Henri Kisindžer, dobitnik Nobelove nagrade i moćni diplomata čija je služba za vreme dvojice predsednika ostavila neizbrisivi trag na američkoj spoljnoj politici, preminuo je u sredu u stotoj godini, saopštila je njegova firma za geopolitički konsalting Kisindžer asošijejts (Kissinger Associates Inc).
Kisindžer je umro u svom domu u Kontektikatu, saopštila je firma, ne navodeći više detalja.
Oružani sukobi koji su u toku u različitim delovima sveta su, između ostalog, istakli značajnu ulogu dronova u savremenom ratovanju. Bespilotne letelice na daljinsko upravljanje postale su prilično čest prizor na bojnom polju, dok svetske sile poput Rusije i Sjedinjenih Država istražuju vojnu primenu podvodnih dronova.
Kisindžerov odnos prema Jugoslaviji je oduvek bio sadržajan, ali dosadan. Iako je u njegovoj eri, tokom Niksonovog i Fordovog predsednikovanja, bilo najviše konkretnih koraka u odnosima dveju zemalja, Kisindžer se nije mnogo bavio Jugoslavijom.
30.11.2023
07:17
Biće sahranjen u krugu porodice, a kasnije će u Njujorku biti održana javna komemorativna služba.
Kisindžer je bio aktivan i nakon što je proslavio stoti rođendan. Prisustvovao je sastancima u Beloj kući, objavio knjigu o liderskim stilovima i svedočio pred senatskim odborom o nuklearnoj pretnji koju predstavlja Severna Koreja. U julu 2023. je iznenada posetio Peking da bi se sastao sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, podseća Glas Amerike.
Kao državni sekretar 1970-ih je u administraciji Ričarda Niksona, učestvovao u ključnim globalnim događajima te decenije. Njegovi napori su doveli do diplomatskog otvaranja Kine, istorijskih razgovora SAD i Sovjetskog Saveza o kontroli naoružanja, proširenja veza između Izraela i njegovih arapskih suseda i Pariskog mirovnog sporazuma sa Severnim Vijetnamom.
Prilikom nedavnog napada na Kijev i nekoliko gradova centralne i severne Ukrajine, ruska vojska je po prvi put upotrebila nove dronove-kamikaze, pod nazivom "Geran".
29.11.2023
18:14
Foto: Reuters
Henri Kisindžer
Kisindžerova vladavina kao glavnog tvorca američke spoljne politike je prestala kada je Nikson podneo ostavku zbog afere Votergejt. Pa ipak, ostao je diplomatska sila za vreme Niksonovog naslednika, predsednika Džeralda Forda, i nastavio da iznosi snažna mišljenja do kraja života.
Dok su mnogi veličali Kisindžera zbog briljantnosti i širokog iskustva, drugi su ga opisivali kao ratnog zločinca, zbog podrške anti-komunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi. Kasnijih godina, putovanja su mu bila ograničena zbog pokušaja drugih nacija da ga uhapse zbog ranije američke spoljne politike, napominje Rojters.
Nobelova nagrada
Nobelova nagrada za mir 1973 - koja je dodeljena Kisindžeru i lideru Severnog Vijetnama Le Duk Tou, koji je odbio da je primi - bila je jedna od najkontroverznijih u istoriji, ocenjuje britanska agencija. Dvoje članova Nobelovog komiteta je podnelo ostavku zbog tog izbora, a postavljena su i pitanja o američkom tajnom bombardovanju Kambodže.
Ford je Kisindžera nazvao "super državnim sekretarom", ali je takođe pominjao njegovu osornost i samouverenost, koje su kritičari bili skloniji da zovu paranojom i egoizmom.
Foto: EPA
Henri Kisindžer
Alfred Kisindžer rođen je u Furtu u Nemačkoj 27. maja 1923. i preselio se u Sjedinjene Države sa porodicom 1938, pre nego što su nacisti krenuli u kampanju istrebljenja evropskih Jevreja. Ime je "amerikanizovao" u Henri i postao naturalizovani državljanin SAD 1943. Služio je u američkoj vojsci u Drugom svetskom ratu, i dobio stipendiju Harvardskog univerziteta, gde je magistrirao 1952, i doktorirao 1954. godine. Predavao je na Harvardu narednih 17 godina.
U to vreme je služio kao konsultant vladinih agencija, a 1967. je bio posrednik Stejt departmenta u Vijetnamu. Iskoristio je svoje veze sa administracijom predsednika Lindona Džonsona da Niksonovom timu dostavi informacije o mirovnim pregovorioma. Kada je Niksonu obećanje da će okončati Vijetnamski rat donelo pobedu na predsedničkim izborima 1968. godine, poveo je Kisindžera u Belu kuću, kao svog savetnika za nacionalnu bezbednost.
Međutim, proces "vijetnamizacije" - kada je teret rata sa pola miliona američkih vojnika prebačen na vojsku Južnog Vijetnama - bio je dug i krvav, a obeležili su ga veliko američko bombardovanje Severnog Vijetnama, miniranje luka severa i bombardovanje Kambodže.
Kisindžer je 1972. proglasio da je "mir na domak ruke", ali je pariski mirovni sporazum u januaru 1973. bio samo uvod u konačno komunističko preuzimanje Južnog Vijetnama dve godine kasnije.
Foto: EPA
Henri Kisindžer
Pored uloge savetnika 1973. godine za nacionalnu bezbednost imenovan je za državnog sekretara - zbog čega je dobio neprikosnoveni autoritet u spoljnopolitičkim pitanjima. Zbog sve snažnijeg arapsko-izraelskog konflikta, Kisindžer je krenuo u svoju prvu misiju "šatl diplomatije" - vrste vrlo lične i energične diplomatije vršenja pritiska, po kojoj je bio poznat. Trideset dva dana putovanja između Jerusalima i Damaska pomogli su Kisindžeru da postigne dugotrajni sporazum između Izraela i Sirije na Golanskoj visoravni koju je okupirao Izrael.
U nastojanju da smanji sovjetski uticaj, okrenuo se glavnom komunističkom rivalu Sovjeta - Kini, i dva puta posetio tu zemlju, uključujući tajnu posetu tokom koje se susreo sa premijerom Žuom Enlajem. Rezultat je bio Niksonov istorijski samit u Pekingu sa Mao Cetungom, i kasnije uspostavljanje formalnih odnosa dve zemlje.
Afera Votergejt, koja je primorala Niksona da podnese ostavku, jedva da je okrznula Kisindžera, koji nije bio povezan sa zataškavanjem, i nastavio je da radi kao državni sekretar kada je Džerald Ford stupio na dužnost u leto 1974. Međutim, Ford ga je smenio sa položaja savetnika za nacionalnu bezbednost u želji da čuje više ideja o spoljnoj politici.
Kasnije te godine, Kisindžer je sa Fordom otputovao u Vladivostok u Sovjetskom savezu, gde se predsednik sastao sa sovjetskim liderom Leonidom Brežnjevom i dogovorio okvire pakta o strateškom naoružanju. To je bila kruna Kisindžerovih napora da se smanje tenzije u odnosima SAD i Sovjetskog Saveza. Međutim, Kisindžerove diplomatske veštine su imale limit - 1975, nije uspeo da ubedi Izrael i Egipat da pristanu na drugu fazu povlačenja na Sinaju.
Foto: EPA
Henri Kisindžer
U ratu Indije i Pakistana 1971, Nikson i Kisindžer su žestoko kritikovani zbog naklonosti prema Pakistanu. Kao i Nikson, plašio se širenja levičarskih ideja po zapadnoj hemisferi, a potezi koje je povukao izazvali su duboku sumnjičavost prema Vašingtonu u brojnim zemljama Latinske Amerike godinama kasnije.
Godine 1970. kovao je planove sa CIA-om kako da destabilizuje i smeni markističkog, ali demokratski izabranog predsednika Čilea Salvadora Aljendea, a u memorandumu uoči krvavog puča u Argentini 1976. godine rekao je da bi trebalo podržati vojne diktatore. Kada je Ford izgubio izbore od Džimija Kartera, demokrate, 1976, Kisindžerovi dani moći su bili u najvećoj meri završeni.
Sledeći republikanac u Beloj kući, Ronald Regan, distancirao se od Kisindžera, za koga je smatrao da ne odgovara njegovom konzervativnom biračkom telu. Kada je napustio vladu, Kisndžer je formirao skupu, moćnu konsultantsku firmu u Njujorku, koja je nudila savete svetskoj korporativnoj eliti. Bio je član bordova brojnih kompanija i raznih spoljnopolitičkih i bezbednosnih foruma, pisao je knjige i postao redovni medijski komentator za međunarodna pitanja.
Posle napada 11. septembra 2001, predsednik Džordž Buš je izabrao Kisindžera da predvodi istražnu komisiju, ali je zbog protivljenja demokrata, koje su videle konflikt interesa zbog brojnih klijenata njegove konsultantske firme, bio je primoran da se povuče iz komisije.
Henri Kisindžer razveo se od svoje prve supruge En Flajšer 1964, sa kojom je imao dvoje dece, a zatim se oženio Nensi Magins, saradnicom guvernera Njujorka Nelsona Rokfelera 1974.
Ruska Federacija je izgubila mesto u Izvršnom savetu Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OZHO) na osnovu rezultata glasanja održanog tokom 28. Konferencije država članica organizacije.
Sin Donalda Trampa, Erik, obratio javnosti što je dokumentovala američka medijska kuća "Newsmax" što je Informer, u saradnji s njom, ekskluzivno preneo.
18.07.2024
16:23
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Pera
pre 7 meseci
E baš mi žao.... krojio je svima život......., a tako mlad umro, samo 100 godina....
Oružani sukobi koji su u toku u različitim delovima sveta su, između ostalog, istakli značajnu ulogu dronova u savremenom ratovanju. Bespilotne letelice na daljinsko upravljanje postale su prilično čest prizor na bojnom polju, dok svetske sile poput Rusije i Sjedinjenih Država istražuju vojnu primenu podvodnih dronova.
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.