Prema izveštaju nemačkog lista Bild, nacionalni plan za hitne odbrane zemlje već je dodelio izgradnju skloništa civilima za zaštitu od bombardovanja.
Sa samo 579 funkcionalnih skloništa od bombardovanja u Nemačkoj, vlada se oslanja na svoje građane da preurede svoje domove u skloništa, postavljajući svoja sopstvena ojačana skloništa na mestima poput podruma i garaža, u slučaju izbijanja velikog rata u Evropi.
Takođe, Bild je citirao šefa Saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u slučaju nesreće Ralfa Tieslera koji je rekao da izgradnja novih skloništa od strane vlade više nije izvodljiva zbog vremenskih ograničenja.
Do aprila, ministarstvo treba da završi rad na klasifikovanom „Operativnom planu“, navodi se u izveštaju novina. Prema nacrtu dokumenta, Nemačka se vidi kao „tranzitna zemlja“ koja igra ključnu ulogu u dostavi oružja i opreme, umesto samo država sa aktivnom frontlinijom.
Zato će vojnici biti zaduženi za obezbeđivanje ključnih autoputeva, železničkih stanica i luka. Vlada se takođe sada oslanja na svoje građane da preuzmu neke zadatke koji su obično dodeljeni vojsci i policiji, uključujući zaštitu nuklearnih elektrana.
Foto: EPA
Putin
Pripreme dolaze usred pretnje proizašle iz sukoba između Rusije i Ukrajine, a nemačko rukovodstvo razmatra načine za jačanje svojih vojnih kapaciteta i povećanje veličine Bundesvera.
Tajni dokument navodno ukazuje da se nemačke Oružane snage pripremaju za potencijalni hibridni napad Rusije na istočno krilo NATO-a već u februaru.
Poverljivi dokument navodno detaljno opisuje kako bi sukob između armije ruskog predsednika Vladimira Putina i NATO-a mogao da nastane, sa događajima koji se odvijaju mesec po mesec.
Klimaks uključuje raspoređivanje stotina hiljada vojnika NATO-a i početak rata leta 2025. godine.
Međutim, ministar odbrane Boris Pistorius, koji je često pozivao Nemačku da postane „ratno spremna“ od kada je postao ministar odbrane pre godinu dana, ponovo je upozorio ranije ovog meseca da Rusija može napasti neku članicu NATO-a u roku od „pet do osam godina“.
Kasnije je donekle izmenio svoju procenu, rekavši medijskom izvoru u petak da trenutno „ne vidi nikakvu opasnost od ruskog napada na teritoriju NATO-a ili bilo koje partnerske zemlje NATO-a“.
Međutim, istakao je da je ovo samo „trenutak“ u sadašnjoj situaciji i da zaista nema načina da se zna kako bi se stvari mogle razviti u budućnosti.
Foto: Shutterstock
NATO
S druge strane, Rusija je više puta optužila NATO za širenje straha i podsticanje tenzija u Evropi. Šef Ruske službe za spoljnu obaveštajnu službu Sergej Nariškin nedavno je odbacio tvrdnje da Moskva planira napad na NATO kao „informacioni rat“.
Ministar odbrane Nemačke takođe je najavio da zemlja razmatra mogućnost da dozvoli stanovnicima bez nemačkog državljanstva da se pridruže vojsci kako bi povećala broj vojnika sa 181.000 na 203.000 do 2031. godine. Trend poput ovog viđen je svuda u svetu. Glavni gradovi širom kontinenta raspravljaju da li su njihove vojske sposobne za moderno ratovanje i pretnje koje predstavljaju zemlje poput Rusije.
Vojska ima hronični nedostatak radne snage, sa potrebom za 20.000 novih regruta svake godine kako bi se održao trenutni broj. Posao u vojsci nema onu prestižnost u Nemačkoj kao što ima drugde, zbog ratne prošlosti zemlje.
U vojsci Sjedinjenih Američkih Država, gde ljudi mogu da se nadaju sticanju državljanstva u zamenu za službu, učesnici bi bili nagrađeni pasošem. Osim toga, glavni štab britanske vojske, general Patrick Sanders, rekao je da bi trebalo preduzeti korake da se društvo stavi na ratno stanje i da javnost treba biti spremna da se bori protiv Rusije.
Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva brzo je odbacilo njegove komentare, insistirajući da neće biti povratka regrutaciji, koju je Velika Britanija ukinula 1960. godine. U Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i baltičkim zemljama, već su dobro u toku pripreme za suočavanje sa potencijalnim ruskom napadom.
U međuvremenu, general-potpukovnik Aleksandar Solfrank, šef NATO trupa u južnom nemačkom gradu Ulmu, koji bi bio odgovoran za koordinaciju kretanja evropskih trupa u slučaju napada na člana NATO-a, rekao je da nemačkoj vojsci ne trebaju samo resursi već i „vidljiva odlučnost da ih upotrebi“.
„Verodostojno odvraćanje zahteva pripremu za rat i treba uključiti populaciju“, rekao je Solfrank u godišnjem govoru o stanju bezbednosti u sredu. Markus Zoder, lider Bavarske i šef konzervativne Hrišćansko-socijalne unije, rekao je u sredu da Nemačkoj trebaju „vojnici sposobni za borbu na frontu“.
U intervjuu Takeru Karlsonu, Vladimir Putin nije slučajno pomenuo Srbe – bila je to prilično jasna aluzija da će u slučaju potrebe Rusija pomoći našoj zemlji.
Francuski predsednik Emanuel Makron i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski razgovarali su danas telefonom o situaciji na liniji fronta i o „potrebama Ukrajine“ u oružju i municiji.
Predsednica Mađarske, Katalin Novak podnela je danas ostavku, nakon što je pomilovala čoveka osuđenog za prikrivanje zločina koje je počinio seksualni napasnik u domu za decu, javlja "Rojters".
Putin je u intervjuu Karlsonu zapravo poručio američkom establišmentu da se pomiri sa time da SAD propadaju. On je izneo niz podataka koji govore o tome.
Nakon katastrofalne nuklearne havarije u Černobilju 1986. godine, grad je evakuisan, a oblast je postala pustinja, sablasna i opasna za ljudski boravak zbog visokih nivoa radijacije.
Bela kuća je danas oštro kritikovala izveštaj specijalnog tužioca Ministarstva pravde u kojem je utvrđeno da predsednik Bajden pati od gubitka pamćenja, rekavši da uključuje netačne, neopravdane i neprikladne kritike.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U intervjuu Takeru Karlsonu, Vladimir Putin nije slučajno pomenuo Srbe – bila je to prilično jasna aluzija da će u slučaju potrebe Rusija pomoći našoj zemlji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas mlade sportiste iz Srbije, regiona i sveta, učesnike kampa "Srbija te zove 2026", a nakon prijema, predsednik se obratio medijima.
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Insajderi Informera koji su infiltrirani u blokaderske grupe na društvenim mrežama došli su do šok dokumenta koji otkriva da su zgubidani gori od komunističkih komesara!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je sramotnu izjavu hrvatskog ministra odbrane Ivana Anušića, koji je poručio da mu je žao što lično nije učestovao u zločinačkoj akciji "Oluja".
Ustaša Marko Skejo, bivši komandant 9. bataljona HOS-a "Rafael Boban, koji je poznat po hitlerovskim brkovima i činjenici da je devedesetih godina govore držao ispred portreta zločinca Anta Pavelića, pevao je juče u jednoj kafani u Kninu ustaške pesme, i to na uvce predsedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.
Više javno tužilaštvo u Beogradu najoštrije negoduje zbog insinuacija i konfabulacija koje pojedini advokati uporno plasiraju u javnosti u vezi sa smrću advokata Vladimira Cvijana, tvrdeći da je on ubijen, ne bi li doveli javnost u zabludu, iako prikupljeni podaci ukazuju da je smrt nastupila usled utopljenja, sa čime su isti upoznati neposrednim uvidom u predmet.
Na pitanje zašto su blokaderi zvezde u Hrvatskoj, poput kolumniste Milana St. Protića, predsednik Aleksandar Vučić kaže da su od devedesetih godina mnogi u Beogradu, koji su za sebe govorili da su nacionalisti, verovali u ljude poput Protića.
Evo naše dece – tako je narod dočekao prebilovačke mučenike kada su 1990. godine, posle skoro pola veka, njihove kosti iznete iz hercegovačkih jama. Istina nije ostala pod zemljom. Zajedno sa mučenicima, posle decenija tišine, na svetlost dana izašlo je i svedočanstvo o njihovom stradanju, poručila je ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Dok se srpski narod na Kosovu i Metohiji svakodnevno suočava sa neviđenim pritiscima Prištine, opstrukcijama, rušenjem i sistematskim proterivanjem sa vekovnih ognjišta, Telekom Srbija odgovara gradnjom, novim investicijama i otvaranjem radnih mesta.
Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju odredilo je zadržavanje do 72 sata mladiću iz Novog Pazara S.S. Zbog sumnje da je doneo lake telesne povrede dvojici muškaraca, kao i državljaninu Bosne i Hercegovine B.A. zbog sumnje da je omogućio uživanje opojnih droga državljanki Srbije.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Radnici preduzeća „Signal Sombor” A. M. (59) i P. L. (62) poginuli su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 7.40 časova na putu Šabac–Loznica, u blizini mesta Ribari, a vozaču kamiona I. J. (40) određen je pritvor do 48 sati po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Šapcu.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kada paradajz zahvati trulež, a plodovi postanu meki i crni, prirodno rešenje u vidu sitno usitnjenih ljuski od jaja može efikasno nadoknaditi nedostajući kalcijum i spasiti preostali rod.
Korisnici Android uređaja više ne moraju da budu problem u grupnim razgovorima sa iPhone korisnicima kao ranije. Zahvaljujući RCS tehnologiji, poruke između Androida i Ajfona sada nude mnogo više funkcija nego kada su se koristili stari SMS i MMS standardi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.