Predsednik Vladimir Putin je, tokom govora povodom 80. godišnjice oslobođenja Lenjingrada od nacista rekao da je Rusija u egzistencijalnom geopolitičkom sukobu sa navodnim modernim nacističkim pokretom koji se proteže izvan Ukrajine.
Putin više puta koristi retoriku povezujući baltičke države sa nacizmom. Putin je 2007. optužio Estoniju i Letoniju za „otvoreno veličanje nacista i njihovih pomagača“ nakon što je održan nezvanični dan komemoracije za letonsku i estonsku Vafen SS diviziju, koje su se borile protiv sovjetske okupacije. Putin je takođe optužio Letoniju, Litvaniju i Estoniju za ksenofobiju 2022. godine, rekavši da tretiraju svoje etničke ruske manjine kao „drugorazredne ljude“.
Sličan izraz upotrebio je i na otvaranju spomenika sovjetskim žrtvama nacističkog genocida u Lenjingradskoj oblasti 27. januara, rekavši da će Rusija „učiniti sve da suzbije i konačno istrebi nacizam”. Ceremoniji je prisustvovao i beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko koji je izjavio da su Belorusija i Rusija „još jednom suočene sa pitanjem prava na život naše civilizacije i očuvanja nasleđa kulturnih vrednosti“.
Predsednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin rekao je da "fašistička ideologija postaje norma za lidere NATO-a" i optužio američkog predsednika Džoa Bajdena, kanadskog premijera Džastina Trudoa, britanskog premijera Rišija Sunaka, francuskog predsednika Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca za sponzorisanje genocida. u Ukrajini. Volodin je ovaj navodni rastući fašistički pokret u Evropi opisao kao „opasan put koji bi mogao da dovede do novog svetskog rata“. Direktor ruske spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin takođe je izjavio da Rusija neće stati na pola puta u borbi protiv nacističkih sledbenika.
Optužbe za nacizam deo su Putinove ideologije kojom podržava geopolitički sukob sa Zapadom koji podseća na Hladni rat, ističe Institut za proučavanje rata (ISW). Poziv na „denacifikaciju“ Ukrajine je zapravo tanko prikriven zahtev za smenom režima.
Ruski zvaničnici su ranije prilepili oznaku „nacizma“ zapadnim zemljama i akterima van Ukrajine. Ali koordinirana retorika Putina, Lukašenka, Volodina i Nariškina 27. januara sugeriše da bi Kremlj mogao sve više da etiketira svakog svog pretpostavljenog protivnika, a možda i ceo Zapad, „nacističkim“ kako bi postavio teren za budući potencijalni napad na članice NATO-a pod maskom zaštite ruskih sunarodnika u inostranstvu i zaštite od navodne nacističke politike.
Kremlj možda veruje da je ovaj narativ takođe lakši za koordinaciju od prethodnih pozivanja etničkim Rusima i koncepta „ruskog mira“. Moskva, naime, Rusiju želi da pozicionira kao glavnog aktera unutar „svetske većine“, koju je definisala kao „civilizacijsko-kulturnu zajednicu koja se objektivno suprotstavlja Zapadu“. Kremlj se možda nada da će „borba protiv fašizma“ biti lakša retorička linija za koordinaciju sa željenim partnerima unutar te fiktivne „svetske većine“, ističe ISW.
Nakon što je dugo očekivana ukrajinska kontraofanziva propala i uz smanjenje zapadne vojne podrške, sada postoje realni strahovi da bi Vladimir Putin mogao da pobedi i uništi Evropu, piše Dejli mejl. Pobeda Rusije ne bi značila samo „uništenje” Ukrajine i njenog naroda – bila bi „katastrofalna” za Zapad i preokrenula globalni svetski poredak, upozorava Oleksandar Daniljuk, saradnik Odeljenja za odbranu i bezbednost Ministarstva odbrane Ukrajine.
Ruske oružane snage će u potpunosti pobediti ukrajinske oružane snage i odneti pobedu ove godine, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis u intervjuu za Jutjub kanal Sajrus Jansen.
U bliskoj budućnosti, svet će doživeti promene bez presedana. Čuveni ruski ekonomista, Mihail Hazin, rekao je da će cela planeta uskoro biti podeljena na odvojene valutne zone, prenose ruski mediji pozivajući se na radio „Moskva govori“.
Zamenik predsednika saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev je rekao da će navijati za Teksas ako ta teritorija odluči da postane nezavisna od SAD.
Ukrajinska kriza je pokazala da je artiljerija daleko od ostataka ratovanja iz 20. veka i da ostaje nezamenljiv „bog rata“ u sukobima 21. veka. Rusija u svom arsenalu ima širok spektar tipova artiljerije, a najnoviji "dodatak" se sastoji od šasije tenkova T-80 opremljenog pomorskim raketnim bacačem. Evo šta znamo o tome.
Ruski predsednik Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko pustili su u probni rad novi zimski kompleks stanice "Vostok" na Antarktiku putem video linka.
Rusija je izvela napade dronovima i projektilima na civilnu i kritičnu infrastrukturu širom Ukrajine, saopštile su u nedelju kijevske vazduhoplovne snage.
Mađarska partija krajnje desnice "Naša domovina" tražiće pravo na zapadni deo Ukrajine, gde živi oko 150.000 etničkih Mađara, ako Ukrajina izgubi svoju državnost zbog invazije Rusije, izjavio je lider te stranke Laslo Torockaj.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nakon što je dugo očekivana ukrajinska kontraofanziva propala i uz smanjenje zapadne vojne podrške, sada postoje realni strahovi da bi Vladimir Putin mogao da pobedi i uništi Evropu, piše Dejli mejl. Pobeda Rusije ne bi značila samo „uništenje” Ukrajine i njenog naroda – bila bi „katastrofalna” za Zapad i preokrenula globalni svetski poredak, upozorava Oleksandar Daniljuk, saradnik Odeljenja za odbranu i bezbednost Ministarstva odbrane Ukrajine.
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Nastavljaju se mučki napadi i opasne opstrukcije koje dolaze iz Sarajeva, gde se na sve moguće načine pokušava oslabiti i razbiti neraskidivo jedinstvo srpskog naroda sa obe strane reke Drine!
Predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević tokom gostovanja na TV Prva izneo je na čistac sve prljave tajne nosioca blokaderske liste Ilije Srdanovića, pride otkrivši kakav je pakleni plan blokadera o komadanju Srbije, u slučaju da im se da prilika da vode Srbiju.
Bivši lider demokrata Boris Tadić javno je potvrdio – da je u direktnom kontaktu sa studentima i da staro „Žuto preduzeće“ zapravo sve konce drži u svojim rukama!
Holandija je zatražila pauzu u procesima koji se tiču dalje integracije Crne Gore u Evropsku uniju, navodeći potrebu za dodatnom analizom i doslednijom primenom svih utvrđenih standarda.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Mentorka Plavog tima Anabela Zonai u emisiji Exatlon Specijal osvrnula se na dešavanja u njihovom taboru i Dragomirovu reakciju na njen izlazak na poligon.
Prva takmičarka koja je napustila Exatlon Srbija Sanja Jurošević večeras od 21.30 biće gošća specijalne emisije o ovom sportskom rijalitiju na Informer televiziji.
Budžet od 1.000 evra i dalje je gornja granica za veliki broj vozača u Srbiji, a tržište pokazuje da za taj novac ipak možete doći do sopstvenog prevoza.
Srbija od 1. oktobra, o trošku RFZO-a, uvodi nove i savremene imunoterapije za lečenje raka pluća, koje će obezbediti bolje lečenje za oko hiljadu pacijenata.
U stravičnom direktnom sudaru dva automobila u mestu Marindvor blizu Požege, koji je prema rečima svedoka i meštana izazvao vidno alkoholisani vozač, teško je povređena jedna trudnica.
Krvavi, ali i prilično bizaran incident uznemirio je prolaznike i meštane Travnika, kada su se ispred lokalne kockarnice sukobila dvojica muškaraca A. S. i A. M.
Novi detalji saobraćajne nezgode na magistralnom putu Mojkovac – Kolašin otkrivaju da se u autobusu na sprat u trenutku udara stene nalazilo čak 90 đaka podgoričkih osnovnih škola, od kojih su četvoro dece i vođa puta sa lakšim povredama hitno zbrinuti u bolnici u Bijelom Polju.
Najmanje četiri osobe, među kojima su deca i vozač, povređene su večeras u teškoj saobraćajnoj nezgodi u mestu Štitarička Rijeka, na magistralnom putu Mojkovac – Kolašin, kada je autobus krcat đacima podgoričkih osnovnih škola na ekskurziji udario direktno u stenu.
Nezapamćena drama odigrava se večeras u beogradskom naselju Progari, gde su sve raspoložive snage Rečne jedinice, policije i Specijalističkog tima za spasavanje na vodi dignute na noge nakon što je muškarac pao sa daske u reku Savu i u potpunosti nestao pod vodenom površinom.
U UK Božidarac održano je posebno "Veče baleta i mode“, koje je kroz spoj plesa, muzike, mode, sporta, pravilne ishrane i razgovora o zdravom životu okupilo brojne ljubitelje umetnosti i pokreta.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Ako volite miris domaćeg peciva koje je tek izašlo iz rerne, ovaj recept vredi sačuvati. Pogačice su spolja lepo zapečene, dok unutrašnjost ostaje meka i slojevita.
Milijarder Džastin San tuži svoju bivšu verenicu, Đing Tjan i njene roditelje tražeći povraćaj od oko 4,5 miliona dolara koje im je dao dok su planirali brak.
Aerodrom "Tunis-Kartagina" u Tunisu našao se na vrhu liste 10 najgorih vazdušnih luka na svetu u 2026. godini, a na spisku su i dva aerodroma u Evropi.
Atmosfera je uzavrela na venčanju voditeljke Dee Đurđević i partnera Lazara Petrovića, a niko nije mogao da skine pogled sa glamurozne torte na sprat sa ukrasima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.