Za ruske skandinavske susede, napad na Ukrajinu poremetio je njihovu hladnu kalkulaciju neutralnosti.
Finska je prošle godine postala najnovija članica NATO-a, a uskoro bi trebalo da usledi i Švedska, kada Mađarska, kao poslednja članica alijanse, ratifikuje odluku o članstvu Švedske.
Ovi novi savezi na severu menjaju geopolitičku ravnotežu snaga, a arktičke članice NATO-a uskoro nadmašuju Rusiju sedam prema jedan. Pored toga, kao što otapanje arktičkog leda otvara pristup novim resursima i putevima za globalnu ekonomsku konkurenciju, ono takođe otkriva nove odbrambene slabosti.
Danas, dok Ukrajina i njeni saveznici iz NATO-a pokušavaju da sateraju Rusiju u ćošak, globalni lideri – zajedno sa samim Skandinavcima – sve više gledaju na sever sa zabrinutošću zbog verovatnoće eskalacije u hladnijim klimama.
Ruska arktička strategija sledi globalnu
– Sve veća konkurencija i militarizacija u arktičkom regionu je zabrinjavajuća – rekao je predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer u govoru u oktobru 2023. na Skupštini arktičkog kruga u Rejkjaviku, na Islandu.
– Moramo biti spremni za vojne sukobe koji će se pojaviti na Arktiku.
Foto: Reuters
Ruska vojska na Arktiku
Globalni lideri i analitičari su period relativne stabilnosti na Severnom polu posle hladnog rata nazvali „niskom napetošću na krajnjem severu“. U poslednjih nekoliko decenija, bilateralni i međunarodni sporazumi između Rusije i drugih arktičkih država naglašavaju zajedničku bezbednost Severa, kao i naučne i bezbednosne interese.
Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kako piše Forejn polisi, ovi sporazumi su se brzo raspali. Već u martu iste godine Arktički savet, forum osam arktičkih država, prekinuo je razgovore. (U maju 2023. oprezno je smanjen, ali umešanost Rusije tek treba da se razjasni).
U septembru 2023. Rusija je napustila manji Evroarktički savet za region Barencovog mora čiji je članica bila sa Norveškom, Finskom i Švedskom, rekavši da su skandinavske države „paralisale“ saradnju. U februaru 2023. Rusija je promenila svoju arktičku politiku, naglašavajući nove saveze sa zemljama BRIKS-a – Brazilom, Indijom, Kinom i Južnom Afrikom – a posebno sa Pekingom. Tog meseca je takođe suspendovala učešće u Novom START-u, poslednjem preostalom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije.
– Postoji ova posthladnoratovska politička ideja o „arktičkoj izuzetnosti“, da je sever izuzet iz pravca globalne politike – kaže Rasmus Bertelsen , stručnjak za krajnji sever sa Arktičkog univerziteta u Tromseu.
– Problem je što to nikada nije vredelo – dodaje on.
Ako malo pažljivije pogledate prošle decenije, kaže Bertelsen, možete videti da ruska arktička strategija blisko prati njenu globalnu agendu. 2007. godine, u svom govoru na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, ruski predsednik Vladimir Putin je odlučno odbacio posthladnoratovski globalni poredak stabilnosti predvođen SAD.
Iste godine Rusija je pokrenula svoj prvi sajber napad na Estoniju i postavila veoma hrabre teritorijalne pretenzije na Arktiku, postavivši svoju zastavu na morsko dno ispod Severnog pola.
Foto: Reuters
Ruska vojska na Arktiku
Putin je takođe koncentrisao vojne snage na krajnjem severu. Od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, Moskva je kontinuirano povećavala severnu flotu nuklearnih podmornica, brodova, raketnih objekata, vazdušne flote i radarskih stanica. Danas se najveća ruska vojna baza nalazi na poluostrvu Kola, koje se graniči sa Norveškom i Finskom, gde takođe testira nove hipersonične rakete i dron sa nuklearnim torpedom. Iako je oko 80 odsto ruskih severnih kopnenih snaga raspoređeno u Ukrajini, tamošnje vazdušne i pomorske snage ostaju netaknute.
„Jedna od najvećih Putinovih grešaka“
– Ranije je Rusija imala interes da se pokaže kao konstruktivan partner, što se odnosilo i na Arktik – kaže Andreas Osthagen , viši saradnik na Arktičkom institutu u Oslu.
– Baš kao u ostatku sveta, ova stvar se pogoršala – dodaje on.
Ruska invazija bila je poziv na buđenje skandinavskim zemljama, koje su se decenijama odupirale vojnim savezima. Odjednom je neutralnost počela mnogo više da liči na ranjivost.
Posebno zapanjujući preokret dogodio se u Finskoj – još u decembru 2021. čak 51 odsto Finaca je bilo protiv ulaska u NATO, a danas 78 odsto podržava članstvo u njemu. Sa njenim članstvom dolazi i obećanje američke vojne moći.
Finska i Švedska su 2023. potpisale bilateralne vojne sporazume sa Sjedinjenim Državama, dozvoljavajući američkom osoblju i oružju u desetinama baza, uključujući devet na Arktiku.
Norveška, aktivna članica NATO-a od njegovog osnivanja, već ima nekoliko baza u kojima su američke trupe i oružje dozvoljeni. Međutim, od kraja „hladnog rata“, Norveška je sledila politiku „uveravanja“ ograničavajući prisustvo NATO-a i njegovih saveznika u blizini ruske teritorije. Sada više nije jasno da li će se ova politika zadržati.
Od 2009. godine Nordijska odbrambena saradnja je uskladila Dansku, Švedsku, Norvešku i Island u nacionalnoj vojnoj politici. Norveška, Finska i Švedska su 2022. objavile sporazum o jačanju saveza sa fokusom na Daleki sever. Danas Norveška, Švedska, Danska i Finska pregovaraju o zvaničnoj podeli svojih vazdušnih snaga.
U martu ove godine, Norveška će predvoditi proširenu vežbu „Nordijski odgovor“ ovih zemalja kako bi testirala njihove koordinisane odbrambene planove. Majkl Pol , viši saradnik za bezbednosnu politiku u Nemačkom institutu za međunarodne i bezbednosne poslove, rekao je da će istorija zabeležiti ovaj novi nordijski savez kao „jednu od najvećih Putinovih grešaka“.
Tokom svedočenja u vezi sa slučajem nepravilnog postupanja sa tajnim dokumentima, Džo Bajden nije mogao da se seti kada je bio potpredsednik i zaboravio je kada je preminuo njegov stariji sin Bo.
Nakon vesti da je mađarska predsednica Katalin Novak podnela ostavku, u toj odluci je podržala bivša ministarka pravde i poslanica u mađarskom parlamentu.
U intervjuu Takeru Karlsonu, Vladimir Putin nije slučajno pomenuo Srbe – bila je to prilično jasna aluzija da će u slučaju potrebe Rusija pomoći našoj zemlji.
Francuski predsednik Emanuel Makron i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su danas telefonom o situaciji na liniji fronta i o „potrebama Ukrajine“ u oružju i municiji.
Predsednica Mađarske, Katalin Novak podnela je danas ostavku, nakon što je pomilovala čoveka osuđenog za prikrivanje zločina koje je počinio seksualni napasnik u domu za decu, javlja "Rojters".
Putin je u intervjuu Karlsonu zapravo poručio američkom establišmentu da se pomiri sa time da SAD propadaju. On je izneo niz podataka koji govore o tome.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Posle masovnih udara na Kijev, vojne aerodrome i industrijske objekte, ruske snage počele su da gađaju i ključne granične prelaze kojima Ukrajina održava transportne veze sa Evropom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom svedočenja u vezi sa slučajem nepravilnog postupanja sa tajnim dokumentima, Džo Bajden nije mogao da se seti kada je bio potpredsednik i zaboravio je kada je preminuo njegov stariji sin Bo.
Rusija je tokom noći izvela veliki kombinovani raketni i napad dronovima na više regiona Ukrajine, a eksplozije su odjekivale u Kijevu, Odesi, Zaporožju, Krivom Rogu i Kremenčugu, dok su ukrajinske vlasti potvrdile da ima ranjenih i pogođenih objekata.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Blokaderka Ana Mirković izvela je nezapamćeni napad i najprizemniju diskreditaciju Aleksandra Vučića, prosipajući besramne dijagnoze, mržnju i dehumanizujuće uvrede bez ikakvog blama!
NATO general Zdravko Ponoš ponovo je pokazao koliko mrzi građane Srbije, nazvavši svoj narod neobrazovanim i ostarelim stadom, dok iznosi laži o zdravstvu i ekonomiji koje su razbijene zvaničnim brojkama i činjenicama.
Marko Vidojković, idol blokadera i tajkunska dvorska luda, napisao je najužasniji tekst ikada u kom je Srbe iz Republike Srpske Krajine nazvao otpadom.
Lideri DS i DSS Srđan Milivojević i Miloš Jovanović, uprkos tome što navodno zastupaju "levicu" i "desnicu", potvrdili su da su spremni na prljavi politički pakt, čiji je jedini cilj da se sruši SNS i predsednik Srbije Aleksandar Vučić!
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović pozirala je na Cirkus poligonu u nesvakidašnjem izdanju, privukavši pažnju upečatljivom šminkom i atraktivnim stajlingom.
Dva dobro poznata lica kriju se među takmičarima "Exatlona 2", a reč je o bivšim učesnicima rijalitija "Elita" koji će se ovog puta oprobati u potpuno drugačijem izazovu – na zahtevnim sportskim poligonima.
Reper Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, novi je učesnik druge sezone Exatlona, a iza sebe ima bogatu karijeru punu zabave i šokantnih dešavanja.
Skijanje na vodi bio je preveliki izazov za bivšu takmičarku "Exatlona" Sanju Kalinović, koja je odustala i pre nego što je pokušala da savlada ovu disciplinu, dok je šampion rijalitija Marko Nikolić uspeo da pokaže umeće!
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je upozorenje za područje Deliblatske peščare na nepovoljne meteorološke uslove sa aspekta nastanka i brzog širenja požara na otvorenom.
Energetska tranzicija menja poslovanje velikih naftnih kompanija, koje pored nafte i gasa, sve više ulaze i u proizvodnju i trgovinu električnom energijom.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplo uz slab i promenljiv vetar, koji će na istoku Srbije i u planinskim predelima biti umeren severozpadni.
Stravična saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 7 časova u Barajevu, u Ulici Nova kod broja 27, kada je došlo do žestokog sudara putničkog autobusa i motocikla.
Sekula N. (50) osumnjičen je da je pokušao da opljačka stariju ženu na Banovom brdu, a onda je silovao. Kako se nezvanično saznaje, manijak je ženu tukao i pretio joj smrću, a onda je napastvovao.
Protiv M. H. (35) iz Prijepolja policija će podneti krivičnu prijavu zbog sumnje da je požarom u mestu Zalug izazvao opasnost za imovinu većeg obima na štetu Javnog preduzeća "Srbijašume".
Holivudski glumac Žan-Klod Van Dam izjavio je danas u Nišu da je od Roberta de Nira naučio kako da gradi lik za filmske uloge, i da mu gluma omogućava da bude šta god poželi.
Smrt legendarne kantri zvezde Doli Parton, koja je juče preminula u 80. godini, vratila je u fokus jednu od najpoznatijih pesama koje je napisala tokom svoje blistave karijere, "I Will Always Love You".
Istraživači su otkrili mehanizam u mozgu mužjaka miševa koji bi mogao da pokreće veću želju za alkoholom kada su životinje socijalno izolovane, navedeno je u istraživanju koje je objavljeno u časopisu "Nature Neuroscience".
Pojava prvih sedih vlasi često nas zabrine jer odmah pomislimo na česta farbanja i sate provedene kod frizera. Ipak, savremeni trendovi u nezi kose nude praktična rešenja koja izgledaju prirodno, moderno i zahtevaju manje održavanja. Među njima se posebno izdvaja jedna topla jesenja nijansa.
Prema britanskim istraživanjima, intimna poza poznata kao kolica nalazi se na samom vrhu želja mnogih parova. Žene je obožavaju jer omogućava duboku penetraciju, dok muškarcima pruža savršen vizuelni užitak i pogled na genitalije partnerke.
Folker Stanko Nedeljković Bađi decenijama važi za jednog od najtraženijih pevača kada su u pitanju privatna veselja, a mi smo došli do detalja iz privatnog života!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.