Nemački kancelar Olaf Šolc izazvao je konfuziju i konsternaciju širom Evrope svojim kontradiktornim stavovima o Ukrajini. Ali postoji razlog zašto se Šolc, a samim tim i Nemačka, tako ponašaju, piše Politiko.
Šolc je zbunio svoje evropske saveznike odbijanjem da Kijevu snabdeva krstarećim projektilima. On je naveo rizik od ruske odmazde kao razlog za odluku, dok je u isto vreme prekorio te iste saveznike što nisu isporučili više vojne pomoći kako bi pomogli Ukrajini da se odbrani od Rusije.
Bes saveznika zbog nekoherentnog ponašanja Nemačke izražen je poslednjih dana, što je posebno vidljivo u trenucima kada evropski saveznici pokušavaju da projektuju odlučnost kada je reč o pomoći Ukrajini.
Makron je Šolca nazvao kukavicom
Evropa se očigledno suočava sa trenutkom u kojem ne smemo da budemo kukavice", rekao je ove nedelje francuski predsednik Emanuel Makron, očigledno misleći na Šolca.
- Šolcovo ponašanje je pokazalo da je, što se evropske bezbednosti tiče, on pogrešan čovek na pogrešnom poslu u pogrešno vreme - rekao je prošle nedelje bivši britanski sekretar odbrane Ben Volas.
Ali ono što izgleda kao Šolcova nekoherentnost je zapravo namerna strategija, tvrdi Politiko u analizi.
Od kada je Šolc shvatio da je Ukrajina sposobna da se brani od Rusije, njegova strategija je bila da deluje u tandemu sa Vašingtonom u snabdevanju Ukrajini dovoljno oružja i opreme za preživljavanje, uključujući tenkove i sisteme protivvazdušne odbrane, ali istovremeno uskraćivanje Ukrajini oružje koje mu je potrebno za pobedu u ratu.
Rusija ne sme da pobedi, Ukrajina ne sme da izgubi
Takav pristup nije tajna. Šolc, koji dolazi iz nemačke Socijaldemokratske partije (SPD), i dalje odbija da kaže da želi da Ukrajina pobedi u ratu. On samo kaže da „Rusija ne sme da pobedi i Ukrajina ne sme da izgubi".
Ovo može izgledati kao semantika - ali za mnoge Ukrajince, čuti lidera evropske političke i ekonomske sile kako se pridružuje njihovoj borbi za pobedu značilo bi važan psihološki podsticaj, a istovremeno bi slalo jasnu poruku Moskvi o posvećenosti Berlina.
Šolc se zaista plaši Rusije
Međutim, razlog zašto Šolc odbija da kaže da želi da Ukrajina pobedi je isti razlog zašto ne želi da isporuči opremu neophodnu za postizanje tog cilja - duboko ukorenjeni strah od Rusije.
Šolcov strahuje da bi snabdevanje Ukrajine oružjem kao što su krstareće rakete Taurus, koje bi mogla da upotrebi da uništi Kerčki most koji povezuje Krim sa Rusijom, a možda čak i da udari na Moskvu, moglo da uznemiri predsednika Vladimira Putina do te mere da bi uzvratio Nemačkoj.
Foto: Reuters/Tanjug/AP
Debata u Nemačkoj o slanju tenkova Leopard bila je veoma slična. I u tom slučaju, Šolc je izrazio duboku zabrinutost zbog preduzimanja koraka koji bi mogli da izazovu širi sukob. Popustio je tek nakon što je Vašington pristao da pošalje manji broj tenkova Abrams. Ali do tada je Rusija imala dovoljno vremena da uspostavi linije fronta do te mere da je Ukrajina izgubila inicijativu.
Većina Nemaca podržava Šolca
Ovoga puta, međutim, Šolc kategorički odbija da pošalje rakete Taurus jer strahuje da bi takav potez doveo do, kako je nedavno rekao, „neke vrste mešanja u rat". I nije jedini u Nemačkoj koji se plaši takvog poteza.
Skoro 60 odsto Nemaca se protivi snabdevanju Ukrajine raketama Taurus, prema anketi objavljenoj u sredu. Ovo je više od 49 odsto u februaru. Takav pristup pomoći Ukrajini možda najbolje opisuje nemačka poslovica: „Previše da se umre, premalo da se živi".
Međutim, čak i pristup da se Ukrajincima pomogne dovoljno da prežive veoma je skup. Zato kancelarka kritikuje druge evropske zemlje i traži od njih da povećaju svoj doprinos.
Nemci bi mogli da daju mnogo više, ali neće
Nemačka je Ukrajini do sada poslala vojnu pomoć u vrednosti od oko 17,7 milijardi evra. Ovo ga svrstava na drugo mesto posle Sjedinjenih Država po nominalnom doprinosu, ali tek na 11. kao procenat BDP-a.
Ovo sugeriše da Nemci imaju fiskalni kapacitet da urade mnogo više. Ali oni to ne žele. Samo oko 20 odsto Nemaca smatra da bi njihova zemlja trebalo da učini više da podrži Ukrajinu vojno, pokazuju nedavne ankete. Dok 40 odsto misli da je Berlin poslao dovoljno oružja, još 40 odsto misli da je otišao predaleko.
Sećanja na Crvenu armiju
Da bismo razumeli ove trendove i nemački strah od provociranja Rusije, korisno je pogledati nemačku istoriju 20. veka. Nemačka je vodila dva rata protiv Rusije sa katastrofalnim rezultatima.
Baš kao što su užasni gubici koje je Rusija pretrpela od ruku nacista u Drugom svetskom ratu urezani u kolektivnu psihu zemlje, bilo bi teško naći nemačku porodicu koja nije bila traumatizovana invazijom Rusije - bilo da je otac ili deda je izgubljen u Staljingradu ili su joj civili uhvaćeni u čeljusti.nadolazeća Crvena armija.
Međutim, odnosi Nemačke sa Rusijom ne mogu se definisati samo strahom. Za mnoge Nemce koji su odrasli u komunističkoj Istočnoj Nemačkoj, Rusija se i dalje smatra više prijateljem nego neprijateljem. Sovjeti nikada nisu osvojili Istočnu Nemačku u meri u kojoj su to činile Poljska i druge zemlje Varšavskog pakta, tako da su stavovi prema Rusiji na nemačkom istoku, bar do danas, mnogo pozitivniji.
Ova tendencija se ogleda u političkim anketama, a proruska partija Alternativa za Nemačku (AfD) vodi u svih pet država koje čine Istočnu Nemačku, sa izuzetkom Berlina.
Iako postoji manje simpatija prema Rusiji u bivšoj Zapadnoj Nemačkoj, gde živi više od 80 odsto stanovništva te zemlje, još uvek postoji široko rasprostranjeno uverenje da je tajna odnosa sa Rusijom u tome da se sa njom angažuje kroz dijalog.
Foto: wikipedija
Mnogi Nemci kraj Hladnog rata pripisuju zapadnonemačkoj strategiji zvanoj Ostpolitik, koju je 1970-ih uveo Vili Brant, prvi nemački posleratni socijaldemokratski kancelar. Kao dete tog doba, Šolc bolje od većine razume uticaj Ostpolitike na nemačku psihu.
Zato njegovo odbijanje da pošalje Taurusa, koje je najavio ne u parlamentu, već tokom sastanka sa glavnim urednicima najvećih nemačkih listova, ne treba posmatrati izolovano, već kao deo njegove šire političke strategije.
Predstoje mu izbori, a mnoge stvari se raspadaju
Šolcovo oklevanje da Ukrajini pruži sve što može sugeriše da je njegov plan da natera Ukrajinu da pristane na mirovne pregovore pre nego kasnije. U tom pogledu, odbijanje republikanaca u američkom Kongresu da proguraju još jedan paket pomoći Ukrajini koristi Nemcima.
Pod uslovom da se njegova koalicija neočekivano ne raspadne pre toga, Šolc se suočava sa izborima na jesen 2025. Sa njegovim ličnim rejtingom kao kancelara koji je najniži u zabeleženoj istoriji, koalicionim programom u dronjcima i ekonomijom u padu, potrebna mu je tema oko čega se svi slažu . Ovo može biti šok za mnoge van Nemačke, ali jedina oblast u kojoj se kancelarka dobro snalazi u anketama je njegov odnos prema Ukrajini.
Poslednjih dana, kancelar je još više pojačao svoj pristup, počevši da se predstavlja kao Friedenskanzler, ili „mirovni kancelar", nadimak koji se često koristi za opisivanje Vilija Branta.
- Dozvolite mi da budem potpuno jasan: kao nemački kancelar neću poslati nijednog vojnika Bundesvera u Ukrajinu - rekao je Šolc u snimku prošle nedelje.
Nema veze što to niko nije očekivao od njega.
Šolcova izjava usledila je kao odgovor na poziv francuskog predsednika Emanuela Makrona Zapadu da ne skida nijednu opciju sa stola.
Ipak, strateška dvosmislenost je poslednja stvar koju Šolc želi. Zato Putinu, ali i ostatku sveta, tako jasno poručuje šta neće učiniti da podrži Ukrajinu i zašto to neće učiniti.
Procureli snimci su mu zapravo pomogli
U tom pogledu, pomoglo mu je nedavno rusko objavljivanje video snimka nemačkih vojnih oficira koji razgovaraju o politici i logistici slanja projektila Taurus u Ukrajinu. Iako su policajci izrazili frustraciju Šolcovim stavom, snimak jasno pokazuje da je malo verovatno da će se predomisliti, posebno kada je predizborna kampanja iza ugla.
- Reći ćemo biračima da smo mi SPD partija mira. Imamo kancelara mira - rekao je ove nedelje Aksel Šefer, veteran socijaldemokrata u nemačkom parlamentu.
Da li znate nešto više o temi ili želite da prijavite grešku u tekstu?
Bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine, u administraciji Donalda Trampa, izjavio je danas da je jedan od razloga što i dalje traje rat u Ukrajini to što je Nemačka potcenila Rusiju.
Snabdevanje Ukrajini raketama Taurus značilo bi direktno učešće Nemačke u sukobu, rekao je Erih Vad, nemački general i bivši savetnik za vojnu politiku bivše nemačke kancelarke Angele Merkel, u intervjuu za Berliner cajtung.
Sjedinjene Američke Države i skoro svi u Evropi dele stav Berlina o slanju NATO trupa u Ukrajinu, rekao je nemački kancelar Olaf Šolc u intervjuu za "Sachsische Zeitung".
Proširenje vojnih zaliha iz Nemačke u Ukrajinu dovedeno je u pitanje zbog objavljivanja pregovora između nemačke vojske o mogućim napadima na Krimski most, piše britanski Fajnenšel tajms.
Razgovor između oficira Luftvafea, koji je dospeo u javnost, jasno pokazuje da nemački kancelar Olaf Šolc ne poštuje obećanja koja je Nemačka dala Rusiji, piše Dojčland kurir.
Sadržaj razgovora nemačkih oficira o pripremi napada na Krimski most pokazuje direktnu umešanost Zapada u sukob u Ukrajini, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Za onlajn sastanak, tokom kojeg su oficiri Bundesvera razgovarali o mogućnosti napada na Krimski most, nije korišćena bezbedna linija, prenosi list Bild.
Šef Krimske međuetničke misije Zaur Smirnov, komentarišući presretnuti audio snimak razgovora vojske Bundesvera o mogućnosti udara na Krimski most, rekao je za RIA Novosti da bi Nemačka ponovo mogla da postane krivac za izazivanje svetskog rata.
Rusija bi trebalo da se priprema za bilo koji scenario na temu mogućih isporuka nemačkih krstarećih raketa „taurus“ Ukrajini, izjavio je ruski ambasador u Nemačkoj Sergej Nečajev Sputnjiku, komentarišući rezoluciju nemačkog parlamenta o isporukama oružja velikog dometa Ukrajini.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.