Za ruske skandinavske susede, napad na Ukrajinu poremetio je njihovu hladnu kalkulaciju neutralnosti.
Finska je prošle godine postala najnovija članica NATO-a, a uskoro bi trebalo da usledi i Švedska, kada Mađarska, kao poslednja članica alijanse, ratifikuje odluku o članstvu Švedske.
Ovi novi savezi na severu menjaju geopolitičku ravnotežu snaga, a arktičke članice NATO-a uskoro nadmašuju Rusiju sedam prema jedan. Pored toga, kao što otapanje arktičkog leda otvara pristup novim resursima i putevima za globalnu ekonomsku konkurenciju, ono takođe otkriva nove odbrambene slabosti.
Danas, dok Ukrajina i njeni saveznici iz NATO-a pokušavaju da sateraju Rusiju u ćošak, globalni lideri – zajedno sa samim Skandinavcima – sve više gledaju na sever sa zabrinutošću zbog verovatnoće eskalacije u hladnijim klimama.
Ruska arktička strategija sledi globalnu
– Sve veća konkurencija i militarizacija u arktičkom regionu je zabrinjavajuća – rekao je predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer u govoru u oktobru 2023. na Skupštini arktičkog kruga u Rejkjaviku, na Islandu.
– Moramo biti spremni za vojne sukobe koji će se pojaviti na Arktiku.
Foto: Reuters
Ruska vojska na Arktiku
Globalni lideri i analitičari su period relativne stabilnosti na Severnom polu posle hladnog rata nazvali „niskom napetošću na krajnjem severu“. U poslednjih nekoliko decenija, bilateralni i međunarodni sporazumi između Rusije i drugih arktičkih država naglašavaju zajedničku bezbednost Severa, kao i naučne i bezbednosne interese.
Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kako piše Forejn polisi, ovi sporazumi su se brzo raspali. Već u martu iste godine Arktički savet, forum osam arktičkih država, prekinuo je razgovore. (U maju 2023. oprezno je smanjen, ali umešanost Rusije tek treba da se razjasni).
U septembru 2023. Rusija je napustila manji Evroarktički savet za region Barencovog mora čiji je članica bila sa Norveškom, Finskom i Švedskom, rekavši da su skandinavske države „paralisale“ saradnju. U februaru 2023. Rusija je promenila svoju arktičku politiku, naglašavajući nove saveze sa zemljama BRIKS-a – Brazilom, Indijom, Kinom i Južnom Afrikom – a posebno sa Pekingom. Tog meseca je takođe suspendovala učešće u Novom START-u, poslednjem preostalom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije.
– Postoji ova posthladnoratovska politička ideja o „arktičkoj izuzetnosti“, da je sever izuzet iz pravca globalne politike – kaže Rasmus Bertelsen , stručnjak za krajnji sever sa Arktičkog univerziteta u Tromseu.
– Problem je što to nikada nije vredelo – dodaje on.
Ako malo pažljivije pogledate prošle decenije, kaže Bertelsen, možete videti da ruska arktička strategija blisko prati njenu globalnu agendu. 2007. godine, u svom govoru na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, ruski predsednik Vladimir Putin je odlučno odbacio posthladnoratovski globalni poredak stabilnosti predvođen SAD.
Iste godine Rusija je pokrenula svoj prvi sajber napad na Estoniju i postavila veoma hrabre teritorijalne pretenzije na Arktiku, postavivši svoju zastavu na morsko dno ispod Severnog pola.
Foto: Reuters
Ruska vojska na Arktiku
Putin je takođe koncentrisao vojne snage na krajnjem severu. Od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, Moskva je kontinuirano povećavala severnu flotu nuklearnih podmornica, brodova, raketnih objekata, vazdušne flote i radarskih stanica. Danas se najveća ruska vojna baza nalazi na poluostrvu Kola, koje se graniči sa Norveškom i Finskom, gde takođe testira nove hipersonične rakete i dron sa nuklearnim torpedom. Iako je oko 80 odsto ruskih severnih kopnenih snaga raspoređeno u Ukrajini, tamošnje vazdušne i pomorske snage ostaju netaknute.
„Jedna od najvećih Putinovih grešaka“
– Ranije je Rusija imala interes da se pokaže kao konstruktivan partner, što se odnosilo i na Arktik – kaže Andreas Osthagen , viši saradnik na Arktičkom institutu u Oslu.
– Baš kao u ostatku sveta, ova stvar se pogoršala – dodaje on.
Ruska invazija bila je poziv na buđenje skandinavskim zemljama, koje su se decenijama odupirale vojnim savezima. Odjednom je neutralnost počela mnogo više da liči na ranjivost.
Posebno zapanjujući preokret dogodio se u Finskoj – još u decembru 2021. čak 51 odsto Finaca je bilo protiv ulaska u NATO, a danas 78 odsto podržava članstvo u njemu. Sa njenim članstvom dolazi i obećanje američke vojne moći.
Finska i Švedska su 2023. potpisale bilateralne vojne sporazume sa Sjedinjenim Državama, dozvoljavajući američkom osoblju i oružju u desetinama baza, uključujući devet na Arktiku.
Norveška, aktivna članica NATO-a od njegovog osnivanja, već ima nekoliko baza u kojima su američke trupe i oružje dozvoljeni. Međutim, od kraja „hladnog rata“, Norveška je sledila politiku „uveravanja“ ograničavajući prisustvo NATO-a i njegovih saveznika u blizini ruske teritorije. Sada više nije jasno da li će se ova politika zadržati.
Od 2009. godine Nordijska odbrambena saradnja je uskladila Dansku, Švedsku, Norvešku i Island u nacionalnoj vojnoj politici. Norveška, Finska i Švedska su 2022. objavile sporazum o jačanju saveza sa fokusom na Daleki sever. Danas Norveška, Švedska, Danska i Finska pregovaraju o zvaničnoj podeli svojih vazdušnih snaga.
U martu ove godine, Norveška će predvoditi proširenu vežbu „Nordijski odgovor“ ovih zemalja kako bi testirala njihove koordinisane odbrambene planove. Majkl Pol , viši saradnik za bezbednosnu politiku u Nemačkom institutu za međunarodne i bezbednosne poslove, rekao je da će istorija zabeležiti ovaj novi nordijski savez kao „jednu od najvećih Putinovih grešaka“.
Tokom svedočenja u vezi sa slučajem nepravilnog postupanja sa tajnim dokumentima, Džo Bajden nije mogao da se seti kada je bio potpredsednik i zaboravio je kada je preminuo njegov stariji sin Bo.
Nakon vesti da je mađarska predsednica Katalin Novak podnela ostavku, u toj odluci je podržala bivša ministarka pravde i poslanica u mađarskom parlamentu.
U intervjuu Takeru Karlsonu, Vladimir Putin nije slučajno pomenuo Srbe – bila je to prilično jasna aluzija da će u slučaju potrebe Rusija pomoći našoj zemlji.
Francuski predsednik Emanuel Makron i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su danas telefonom o situaciji na liniji fronta i o „potrebama Ukrajine“ u oružju i municiji.
Predsednica Mađarske, Katalin Novak podnela je danas ostavku, nakon što je pomilovala čoveka osuđenog za prikrivanje zločina koje je počinio seksualni napasnik u domu za decu, javlja "Rojters".
Putin je u intervjuu Karlsonu zapravo poručio američkom establišmentu da se pomiri sa time da SAD propadaju. On je izneo niz podataka koji govore o tome.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom svedočenja u vezi sa slučajem nepravilnog postupanja sa tajnim dokumentima, Džo Bajden nije mogao da se seti kada je bio potpredsednik i zaboravio je kada je preminuo njegov stariji sin Bo.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je tokom emisije Kolegijum naše televizije ekskluzivno otkrio gde su pripadnici Gledalačko-obaveštajne službe (GOSI) uhvatili nosioca blokaderske liste Iliju Srdanovića.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Sjedinjene Američke Države saopštile su da poštuju presudu Specijalizovanih veća protiv Hašima Tačija, Kadrija Veselija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija i pozvale sve strane da prihvate odluku suda.
Novinar Uroš Piper postavio je direktno pitanje blokaderskoj perjanici Žaklini Tatalović, nakon njene skandalozne provokacije na današnjoj konferenciji za medije predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Nosilac izborne liste "Studentska lista – Studenti pobeđuju" i redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu Ilija Srdanović objavio je u Vajber grupi Zdravstveni radnici spisak studenata tog fakulteta, nakon što je jedna od učesnica grupe zatražila da se članovi studentskog parlamenta javno označe imenom, prezimenom i fotografijom kako bi ih, kako je napisala, videli i zapamtili.
Demonstranti u Prištini koji su se danas okupili ispred zgrade takozvane vlade takozvanog Kosova, pošto su vođe UČK osuđene na ukupno 81 godinu robije, postaju sve agresivniji, a policija sve teže drži situaciju pod kontrolom, piši šiptarski mediji.
Takmičar Plavog tima u Exatlonu Mensur Ajdarpašić sa svojom ekipom podelio je svoj stav da timu nisu potrebne individualne medalje i da bez njih mogu pobediti.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Fudbalski turnir za učenike drugog razreda lozničke gimnazije "Vuk Karadžić" počeo je emotivno. Školski drugovi Sergeja Veselinovića, kome je nedavno preminula majka, pokazali su na svoj način da su uz njega.
Njagova Svetost Patrijarh srpski Porfirije i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski ugostili su danas u Hramu Svetog Save 56 učenika iz Hercegovine, koji borave u Srbiji povodom obeležavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
U toku večeri, došlo je do saobraćajne nezgode u Loznici kada je automobil "audi A3" kod "Tigra" sleteo sa kolovoza niz liticu dugu oko 15 metara i završilo u kanalu, gde je ostalo bukvalno da visi.
Zbog čega je P. M. (34) hicima iz pištolja na spavanju ubio svog dobrog prijatelja Mileta P. (41) u njegovoj kući u selu Opaljenik kod Ivanjice potpuna je misterija.
Mladen Novaković (43), zvani Tocilo, iz Amerića kod Mladenovca, osuđen zbog šverca droge na 17 godina zatvora, tražio je uslovni otpust iz zatvora, ali je odbijen, saznaje Informer.
Dušan K. (41) ranjen je ispred svog stana u Beogradu nakon što je maskirani napadač izveo filmsku zamku - namamio je žrtvinog druga ispred zgrade lažnom dojavom o devojci, a potom ga pod pretnjom pištoljem naterao da ga odvede pravo do ulaznih vrata.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Glumica Anica Lazić Ristovski je posle venčanja sa Lazarom Ristovskim osvojila nagradu na prestižnom festivalu u Italiji zbog čega joj stižu čestitke sa svih strana.
Pevačica Milica Pavlović je sinoć na gala slavlju govorila i o Atini i Niki Tošić, budući da se nekada družila sa njihovom mamom Jelenom Karleušom i otkrila da su devojke izuzetno dobro vaspitane.
Medijska kuća Blic večeras slavi 30 godina postojanja, a među gostima su se pojavila i braća i bivše rijaliti zvezde Dejan i David Dragojević koji dsu pozirali za naš portal.
Poznati rijaliti par Luna Đogani i Marko Miljković, pojavili su se večeras na gala događaju u Beogradu, vidno doterani, a njen dekolte je sve privukao!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.