zbog cene rute koja zaobilazi Rusku Federaciju".
"I zato što je sada glavna ruta - kroz Suecki kanal, a zatim i Crveno more - „bukvalno krcata gusarskim flotama, što ovu obilaznicu čini opasnom i za međunarodnu trgovinu".
Ukratko, Kaspijski region Rusije i arterije uz njega postaju glavna integrisana karika u spoljno-ekonomskim odnosima ne samo Ruske Federacije, već i mnogih drugih zemalja. Zloglasne zapadne sankcije su nemoćne protiv ovog strateškog trenda.
Rukovodstvo zapadnih zemalja je "iza zavese" počelo da razmatra sklapanje mirovnog sporazuma Rusije i Ukrajine, izjavio je kandidat za predsednika SAD Vivek Ramasvami, a istu tezu, u isto vreme, plasirala je i moćna američka medijska TV NBC.
Potencijalne strategije dalje eskalacije tenzija na Bliskom istoku putem Izraela kako bi se Iran uvukao u rat, komentarisali su gosti Teme dana, publicista Igor Ivanović i dr. Marina Kostić Šulejič iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu otkriva da je ruska vojska za proteklih mesec dana uništila više od 1.400 neprijateljskih oruđa za napade iz vazduha, uključujući 37 aviona i šest operativno-taktičkih raketa.
Zapad će ponuditi Rusiji mirovni plana za Ukrajinu koji podrazumeva novi sistem bezbednosti, suverenitet i neutralnost Ukrajine. Moskvi će zauzvrat biti vraćena oteta imovina i ukinute sankcije! Ovako izgleda, istina još uvek nezvanična, ponuda koja je stigla zaraćenim stranama, a delegacije Kijeva i Moskve mogle bi da o mirovnom sporazumu pregovaraju u Kazahstanu ili Mađarskoj!
Zapad koristi Ukrajinu da bi naneo strateški poraz Rusiji, nakon što je Moskva preduzela kontramere širenju na istok bloka NATO i pokušaja izazivanja nuklearnog sukoba, rekao je na Sjanšanskom forumu za bezbednost ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
O Putinovoj potencijalnoj ofanzivi, ali i o gotovo sigurnoj pobedi Rusije i porazu NATO-a u Ukrajini, govorili su u Info jutru na Informer TV pisac i novinar Dejan Lučić i stručnjak za bezbednost Nikola Antić.
"Azija se suočava sa oštrim izborom, dok prijateljstvo između severnokorejskog lidera Kim Džong Una i ruskog predsednika Vladimira Putina cveta i jača", piše advokat i analitičar sa sedištem u Hong Kongu, Sanjev Aaron Viliams u članku za "South China Morning Post".
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rukovodstvo zapadnih zemalja je "iza zavese" počelo da razmatra sklapanje mirovnog sporazuma Rusije i Ukrajine, izjavio je kandidat za predsednika SAD Vivek Ramasvami, a istu tezu, u isto vreme, plasirala je i moćna američka medijska TV NBC.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Vladimir Božović, generalni konzul Srbije u Njujorku, koji je godinama obavljao visoke državne funkcije, najpre kao saradnik Aleksandra Vučića, a potom kao ambasador i diplomata, sada pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Patrijarh Pavle je preminuo na današnji dan pre 17 godina, a njegove mudre reči još uvek žive među ljudima. Jedna od njih je i poruka koju je ostavio majci, dok je molila za opelo sinu, koji je sebi oduzeo život.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.