Prema izveštaju nemačkog lista Bild, nacionalni plan za hitne odbrane zemlje već je dodelio izgradnju skloništa civilima za zaštitu od bombardovanja.
Sa samo 579 funkcionalnih skloništa od bombardovanja u Nemačkoj, vlada se oslanja na svoje građane da preurede svoje domove u skloništa, postavljajući svoja sopstvena ojačana skloništa na mestima poput podruma i garaža, u slučaju izbijanja velikog rata u Evropi.
Takođe, Bild je citirao šefa Saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u slučaju nesreće Ralfa Tieslera koji je rekao da izgradnja novih skloništa od strane vlade više nije izvodljiva zbog vremenskih ograničenja.
Do aprila, ministarstvo treba da završi rad na klasifikovanom „Operativnom planu“, navodi se u izveštaju novina. Prema nacrtu dokumenta, Nemačka se vidi kao „tranzitna zemlja“ koja igra ključnu ulogu u dostavi oružja i opreme, umesto samo država sa aktivnom frontlinijom.
Zato će vojnici biti zaduženi za obezbeđivanje ključnih autoputeva, železničkih stanica i luka. Vlada se takođe sada oslanja na svoje građane da preuzmu neke zadatke koji su obično dodeljeni vojsci i policiji, uključujući zaštitu nuklearnih elektrana.
Foto: EPA
Putin
Pripreme dolaze usred pretnje proizašle iz sukoba između Rusije i Ukrajine, a nemačko rukovodstvo razmatra načine za jačanje svojih vojnih kapaciteta i povećanje veličine Bundesvera.
Tajni dokument navodno ukazuje da se nemačke Oružane snage pripremaju za potencijalni hibridni napad Rusije na istočno krilo NATO-a već u februaru.
Poverljivi dokument navodno detaljno opisuje kako bi sukob između armije ruskog predsednika Vladimira Putina i NATO-a mogao da nastane, sa događajima koji se odvijaju mesec po mesec.
Klimaks uključuje raspoređivanje stotina hiljada vojnika NATO-a i početak rata leta 2025. godine.
Međutim, ministar odbrane Boris Pistorius, koji je često pozivao Nemačku da postane „ratno spremna“ od kada je postao ministar odbrane pre godinu dana, ponovo je upozorio ranije ovog meseca da Rusija može napasti neku članicu NATO-a u roku od „pet do osam godina“.
Kasnije je donekle izmenio svoju procenu, rekavši medijskom izvoru u petak da trenutno „ne vidi nikakvu opasnost od ruskog napada na teritoriju NATO-a ili bilo koje partnerske zemlje NATO-a“.
Međutim, istakao je da je ovo samo „trenutak“ u sadašnjoj situaciji i da zaista nema načina da se zna kako bi se stvari mogle razviti u budućnosti.
Foto: Shutterstock
NATO
S druge strane, Rusija je više puta optužila NATO za širenje straha i podsticanje tenzija u Evropi. Šef Ruske službe za spoljnu obaveštajnu službu Sergej Nariškin nedavno je odbacio tvrdnje da Moskva planira napad na NATO kao „informacioni rat“.
Ministar odbrane Nemačke takođe je najavio da zemlja razmatra mogućnost da dozvoli stanovnicima bez nemačkog državljanstva da se pridruže vojsci kako bi povećala broj vojnika sa 181.000 na 203.000 do 2031. godine. Trend poput ovog viđen je svuda u svetu. Glavni gradovi širom kontinenta raspravljaju da li su njihove vojske sposobne za moderno ratovanje i pretnje koje predstavljaju zemlje poput Rusije.
Vojska ima hronični nedostatak radne snage, sa potrebom za 20.000 novih regruta svake godine kako bi se održao trenutni broj. Posao u vojsci nema onu prestižnost u Nemačkoj kao što ima drugde, zbog ratne prošlosti zemlje.
U vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gde ljudi mogu da se nadaju sticanju državljanstva u zamenu za službu, učesnici bi bili nagrađeni pasošem. Osim toga, glavni štab britanske vojske, general Patrick Sanders, rekao je da bi trebalo preduzeti korake da se društvo stavi na ratno stanje i da javnost treba biti spremna da se bori protiv Rusije.
Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva brzo je odbacilo njegove komentare, insistirajući da neće biti povratka regrutaciji, koju je Velika Britanija ukinula 1960. godine. U Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i baltičkim zemljama, već su dobro u toku pripreme za suočavanje sa potencijalnim ruskom napadom.
U međuvremenu, general-potpukovnik Aleksandar Solfrank, šef NATO trupa u južnom nemačkom gradu Ulmu, koji bi bio odgovoran za koordinaciju kretanja evropskih trupa u slučaju napada na člana NATO-a, rekao je da nemačkoj vojsci ne trebaju samo resursi već i „vidljiva odlučnost da ih upotrebi“.
„Verodostojno odvraćanje zahteva pripremu za rat i treba uključiti populaciju“, rekao je Solfrank u godišnjem govoru o stanju bezbednosti u sredu. Markus Zoder, lider Bavarske i šef konzervativne Hrišćansko-socijalne unije, rekao je u sredu da Nemačkoj trebaju „vojnici sposobni za borbu na frontu“.
U intervjuu Takeru Karlsonu, Vladimir Putin nije slučajno pomenuo Srbe – bila je to prilično jasna aluzija da će u slučaju potrebe Rusija pomoći našoj zemlji.
Francuski predsednik Emanuel Makron i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su danas telefonom o situaciji na liniji fronta i o „potrebama Ukrajine“ u oružju i municiji.
Predsednica Mađarske, Katalin Novak podnela je danas ostavku, nakon što je pomilovala čoveka osuđenog za prikrivanje zločina koje je počinio seksualni napasnik u domu za decu, javlja "Rojters".
Putin je u intervjuu Karlsonu zapravo poručio američkom establišmentu da se pomiri sa time da SAD propadaju. On je izneo niz podataka koji govore o tome.
Nakon katastrofalne nuklearne havarije u Černobilju 1986. godine, grad je evakuisan, a oblast je postala pustinja, sablasna i opasna za ljudski boravak zbog visokih nivoa radijacije.
Bela kuća je danas oštro kritikovala izveštaj specijalnog tužioca Ministarstva pravde u kojem je utvrđeno da predsednik Bajden pati od gubitka pamćenja, rekavši da uključuje netačne, neopravdane i neprikladne kritike.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U intervjuu Takeru Karlsonu, Vladimir Putin nije slučajno pomenuo Srbe – bila je to prilično jasna aluzija da će u slučaju potrebe Rusija pomoći našoj zemlji.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Zbog radova na redovnom održavanju na državnom putu I A reda, deonici petlja Ub - petlja Obrenovac u smeru ka Beogradu danas će do 17 časova za saobraćaj biti zatvorena vozna saobraćajna traka u dužini od 1,5 kilometara, saopšteno je iz Puteva Srbije.
Ministarstvo privrede raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava namenjenih unapređenju lokalnog ekonomskog razvoja kroz razvoj preduzetništva u iznosu od 31 milion dinara, a prijave će trajati sve do 11. avgusta 2026. godine.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Državljanin Turske K.E., koji je uhapšen zbog sumnje da je brutalno ubio rusku državljanku Ljudmilu Turkovu Konstantinovnu (27), a potom njeno telo spakovao u putni kofer i bacio u kanal Vizelj, na saslušanju u tužilaštvu negirao je zločin i izneo šokantne tvrdnje da je u ubistvu učestvovalo više osoba.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.