Za ruske skandinavske susede, napad na Ukrajinu poremetio je njihovu hladnu kalkulaciju neutralnosti.
Finska je prošle godine postala najnovija članica NATO-a, a uskoro bi trebalo da usledi i Švedska, kada Mađarska, kao poslednja članica alijanse, ratifikuje odluku o članstvu Švedske.
Ovi novi savezi na severu menjaju geopolitičku ravnotežu snaga, a arktičke članice NATO-a uskoro nadmašuju Rusiju sedam prema jedan. Pored toga, kao što otapanje arktičkog leda otvara pristup novim resursima i putevima za globalnu ekonomsku konkurenciju, ono takođe otkriva nove odbrambene slabosti.
Danas, dok Ukrajina i njeni saveznici iz NATO-a pokušavaju da sateraju Rusiju u ćošak, globalni lideri – zajedno sa samim Skandinavcima – sve više gledaju na sever sa zabrinutošću zbog verovatnoće eskalacije u hladnijim klimama.
Ruska arktička strategija sledi globalnu
– Sve veća konkurencija i militarizacija u arktičkom regionu je zabrinjavajuća – rekao je predsedavajući Vojnog komiteta NATO-a admiral Rob Bauer u govoru u oktobru 2023. na Skupštini arktičkog kruga u Rejkjaviku, na Islandu.
– Moramo biti spremni za vojne sukobe koji će se pojaviti na Arktiku.
Foto: Reuters
Ruska vojska na Arktiku
Globalni lideri i analitičari su period relativne stabilnosti na Severnom polu posle hladnog rata nazvali „niskom napetošću na krajnjem severu“. U poslednjih nekoliko decenija, bilateralni i međunarodni sporazumi između Rusije i drugih arktičkih država naglašavaju zajedničku bezbednost Severa, kao i naučne i bezbednosne interese.
Međutim, nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kako piše Forejn polisi, ovi sporazumi su se brzo raspali. Već u martu iste godine Arktički savet, forum osam arktičkih država, prekinuo je razgovore. (U maju 2023. oprezno je smanjen, ali umešanost Rusije tek treba da se razjasni).
U septembru 2023. Rusija je napustila manji Evroarktički savet za region Barencovog mora čiji je članica bila sa Norveškom, Finskom i Švedskom, rekavši da su skandinavske države „paralisale“ saradnju. U februaru 2023. Rusija je promenila svoju arktičku politiku, naglašavajući nove saveze sa zemljama BRIKS-a – Brazilom, Indijom, Kinom i Južnom Afrikom – a posebno sa Pekingom. Tog meseca je takođe suspendovala učešće u Novom START-u, poslednjem preostalom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije.
– Postoji ova posthladnoratovska politička ideja o „arktičkoj izuzetnosti“, da je sever izuzet iz pravca globalne politike – kaže Rasmus Bertelsen , stručnjak za krajnji sever sa Arktičkog univerziteta u Tromseu.
– Problem je što to nikada nije vredelo – dodaje on.
Ako malo pažljivije pogledate prošle decenije, kaže Bertelsen, možete videti da ruska arktička strategija blisko prati njenu globalnu agendu. 2007. godine, u svom govoru na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, ruski predsednik Vladimir Putin je odlučno odbacio posthladnoratovski globalni poredak stabilnosti predvođen SAD.
Iste godine Rusija je pokrenula svoj prvi sajber napad na Estoniju i postavila veoma hrabre teritorijalne pretenzije na Arktiku, postavivši svoju zastavu na morsko dno ispod Severnog pola.
Foto: Reuters
Ruska vojska na Arktiku
Putin je takođe koncentrisao vojne snage na krajnjem severu. Od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, Moskva je kontinuirano povećavala severnu flotu nuklearnih podmornica, brodova, raketnih objekata, vazdušne flote i radarskih stanica. Danas se najveća ruska vojna baza nalazi na poluostrvu Kola, koje se graniči sa Norveškom i Finskom, gde takođe testira nove hipersonične rakete i dron sa nuklearnim torpedom. Iako je oko 80 odsto ruskih severnih kopnenih snaga raspoređeno u Ukrajini, tamošnje vazdušne i pomorske snage ostaju netaknute.
„Jedna od najvećih Putinovih grešaka“
– Ranije je Rusija imala interes da se pokaže kao konstruktivan partner, što se odnosilo i na Arktik – kaže Andreas Osthagen , viši saradnik na Arktičkom institutu u Oslu.
– Baš kao u ostatku sveta, ova stvar se pogoršala – dodaje on.
Ruska invazija bila je poziv na buđenje skandinavskim zemljama, koje su se decenijama odupirale vojnim savezima. Odjednom je neutralnost počela mnogo više da liči na ranjivost.
Posebno zapanjujući preokret dogodio se u Finskoj – još u decembru 2021. čak 51 odsto Finaca je bilo protiv ulaska u NATO, a danas 78 odsto podržava članstvo u njemu. Sa njenim članstvom dolazi i obećanje američke vojne moći.
Finska i Švedska su 2023. potpisale bilateralne vojne sporazume sa Sjedinjenim Državama, dozvoljavajući američkom osoblju i oružju u desetinama baza, uključujući devet na Arktiku.
Norveška, aktivna članica NATO-a od njegovog osnivanja, već ima nekoliko baza u kojima su američke trupe i oružje dozvoljeni. Međutim, od kraja „hladnog rata“, Norveška je sledila politiku „uveravanja“ ograničavajući prisustvo NATO-a i njegovih saveznika u blizini ruske teritorije. Sada više nije jasno da li će se ova politika zadržati.
Od 2009. godine Nordijska odbrambena saradnja je uskladila Dansku, Švedsku, Norvešku i Island u nacionalnoj vojnoj politici. Norveška, Finska i Švedska su 2022. objavile sporazum o jačanju saveza sa fokusom na Daleki sever. Danas Norveška, Švedska, Danska i Finska pregovaraju o zvaničnoj podeli svojih vazdušnih snaga.
U martu ove godine, Norveška će predvoditi proširenu vežbu „Nordijski odgovor“ ovih zemalja kako bi testirala njihove koordinisane odbrambene planove. Majkl Pol , viši saradnik za bezbednosnu politiku u Nemačkom institutu za međunarodne i bezbednosne poslove, rekao je da će istorija zabeležiti ovaj novi nordijski savez kao „jednu od najvećih Putinovih grešaka“.
Tokom svedočenja u vezi sa slučajem nepravilnog postupanja sa tajnim dokumentima, Džo Bajden nije mogao da se seti kada je bio potpredsednik i zaboravio je kada je preminuo njegov stariji sin Bo.
Nakon vesti da je mađarska predsednica Katalin Novak podnela ostavku, u toj odluci je podržala bivša ministarka pravde i poslanica u mađarskom parlamentu.
U intervjuu Takeru Karlsonu, Vladimir Putin nije slučajno pomenuo Srbe – bila je to prilično jasna aluzija da će u slučaju potrebe Rusija pomoći našoj zemlji.
Francuski predsednik Emanuel Makron i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su danas telefonom o situaciji na liniji fronta i o „potrebama Ukrajine“ u oružju i municiji.
Predsednica Mađarske, Katalin Novak podnela je danas ostavku, nakon što je pomilovala čoveka osuđenog za prikrivanje zločina koje je počinio seksualni napasnik u domu za decu, javlja "Rojters".
Putin je u intervjuu Karlsonu zapravo poručio američkom establišmentu da se pomiri sa time da SAD propadaju. On je izneo niz podataka koji govore o tome.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom svedočenja u vezi sa slučajem nepravilnog postupanja sa tajnim dokumentima, Džo Bajden nije mogao da se seti kada je bio potpredsednik i zaboravio je kada je preminuo njegov stariji sin Bo.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" najnovije informacije o radu i troškovima generalnog konzula Republike Srbije u Njujorku, Vladimira Božovića, čoveka koji je godinama bio na visokim funkcijama kao saradnik Aleksandra Vučića, a koji danas pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Lider SNS-a Miloš Vučević oštro je reagovao na svom Instagram nalogu povodom skandaloznog napada i uvreda upućenih glumici Lidiji Vukićević od strane pristalica "Studentske liste" ispred zgrade Narodne skupštine.
Penzionisani profesor iz Zagreba Ivan Rimac upozorio je da samo održavanje izbora i smena Aleksandra Vučića ne garantuju stabilnost, podsećajući na iskustva zemalja zahvaćenih Arapskim prolećem, a posebno na današnju situaciju u Libiji.
Funkcioner SNS-a Vladimir Đukanović oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom tenzija i incidenata koji su se dogodili ispred Doma Narodne skupštine uoči početka konstitutivne sednice 15. saziva parlamenta.
Nenad Čanak izneo je otvoreni poziv na nasilje protiv novinara Milomira Marića, dok je istovremeno uputio oštre kritike na račun "Studentske liste" zbog sporosti u formiranju institucija.
Na društvenim mrežama pojavio se arhivski televizijski snimak iz 2020. godine u kojem Aleksandar Čupić, danas istaknuti predstavnik "Studentske liste" i kritičar nekadašnje vlasti predvođene SNS-om, pohvalno tada govori o subvencijama i uslovima koje je Grad Beograd obezbedio poljoprivrednim proizvođačima.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
"Ozempik" i "vegovi", lekovi koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa dva, opasni su po život ako se uzimaju bez odobrenja lekara. Ovi medikamenti, upozoravaju stručnjaci, u Srbiji se masovno uzimaju!
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Fosili do sada nepoznate vrste džinovskog glodara pronađeni su u rudniku lignita u Tajlandu. Naučnici procenjuju da je ova životinja živela pre oko 34 miliona godina i dostizala težinu od približno 30 kilograma.
Starija žena sa područja Bjelovara prijavila je policiji da je žrtva investicione prevare u kojoj je izgubila više od 61.000 evra. Prevaranti su je tokom puna četiri meseca uveravali u isplativost ulaganja i navodili je na nove uplate.
Policija sumnjiči 23-godišnjaka i 51-godišnjaka sa područja Bjelovara, u Hrvatskoj, za niz privrednih malverzacija kojima su kompaniju oštetili za više od 426.000 evra.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Engleski filmski glumac i producent Robert Patinson biće sledeći Džejms Bond i time postati sedmi glumac koji tumači lik znamenitog britanskog špijuna, poteklog iz pera Ijana Fleminga, saopštila je danas kompanija Amazon MGM.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Nekada nezamislive bez zimskih slava i prazničnih okupljanja, pihtije ostaju nezaobilazan specijalitet na trpezi, posebno za slav, gde se tradicionalno služe uz tucanu ljutu papriku i domaći hleb.
Iako u svetu postoji preko 800 rasa pasa, statistika jasno pokazuje da najduži životni vek imaju manji psi, koji bez problema prelaze granicu od 15 godina. Čivava, maltezer, bigl, lasa apaso i pomeranac spadaju među njih.
Aluminijumska folija je neizostavan deo gotovo svake kuhinje, bilo da u njoj čuvamo obroke ili pečemo meso i povrće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ona nije bezbedan izbor za sve vrste namirnica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.