Ako nemačka vlada odluči da pošalje vojnike u Ukrajinu, a ona to neće učiniti, onda će sledeći generalni štrajk zaustaviti čitavu Nemačku. Moja partija i ja ćemo ga organizovati, a društvo slanje vojske neće prihvatiti. Mi imamo armiju čiji je zadatak odbrana, a postoji i NATO armija, a mi imamo i armiju u parlamentu, tj. ništa neće da funkcioniše bez odborenja nemačkog Bundestaga, poručuje visoki funkcioner Alternative za Nemačku (AfD) Uli Henkel.
On poručuje da Nemci i njegova partija veruju u diplomatiju, a ne u slanje oružja.
- Nećemo dozvoliti da naši vojnici idu van zemlje. Naša armija je odbrambena armija (iako bi u slučaju sa NATO stvari bile potpuno drugačije). Svet se menja pa će verovatno za 30 godina Kina biti jedina realna svetska sila. Prestali bismo sa stalnom upotrebom dvostrukih standarda i feminističkom spoljnom politikom, jer države nemaju prijatelje već samo interese. Izmenili bismo mnogo toga, ali ne onako kako žele naši politički oponenti iz starih partija, kako bi uplašili ljude u našoj partiji - ističe on.
Znamo da posle sukoba u Ukrajini, analizira Henkel, nastupa vreme u kome će Nemačkoj, kao centralnoj državi u srcu Evrope, biti potrebni dobrosusedski odnosi sa Ukrajinom, ali i sa Ruskom federacijom, Poljskom i Francuskom, čemu smo veoma privrženi.
- Ipak, glavni prioritet vlade na čelu sa AfD, ili sa našim učešćem, biće briga o sopstvenom narodu, da nemačkom narodu bude dobro, jer samo tako možemo da pomognemo i ostatku sveta. Mi smo razotkrili klimatsku ideologiju i dokazali da je nonsens. Odmah bismo zaustavili priliv migranata i oko 300.000 njih obavezali da hitno napuste zemlju - jasan je on.
Henkel napominje da će vlada u kojoj će biti AFD pomoći razvoj država iz kojih dolaze migranti, a one koje budu dobijale tu pomoć imaće obavezu da odmah vrate svoje ljude nazad.
- Trdućemo se da budemo u dobrim odnosima ne samo sa SAD, već i sa Ruskom Federacijom. Učinićemo sve što od nas zavisi da Nemačka ostane ekonomski snažna, da sačuvamo našu kulturu i da ponovo postanemo uvaženi član međunarodne zajednice kakvi smo bili od 1960. do 1990 - ističe funkcioner AfD.
Henkel je prokomentarisao ideju ministra inostranih poslova Velike Britanije Dejvid Kameron koji predlaže da se Nemačkoj isporuče britanske rakete Storm Shadow, a da Berlin Ukrajini pošalje svoje Tauruse!
- Kružna razmena već funkcioniše: Engleska isporučuje Ukrajini Storm Shadows, a za uzvrat dobija rakete Taurus od Nemačke. Ali, to nije važno, svi ti trikovi nisu dobri, zbog njih Nemačka sve više i više postaje učesnik rata, što je nedopustivo. Proizvođač Taurusa uvek će proizvoditi onoliko koliko mogu da kupe, iako je pod izvoznom zabranom, tj. on može da izvozi, i moći će da proizvodi i šalje samo ono što mu narede ili dozvole ovdašnji političari. Naravno, pre nego što sa takvom lakoćom i slobodno šaljemo naoružanje drugim državama (ali i sukobljenim stranama), moraćemo ponovo da ulažemo u vlastitu odbrambenu sposobnost - mavodi Henkel.
Nemački političar ističe da sve što Nemačka čini počev od februara 2022. godine predstavlja uzaludno trošenje novca poreskih obveznika i potpuno je nebitno da li u toj situaciji podržava tekući budžet Ukrajine, ili šalje Ukrajini oružje i municiju (počev od šlemova pa do tenkova Leopard II.
- Sve je to potpuno pogrešno. Kao četvrta privreda po veličini u svetu, nakon svega što smo tokom Velikog rata ili Drugog svetskog rata učinili Rusima, ali i kao nacija koja ima sličnu dušu kao i Rusi (kulturu, književnost, muziku i zajedničku istoriju), mi moramo učiniti sve što od nas zavisi da prinudimo obe strane da sednu za pregovarački sto, kako bi što pre prestali sa ubijanjem i pogibijom ljudi sa obe strane. Diplomatija ovde nije imala i neće imati alternativu.
Nemačka se nikad nije branila u Hindukušu, kako je tvrdio naš bivši ministar odbrane, a Ukrajina nikad nije bila kolevka demokratije, zato se demokratija ne brani u Kijevu, kako nas uče piromani rata u Nemačkoj (Štrak-Cimerman, Hofrajter, Kizeveter i dr.) - upozorava on.
Henkel se osvrnuo i n aferu kada su presretnuti razgovor dvojice nemačkih generala.
- Kad je reč o snimku telefonskog razgovora konferencije Webex o isporuci Taurus-a Ukrajini u kojoj je učestvovao i inspektor Ratnog vazduhoplovstva i na kojoj, u skladu sa dotadašnjim znanjima, dvojica učesnika razgovaraju preko nezaštićene linije. Zasad ne vidim curenje informacija, što je, naravno, izazvalo zabrinutost i na loš način prikazalo "borbenu gotovost" ovih naših visokih oficira. Čak i obični vojnici uče i znaju da se "prikupljanje obaveštajnih podataka" uvek vrši sa bilo koje strane, i zato se nisam iznenadio što su taj razgovor slušali i snimali ne samo Rusi, već i Amerikanci pa čak i Kinezi - jasan je funkcioner AfD!
Vladajuća koalicija Nemačke je sve više podeljena oko politike prema Ukrajini, a Socijaldemokratska partija (SPD) kancelara Olafa Šolca našla se uhvaćena u unakrsnoj vatri svojih koalicionih partnera zbog ublažavanja svog stava o podršci Kijevu.
Bundesver je izneverio Sjedinjene Američke Države i NATO planovima o napadu na rusku teritoriju, izjavio je Sputnjiku bivši američki obaveštajac Skot Riter, komentarišući audio snimak razgovora nemačkih oficira o mogućim napadima na Krimski most.
Nemački kancelar Olaf Šolc izazvao je konfuziju i konsternaciju širom Evrope svojim kontradiktornim stavovima o Ukrajini. Ali postoji razlog zašto se Šolc, a samim tim i Nemačka, tako ponašaju, piše Politiko.
Slanje projektila Taurus u Ukrajinu biće praćeno raspoređivanjem nemačkih vojnika na njenoj teritoriji, što će rezultirati ratom između Rusije i Nemačke, prenosi nemački Compact.
Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Zapadno oružje, uključujući nemačke rakete Taurus, nije u stanju da spreči Rusiju da ostvari svoje ciljeve u započetoj Specijalnoj vojnoj operaciji, rekao je general Bundesvera Harald Kujat u intervjuu Die Weltwoche.
Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer odlučio je da ne čestita Vladimiru Putinu pobedu na ruskim predsedničkim izborima, izjavila je večeras njegova portparolka Cerstin Gamelin za Tagesšpigel.
Cela Rusija se ujedinila i pružila otpor, izjavila je portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova, komentarišući kritiku Ministarstva inostranih poslova Nemačke da izbori u Rusiji nisu ni slobodni ni fer.
Nemačka planira da Ukrajini preda gasnu elektranu u Lubminu, izgrađenu za potrebe infrastrukture gasovoda Severni tok 1, ali će ukrajinska strana morati sama da je demontira, preveze i ponovo uključi u svoj energetski sistem.
Moskva pažljivo prati nameru Berlina da značajno ojača vojni potencijal, izjavio je zamenik šefa Ministarstva spoljnih poslova Rusije Dmitrij Ljubinski u razgovoru za Izvestija.
Rusija će od 1. maja obustaviti izvoz kazahstanske nafte u Nemačku preko naftovoda „Družba“, preneo je Rojters pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Evropa više ne govori o 2029. godini kao o dalekom roku za pripremu, već kao o poslednjoj liniji do koje NATO mora da bude spreman za najgori scenario — mogući direktan sukob sa Rusijom.
Nemački stručnjaci za međunarodnu bezbednost navode da bi Rusija mogla da razmotri napad na evropske zemlje kao radikalan potez sa ciljem da primora Evropu da obustavi vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Ruski udari po Ukrajini više ne pogađaju samo energetiku, skladišta i objekte koje Moskva označava kao vojnu infrastrukturu. Sve češće se na meti nalaze i lokacije koje se povezuju sa velikim zapadnim kompanijama, uključujući američke korporacije koje posluju u Ukrajini, piše Njujork tajms.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vladajuća koalicija Nemačke je sve više podeljena oko politike prema Ukrajini, a Socijaldemokratska partija (SPD) kancelara Olafa Šolca našla se uhvaćena u unakrsnoj vatri svojih koalicionih partnera zbog ublažavanja svog stava o podršci Kijevu.
Kako nezvanično saznaje Informer, u Palati pravde u petak popodne odvijala se prava drama nakon saslušanja Veselina Veska Milića, jer je njegov advokat Nemanja Vasiljević odbijao da tužilaštvu preda ključne dokaze.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Od sutra, 18. maja, Ulica gospodara Vučića biće zatvorena za saobraćaj zbog radova na redovnom održavanju, a tokom izvođenja tih radova GSP linije 46 i 55 saobraćaće izmenjenom trasom.
Na današnji dan, 17. maja 1395. godine, u bici na Rovinama poginuo je Marko Mrnjavčević, u narodu poznatiji kao Kraljević Marko, ličnost koja već više od šest vekova živi istovremeno u istoriji i legendi.
Puštanjem u rad brze pruge Beograd-Subotica Srbija je dobila jednu od najsavremenijih železničkih linija u regionu, zahvaljujući kojoj putnici za samo 79 minuta i po ceni od 1.220 dinara stižu do svog odredišta vozom "Soko", koji saobraća brzinom do 200 kilometara na čas.
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ubrzo nakon dojave građana da je kod Bečmena pronađeno automobil "seat" kako pluta u jezeru, ekipe policije i vatrogasaca su pristigle na lice mesta, ali su potvrđene crne slutnje.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar