Povratak Otomanskog carstva! Erdogan napada Evropu: Turski predsednik u Berlinu osniva partiju koja će ujediniti sve muslimane
Podeli vest
Erdoganova Partija pravde i razvoja (AKP) radi na tome da osnuje ogranak u Nemačkoj, navodi Dojče vele.
Za početak bi, kako prenose mediji, mogla da nastupi na izborima za Evropski parlament 9. juna. Političari više partija u Nemačkoj izražavaju nezadovoljstvo.
Lideri država članica Evropske unije okupiće se sutra na vanrednom samitu u Briselu, gde će pokušati da slome otpor mađarskog premijera Viktora Orbana da odobri paket makrofinansijske pomoći Ukrajini.
Istraživači Dosije centra uspeli su da snime Putinovo tajno imanje u Kareliji, republici u severozapadnom delu Rusije uz granicu sa Finskom.
31.01.2024
07:46
Političari iz nekoliko partija u Nemačkoj izrazili su zabrinutost zbog mogućeg formiranja ogranka vladajuće turske AKP za predstojeće evropske izbore 9 juna. Povod ovim reakcijama je izveštaj nedeljnog izdanja lista Bild o osnivanju „tursko-islamističke partije“ pod nazivom DAVA (Demokratski savez za raznolikost i pokret).
Šta hoće nova stranka?
Bild piše da mu je dostupna osnivačka deklaracija stranke, te da su izabrana četiri kandidata za evropske izbore. Četvorica muškarca su navodno ranije radili za islamsko-konzervativnu vladajuću partiju AKP turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana ili njene organizacije na prvoj liniji. List navodi i da su dvojica bili članovi SPD.
Amerika polako, ali sigurno ulazi u veliku ustavnu krizu, a epicentar sukoba je u saveznoj državi Teksas.
31.01.2024
07:00
Foto: Tanjug/AP
Turska zastava
Bild piše da DAVA zahteva da „ljudi sa stranim korenima dobiju puna prava“. Ti ljudi često „prilikom traženja stanova, pri konkurisanju za posao, ali i u mnogim svakodnevnim situacijama, recimo u kontaktu sa vlastima, doživljavaju da nisu prihvaćeni kao punopravni članovi evropskog društva“. Stranka želi da se bori protiv siromaštva dece i starijih i poziva na „pragmatičnu politiku izbeglica bez ideologije“.
Pozivajući se na osnivačku deklaraciju DAVA, turska novinska agencija Anadolu javila je da nova stranka želi da bude „snažan glas za politički nedovoljno zastupljene“, prenosi nemački magazin Špigel.
„Mi smo jedan narod“
Reagujući na tu vest, predsednica nemačkih socijaldemokrata (SPD) Saskija Esken rekla je za TV Velt da je važno „da upravo našim sugrađanima turskog porekla jasno stavimo do znanja da je Nemačka zajedno, da smo mi jedan narod, da nećemo dozvoliti da se vlasti približe snage poput tih desničarskih ekstremističkih mreža koje žele da deportuju migrante, ali ni tendencije podela Redžepa Tajipa Erdogana ne bi smele da igraju neku ulogu u Nemačkoj“.
Lider poslaničke grupe SPD Rolf Micenih rekao je da „treba sačekati da se vidi da li će stranka uopšte postati relevantna“.
Foto: Tanjug/AP
Erdogan
„Deo dugoročne strategie izgradnje paralelnog sveta“
Predsednik Nemačko-izraelskog društva Folker Bek (Zeleni) za televiziju Velt je rekao da turski predsednik Redžep Tajip Erdogan pokušava da „dezintegriše“ ljude turskog porekla u Nemačkoj i „izgradi paralelni svet“.
AKP pokušava da „podeli naše društvo – i mi zajedno moramo da delujemo protiv toga“. Bek je ocenio da je osnovanje stranke DAVA u skladu sa tradicijom strategije koja traje godinama: Erdogan i AKP godinama rade na izgradnji „paralelnog sveta“ lojalnog AKP-u, na primer osnivanjem škola i džamijskih udruženja.
„Vlada ovo ne sme da shvati olako“
Premijer Bavarske Markus Zeder (CSU) posle sednice vlade da je sličnu izjavu: „Mislimo da je pogrešno osnivati stranke koje ostavljaju utisak da će se na nemačku politiku uticati spolja“.
Stručnjak za unutrašnje poslove CDU Kristof de Vris rekao je za BamS da savezna vlada formiranje ove stranke „nikako ne bi smela da shvati olako“. Organi bezbednosti bi morali pomno da prate sve aktivnosti ove stranke i njene veze sa turskom vladom, i intervenišu - ukoliko turska vlada izvrši direktan uticaj.
„Još jedna ekstremna partija u Nemačkoj“
Jens Špan (CDU), zamenik šefa parlamentarne grupe CDU/CSU i bivši ministar zdravlja, na platformi Iks je napisao:
"Ogranak Erdoganove AKP u Nemačkoj, to bi bila još jedna ekstremna partija u zemlji. Nažalost, ideološko neznanje vlade semafora (koalicione vlade nazvane tako po stranačkim bojama tri njene članice) mu olakšava posao: dvojno državljanstvo za Turke koji žive u Nemačkoj postaće faktički pravilo. Konačno se mora zaustaviti i inostrano finansiranje džamija. U suprotnom će se povećati uticaj radikalnih snaga!“
„Poslednje što nam treba“
Na to je ministar poljoprivrede Džem Ozdemir (Zeleni), takođe na platformi Iks odgovorio:
„Gde se slažemo: Erdoganov ogranak koji se kandiduje na izborim je poslednja stvar koja nam treba. Međutim, ono što me čudi je da su se posebno hrišćanske demokratske vlade više puta udvarale DITIB & Co. Nadam se da je konačno kraj toj naivnosti.“
Ministar odbrane Velike Britanije Grant Šaps upozorio je da se krećemo u „predratni svet“. Najviši vojni vrh govori o regrutaciji, a tenzije na Bliskom istoku ne pokazuju znake jenjavanja. Dakle, da li smo na pragu još jednog svetskog rata?
Ogorčeni francuski seljaci blokirali puteve na ulasku u Pariz, dok su ih jake snage žandarmerija oklopnim vouzilima sprečili da uđu dublje u grad. Blokade su i u drugim velikim gradovima Francuske.
Svaki direktan napad na Iran mogao bi da izazove uzvratne iranske raketne udare na američke ciljeve u regionu ili na američke saveznike kao što je Izrael.
Britanija je spremna za trenutak kada formalno priznamo palestinsku državu, predložio je ministar spoljnih poslova Dejvid Kameron i dodao da Palestincima treba dati politički horizont da promovišu mir na Bliskom istoku.
U napadu bespilotne letelice u kojoj su u nedelju u severoistočnom Jordanu ubijena tri američka vojnika, a desetine ranjeno, najnoviji je napad militantnih iranskih grupa u Iraku i Siriji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lideri država članica Evropske unije okupiće se sutra na vanrednom samitu u Briselu, gde će pokušati da slome otpor mađarskog premijera Viktora Orbana da odobri paket makrofinansijske pomoći Ukrajini.
Govor američkog predsednika Donalda Trampa o stanju nacije pred Kongresom SAD trajao je 107 minuta - zapretio je Iranu, a svi su zapazili njegovu poruku o Ukrajini.
O projektu "Beograd na vodi" se još u Jugoslaviji pričalo - Josip Broz Tito je razmatrao tu ideju, iako taj projekat tada nije imao ime naselja koje danas znamo.
Svetlana Bojković, glumica i jedna od osnivača Proglasa - udruženja za rušenje aktuelne vladajuće koalicije, gostovala je u podkastu i tom prilikom izjavila nešto što su joj mnogi zamerili.
Nenad Kulačin i Marko Vidojković, voditelji podkasta "Dobar loš zao" na tajkunskoj televiziji, komentarisali su lokalne izbore koje je za 29. mart najavila predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Zbog radova na izgradnji sekundarne vodovodne i fekalne kanalizacione mreže u Ulici Trg Zorana Đinđića u Surčinu, od danas, 25. februara do 9. marta doći će do privremenih izmena u saobraćaju i radu više linija javnog prevoza.
Ekipe JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija" najavili su prekide vodosnabdevanja danas, 25. februara, na teritoriji opština Novi Beograd, Barajevo i Čukarica.
U Srbiji danas biti promenljivo oblačno vreme sa sunčanim intervalima, a uz nešto više oblačnosti ujutro i pre podne u brdsko-planinskim predelima jugozapadne, južne i istočne Srbije. Temperature će varirati između nula i 15 stepeni.
Aleksandar Tatalović i Stefan Savić nisu bili samo vršnjaci. Bili su školski drugovi, išli su u isti razred, delili svakodnevicu, planove i mladost. Njihove sudbine, na najokrutniji način, spojene su i u smrti. Razdvojene godinama, ali povezane istim nasiljem.
Devedesete godine u Beogradu ostale su upamćene po brutalnim obračunima kriminalnih grupa. Likvidacije su bile česte, ali su posebnu pažnju javnosti izazivala takozvana mafijaška ubistva, atentati koji su nosili pečat organizovanog podzemlja.
Policija u Podgorica rasvetlila je razbojništvo koje je prošle godine potreslo centar grada, kada je iz jedne zlatare ukraden dragoceni nakit vredan više od 266.000 evra.
Paljenje automobila u Srbiji i regionu već odavno nije sporadičan incident niti delo usijanih glava. Iza zapaljenog vozila gotovo uvek stoji jasna poruka, pažljivo odabrana meta i motiv koji retko ima veze sa impulsom, a mnogo češće sa osvetom, zastrašivanjem ili kriminalnim obračunima.
Kultni srpski film "Maratonci trče počasni krug" iz 1982. godine, režisera Slobodana Šijana po scenariju Dušana Kovačevića, krije brojne zanimljivosti i tajne sa snimanja i inspiracije koje malo ko zna.
U specijalu posvećenom seriji "Katarina Velika" na TV Informer, književnik Ranko Gojković govorio je o snazi i dometima vladavine ruske carice, ocenivši je kao neponovljivu u istoriji.
Od postapokaliptičnih pustinja i svemirskih prostranstava do ratnih rovova i psiholoških drama, ovo su filmovi koji su obeležili savremenu kinematografiju i osvojili najprestižnije svetske nagrade.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina otišla je na još jednu estetsku korekciju, pa slikama iz salona sve šokirala.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar