Od početka ruske agresije na Ukrajinu 2022. godine, evropski farmeri se suočavaju sa niskim cenama pšenice, što je dovelo do masovnih protesta. Odgovornost za krizu je pre svega na Moskvi, koja ju je pokrenula masovnom proizvodnjom i izvozom. U svakom slučaju, Rusija pobeđuje u globalnom žitnom ratu koji je okrenuo evropske poljoprivrednike protiv njihovih vlada
Poljoprivrednici širom Evrope izašli su ove godine na ulice, uvereni da su za njihove nevolje kriva jeftina ukrajinska žitarica koja se prelivaju preko granice.
Masovni protesti naterali su vlade EU od Varšave do Pariza da naprave ogromne ustupke poljoprivrednicima, a političke veze Kijeva sa zapadnim saveznicima postale su najslabije od početka agresije Rusije na Ukrajinu.
Odgovornost Moskve
Putin zadovoljno trlja ruke. On je čovek odgovoran za krizu, piše Politiko.
Glavni razlog zašto poljoprivrednici EU ne mogu da prodaju sopstvenu robu ove godine nema nikakve veze sa Ukrajinom i njenim ogromnim poljoprivrednim sektorom.
Umesto toga, Rusija je odgovorna. Njegova rekordna poljoprivredna proizvodnja i izvoz doveli su cene useva do tačke u kojoj farmeri svuda pate.
- Rusija koristi svoj izvoz hrane, posebno izvoz pšenice, kao oblik meke moći - tvrdi Kejtlin Velš, direktorka Globalnog programa za bezbednost hrane i vode u Centru za strateške i međunarodne studije i ko- autor nedavnog rada o rastućoj dominaciji Rusije na globalnim poljoprivrednim tržištima na račun Ukrajine.
Uz izuzetno povoljno vreme, Rusija je u poslednje dve godine uzgajala neviđene količine pšenice i jeftino je prodala na svetskom tržištu.
Ovo je preokrenulo bum cena žitarica i spustilo ih na predratne nivoe koji su bili neekonomični za poljoprivrednike u zemljama poput Poljske. Oni su odgovorili blokiranjem granice sa Ukrajinom ranije ove godine, okrivljujući svog istočnog suseda za niske cene.
To se desilo uprkos tome što je vlada u Varšavi prošle godine jednostrano zabranila uvoz žita iz Ukrajine. Ovo je bio odgovor na preopterećenje snabdevanjem koje je usledilo nakon početka ruske agresije u februaru 2022. i blokade glavnog ukrajinskog izvoznog puta na svetska tržišta preko Crnog mora.
Nakon što je Rusija u julu prošle godine otkazala inicijativu koju su posredovale UN da obnovi sposobnost Ukrajine da izvozi proizvode preko Crnog mora, Kijev je uspeo da uspostavi sopstveni bezbedan izvozni koridor, uklanjajući najveći deo pritiska sa kopnenih izvoznih ruta preko teritorije EU.
Protesti poljoprivrednika
Protesti su ugrozili krhku poljsku koalicionu vladu, primoravajući premijera Donalda Tuska da pokuša da ubedi druge prestonice EU u potrebu da se ograniči uvoz ukrajinskog žita u blok. Nedavno je dobio podršku francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji je takođe pod pritiskom farmera.
Uz svu pažnju na ukrajinski uvoz, nekoliko zemalja EU nastavilo je da koristi jeftine ruske proizvode. Španija, Italija i Francuska su redovni kupci ruskog žita.
Na poziv Poljske, Letonije, Litvanije i drugih istočnih zemalja EU, Evropska komisija je spremna da ponovo uvede carine na uvoz iz Rusije, što bi efektivno udvostručilo njihovu cenu i slomilo tražnju.
Da li postoji rešenje?
Međutim, tržišni analitičari vide ovaj potez više kao smetnju nego kao pravo rešenje za tešku ekonomsku situaciju sa kojom se suočavaju evropski farmeri, s obzirom na relativno nizak udeo tržišta EU koji čini uvoz.
Umesto da se svađaju oko uticaja ukrajinskog ili ruskog uvoza na poljoprivrednike, zemljama EU bi bilo bolje da pomognu Ukrajini da izvozi sopstvene poljoprivredne proizvode kako bi sprečile rusku globalnu dominaciju, posebno u zemljama sa nižim prihodima, kažu analitičari. S tim se slaže i Kijev.
- Moramo ozbiljno da shvatimo koncept da Ukrajina treba da se vrati na svoja tradicionalna tržišta u trećim zemljama kako bi izvršila pritisak na Rusiju. Ovo je apsolutno jasno i mi to već radimo - rekao je najviši trgovinski zvaničnik zemlje Taras Kačka.
Usred političkih previranja u EU, Rusija je u velikoj meri uspela da skrene pažnju sa sebe tako što je svoj ogroman izvoz pšenice preusmerila na druge regione sveta, gde je nastojala da zadrži geopolitički uticaj.
Tokom protekle godine, Moskva je poslala stotine hiljada tona besplatnog žita u zemlje Afrike i Azije, pozajmljujući tamošnje autoritarne režime i pomažući im da uguše građanske nemire.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe je potpisao unosne ugovore sa Brazilom, Meksikom i drugim zemljama Latinske Amerike čije su sopstvene žetve desetkovane ekstremnim vremenskim uslovima.
Za razliku od drugih velikih izvoznika žitarica, Moskva ne igra po pravilima, tako da postoje dugoročni rizici za ovu rastuću zavisnost od ruske robe, kaže Džozef Sigl, direktor istraživanja u Afričkom centru za strateške studije sa sedištem u Vašingtonu.
- Rusija izvozi samo dva proizvoda u Afriku: žito i oružje. Afričke zemlje postaju ključne za Moskvu zbog njene rastuće međunarodne izolacije - rekao je on.
On smatra da, s obzirom na nepredvidivost Rusije, ove zemlje treba da pokušaju da diverzifikuju svoje izvore.
Ako se Ukrajini ne pruži dovoljno pomoći da se zaustavi Rusija, „mi ćemo biti sledeći“, izjavio je Šarl Mišel, šef Evropskog saveta u intervjuu za La Libre.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da veruje da poljska vlada može da reši problem prosipanja ukrajinskog žita na graničnim prelazima.
Poljski farmeri koji su protestovali na granici sa Ukrajinom koristili su ne samo plakate protiv Kijeva i Brisela, već i proruske transparente, preneo je Zet.
Više od devet hiljada vojnika, među kojima i učesnici specijalne vojne operacije, 75 jedinica naoružanja i vojne tehnike, kao i avijacija, učestvovaće na Paradi pobede 9. maja u Moskvi, izjavio je na kolegijumu ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu.
Rusija se nada da Amerika neće slediti primer Ukrajine i da neće spustiti graničnu cenu za rusku naftu na 30 dolara, jer taj korak preti ozbiljnim ekonomskim posledicama i po same SAD, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Ruske trupe su fabriku u Harkovu, gde su se nalazila vojna lica Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine, koja su učestvovala u napadima na Belgorodsku oblast, rekao je za RIA Novosti koordinator Nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev.
Vojni stručnjaci Rusije i Zapada javljaju da je Omski kombinat transportnog inženjeringa napravio novi teški sistem bacača plamena. Međutim, ova informacija postala je razlog za pravu paniku među evropskim i američkim analitičarima. Šta je izazvalo histeriju?
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako se Ukrajini ne pruži dovoljno pomoći da se zaustavi Rusija, „mi ćemo biti sledeći“, izjavio je Šarl Mišel, šef Evropskog saveta u intervjuu za La Libre.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" najnovije informacije o radu i troškovima generalnog konzula Republike Srbije u Njujorku, Vladimira Božovića, čoveka koji je godinama bio na visokim funkcijama kao saradnik Aleksandra Vučića, a koji danas pozdravlja "novi RTS" i "oslobođenu Srbiju".
Nosilac liste "Aleksndar Vučić - Ujedinjena Srbije" Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ime poslaničke grupe te liste u novom sazivu Skupštine Srbije biti "Aleksandar Vučić -Srbija pobeđuje".
Konstitutivna sednica novog saziva Narodne skupštine Republike Srbije ostaće upamćena po scenama nasilja i primitivizma kakve srpski parlament u novijoj istoriji ne pamti.
Lider SNS-a Miloš Vučević oštro je reagovao na svom Instagram nalogu povodom skandaloznog napada i uvreda upućenih glumici Lidiji Vukićević od strane pristalica "Studentske liste" ispred zgrade Narodne skupštine.
Penzionisani profesor iz Zagreba Ivan Rimac upozorio je da samo održavanje izbora i smena Aleksandra Vučića ne garantuju stabilnost, podsećajući na iskustva zemalja zahvaćenih Arapskim prolećem, a posebno na današnju situaciju u Libiji.
Funkcioner SNS-a Vladimir Đukanović oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom tenzija i incidenata koji su se dogodili ispred Doma Narodne skupštine uoči početka konstitutivne sednice 15. saziva parlamenta.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
"Ozempik" i "vegovi", lekovi koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa dva, opasni su po život ako se uzimaju bez odobrenja lekara. Ovi medikamenti, upozoravaju stručnjaci, u Srbiji se masovno uzimaju!
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Fosili do sada nepoznate vrste džinovskog glodara pronađeni su u rudniku lignita u Tajlandu. Naučnici procenjuju da je ova životinja živela pre oko 34 miliona godina i dostizala težinu od približno 30 kilograma.
Starija žena sa područja Bjelovara prijavila je policiji da je žrtva investicione prevare u kojoj je izgubila više od 61.000 evra. Prevaranti su je tokom puna četiri meseca uveravali u isplativost ulaganja i navodili je na nove uplate.
Policija sumnjiči 23-godišnjaka i 51-godišnjaka sa područja Bjelovara, u Hrvatskoj, za niz privrednih malverzacija kojima su kompaniju oštetili za više od 426.000 evra.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Engleski filmski glumac i producent Robert Patinson biće sledeći Džejms Bond i time postati sedmi glumac koji tumači lik znamenitog britanskog špijuna, poteklog iz pera Ijana Fleminga, saopštila je danas kompanija Amazon MGM.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Nekada nezamislive bez zimskih slava i prazničnih okupljanja, pihtije ostaju nezaobilazan specijalitet na trpezi, posebno za slav, gde se tradicionalno služe uz tucanu ljutu papriku i domaći hleb.
Iako u svetu postoji preko 800 rasa pasa, statistika jasno pokazuje da najduži životni vek imaju manji psi, koji bez problema prelaze granicu od 15 godina. Čivava, maltezer, bigl, lasa apaso i pomeranac spadaju među njih.
Aluminijumska folija je neizostavan deo gotovo svake kuhinje, bilo da u njoj čuvamo obroke ili pečemo meso i povrće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ona nije bezbedan izbor za sve vrste namirnica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.