Zapad sprema poklon za Rusiju! Kad ne sluša Kisindžera, Amerika će morati da sluša Putina
Podeli vest
Zelenski je izgubio, Ukrajina je poražena, kontraofanziva nije uspela, Putin je pobednik… To su samo neki od naslova u medijima zemalja koje i dalje podržavaju Kijev - u Poljskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, a da ne pominjemo Slovačku, Mađarsku i brojne koje isto misle, a ne smeju da kažu.
Svi oni sa žaljenjem, a sve češće i sa ironijom i cinizmom na račun Zelenskog pominju da će cena koju će Ukrajina platiti - biti ogromna.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je u jugozapadnom delu Crnog mora uništeno sedam ukrajinskih pomorskih dronova i jedan brod sa desantnim trupama Oružanih snaga Ukrajine, koji su se uputili ka poluostrvu Krim.
Ukrajinske snage počele su da se povlače iz severnih i južnih oblasti grada Avdejevke nakon što su ruske snage probile njihove odbrambene linije.
19.11.2023
18:21
Kada je pre godinu i po dana Kisindžer govorio da Ukrajina ne treba ni da pokušava da "povrati" Krim jer je on oduvek bio ruski, na njega su skočili atlantisti svih boja govoreći da je za njih prihvatljiv samo potpuni poraz Rusije. Danas, kad su svi shvatili da Kijev gubi rat, takvi glasovi se skoro ne čuju - prevlađuje mišljenje da se mora priznati ono što je očigledno: vojne perspektive za Ukrajinu su veoma mračne.
Svi postaju svesni da su Donbas i Krim zvanično postali deo Rusije, da ih Rusi nikada neće dati Ukrajini, a oni koji misle da će to učiniti, žive u svetu apsolutnih fantazija.
Ruska spoljna politika, vojna i ekonomska dostignuća dokazuju, da je strategija predsednika Vladimira Putina u konfrontaciji sa Zapadom uspela, piše američki poslovni list "The Wall Street Journal".
Prvi set dronova "skalpel", isporučen ruskim trupama, označio je početak nove ere u vojnoj tehnologiji. Napravljene od strane "Vostok Design Bureau-a", ovi dronovi nude veći operativni domet u poređenju sa isprobanim i testiranim "lancetom".
19.11.2023
17:35
- Svake nedelje nam postaje sve teže da u potpunosti finansiramo ono što smatramo neophodnim da pružimo Ukrajini - kaže pomoćnik predsednika SAD za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan.
- Ja nemam svoje skladište municije ovde - izjavljuje Borelj odgovarajući na pitanje da li Brisel može da ispuni obećanje da Ukrajini da isporuči milion artiljerijskih granata do marta 2024. godine.
Slovaci su odbili da finansiraju rat, Mađari takođe, a mnoge evropske zemlje misle isto, ali nemaju dovoljno hrabrosti da to otvoreno kažu Americi, koja zapravo, na njih prevaljuje troškove svog rata.
Ipak, glavni udarac Ukrajini došao je od najvećeg "prijatelja" - Bajden je potpisao privremeni budžet Sjedinjenih država bez stavke o pomoći Ukrajini, a glavni evropski podstrekač rata (posle Poljske) Šolc izjavljuje da želi da razgovara s Putinom.
Foto: Reuters
Predsednik Rusije Vladimir Putin
Da li će i Putin imati istu želju, tek ćemo videti, ali kolektivni Zapad mu izgleda, priprema ozbiljan poklon - mirovni predlog o kome Kijev niko nije ništa pitao i u kome Ukrajine ili nema, ili "skoro nema".
Predlog Medvedeva
"Vatru je zapalio" šef kancelarije generalnog sekretara NATO-a Stijan Jensen.
- Verujem da bi jedno od rešenja moglo biti da se Ukrajina odrekne nekih svojih teritorija i zauzvrat dobije članstvo u NATO...
Iako je zvaničan Kijev glatko odbio ovaj predlog, ideja se prilično dopala Dimitriju Medvedevu, zameniku predsednika Saveta bezbednosti Rusije.
- Zanimljiva ideja. Jedino je pitanje što su sve navodno ukrajinske teritorije izuzetno sporne. A za ulazak u NATO kijevske vlasti će morati da se odreknu čak i samog Kijeva, glavnog grada drevne Rusije. Glavni grad će moći da prenesu u Lavov. Naravno, ako se Poljaci slože da im ga prepuste - rekao je Medvedev.
Medvedev u svom predviđanju ide i dalje. Sledeći korak, biće da Ukrajina prizna da ni Odesa, Nikolajev, Kijev, i praktično sve ostalo - nisu Ukrajina, što će reći da ni Zelenski, koji ne ide na izbore, nije predsednik, već uzurpator, ukrajinski jezik - nije jezik, a "Ukrajina nije država već veštački spojeni delovi tuđih teritorija", kaže.
Prilično surovo, ali ako se ima u vidu da zapadni lideri više ne smatraju Krim i Donbas ukrajinskim teritorijama, i pokušavaju da nađu "solomonsko" rešenje nudeći joj prijem u Alijansu s krnjom teritorijom, ni ovakav ishod nije nemoguć. U svakom slučaju, razmatraju se sledeće varijante:
Prva, za koju se smatra da je optimalna, da odgovara Rusiji, predstavlja ono najviše što bi Ukrajina mogla da dobije: Ukrajina ostaje u sadašnjim granicama minus teritorije DNR i LNR!
Na taj način će zemlja se kako-tako sačuvati, a ako Rada zvanično prizna pripadnost Krima Rusiji, nezavisnost Donbasa i Ustav unese odredbu o neutralnom i vanblokovskom statusu zemlje, odricanju od nuklearnog oružja, pa čak i ako preda ratne zločince Ruskoj Federaciji, ako uvede ruski jezik kao drugi državni, onda će, misle mnogi, ciljevi ruske specijalne vojne operacije biti postignuti.
Rusija, međutim, ne misli tako. Posle nekog vremena, odmorni bivši ratnici i nacionalisti, azovci i banderovci, izaći će iz svojih rupa i pokrenuti nove "majdane" i nove ratove. I tada – sve ispočetka.
Druga varijanta, čini se najrealističkija, ali za Ukrajinu mnogo manje prihvatljiva: Podela Ukrajine na više država!
U prvoj fazi, po analogiji sa DNR i LNR, organizuje se nekoliko formalno nezavisnih republika na istorijski ruskim teritorijama koje govore ruski. To bi mogle biti Harkovska, Dnepropetrovska, Zaporoška, Hersonska, Nikolajevska i Odeska republika. U drugoj fazi, na ujedinjujućem saboru narodnih predstavnika, oni zajedno sa DNR i LNR, kao i Pridnjestrovljem koje im se može pridružiti, stvaraju novu nezavisnu državu koja je u bliskim savezničkim odnosima sa RF, Novorosiju.
Ostatak današnje Ukrajine deli se na dve relativno male države - Ukrajinu (Malorosiju) na zemlji tzv. Hetmanske države iz XVII veka, i zapadnu Ukrajinu (Galicija i Volin) zajedno s današnjim Lvovskom, Ivano-Frankovskom, Volinskom, Ternopoljskom, Hmeljničkom i Rovenskom oblastima. Veoma surovo, ali u skladu sa onim što govori Medvedev.
I treća varijanta, najradikalnija: Potpuno nestajanje Ukrajine!
Ni jedna od tri varijante, sasvim sigurno neće biti apsolutno prihvaćena, ali svaka od njih, zavisno od situacije na terenu, može biti osnova na kojoj će se graditi konačno rešenje.
Jedno je sigurno - Zapad više ne veruje u pobedu Ukrajine, i spreman je da prihvati da Ukrajina plati visoku cenu za avanturizam Zelenskog. Pitanje ko će platiti za uvlačenje u rat Zelenskog i brojnih ukrajinskih građana koji svakodnevno ginu verujući da se bore za svoju zemlju, a ne za povratak Amerike na izgubljeno mesto svetskog lidera broj jedan, ostaće sigurno zauvek bez odgovora.
U svakom slučaju, pravo pitanje je jedno - da li će zemlja koja je donedavno bila druga po veličini u Evropi, potpuno nestati sa geografske karte, ili će ostati - u tragovima.
U zapadnim krugovima sve češće se čuje da Ukrajina ne može da vojno povrati Donbas i Krim. Drugi pak kažu da može i mora – ali da joj treba više oružja. I da tek tada može da sedne za sto sa Rusijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svađe Sjedinjenih Američkih Država sa ostatkom sveta završiće se pobedom Rusije, ocenio je zamenik predsednika Savet bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev, govoreći na maratonu Znanje. Prvi.
Udari hipersoničnim raketama "Kindžal" izazivaju strah u pozadini Oružanih snaga Ukrajine, jer PVO, uprkos sistemima "Patriot", ne može efikasno da ih zaustavi, tvrde ruski izvori.
Zapadne zemlje mogle bi da pokušaju da preko evropskog kontingenta od oko 10.000 ljudi uspostave vojno prisustvo u Ukrajini, počevši od Odese i crnomorskog pravca, ocenio je vojni stručnjak i penzionisani pukovnik Anatolij Matvijčuk.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je u jugozapadnom delu Crnog mora uništeno sedam ukrajinskih pomorskih dronova i jedan brod sa desantnim trupama Oružanih snaga Ukrajine, koji su se uputili ka poluostrvu Krim.
Vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga Aleksandar Sirski potpisao je naredbu kojom se zahteva da trupe na frontu ostanu bez rotacije najviše dva meseca.
Marko Marjanović, "blokader", žali se policiji zbog skupa SNS-a na štandu, a ne smetaju mu 25.000 neprijavljenih skupova istih "blokadera" koje podržava.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u poseti Pančevu. Tamo će prisustvovati otvaranju trening centra za dualno i celoživotno obrazovanje pri Mašinskoj školi "Pančevo".
Manastir Lelić u nedelju, 3. maja obeležava svoju krsnu slavu, praznik Svetog Nikolaja Žičkog, u znak sećanja na dan kada su mošti vladike Nikolaja Velimirovića prenete iz Amerike u njegov rodni Lelić.
U renomiranom Beginovom centru (Menachem Begin Heritage Center) u Jerusalimu održana je promocija engleskog izdanja knjige Ustaška zverstva: zbornik dokumenata (1941–1945) u izdanju Arhiva Vojvodine, izdavačke ustanove Eparhije bačke Beseda, Arhiva Republike Srpske i Obodskog slova.
Širom sveta danas se obeležava 1. maj - Međunarodni praznik rada, u znak sećanja na 1. maj 1886. godine, kada su radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za osmočasovno radno vreme.
Proslava Prvog maja 2013. godine za dvadesetak mladih iz Kraljeva završila se tragedijom. Prijateljica Aleksandra Pantović (18) stradala u eksploziji u kolibi na imanju gde su se okupili.
Porodična tragedija dogodila se 28. aprila ove godine u Somboru, kada je Radovan T. ubio svog brata Sinišu T, a potom digao ruku na sebe. Ovo bratoubistvo nije jedino koje je potreslo Srbiju.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Nemanja Šućurović (42) osuđen na 14 godina zatvora zbog smrti svoje vanbračne supruge Sonje Radoš (50).
P. Ć. (32) sa Cetinja, državljanin Crne Gore, kojeg potražuje NCB Interpol Podgorica, uhapšen je juče u Švajcarskoj, saopšteno je danas iz Uprave policije.
"Heroji radničke kalse", "Varljivo leto `68" i "Tesna koža" samo su neka od domaćih ostvarenja koje je idealno pogledati za prvomajske praznike, a otkrivamo i zbog čega.
Svi članovi međunarodnog žirija Venecijanskog bijenala podneli su danas ostavke posle najnovije eskalacije višemesečnog političkog sukoba oko povratka Rusije na ovu prestižnu međunarodnu kulturnu manifestaciju.
Kolač sa jagodama je idealan za sve koji vole voćne deserte. Po ukusu podseća na klasični žuti kolač sa višnjama, samo što su u ovoj verziji višnje zamenjene sočnim jagodama, što mu daje svežiju i nežniju aromu.
Pevačica Aleksandra Mladenović prvi novac zaradila je pomažući roditeljima na njivi, a u intervjuu za Informer otkrila je i za kakvog muškarca želi da se uda.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar