Francuska ne uspeva da stavi pod kontrolu svoje budžetske probleme. Deficit raste na 5,5 odsto, a državni dug na oko 111 procenata i po tome je ta zemlja na prvom mestu u EU. Šta sad da se radi?
To se pita Dojče vele koji navodi da je Pjer Moskovici, bivši francuski ministar finansija i sadašnji predsednik tamošnjeg ureda za reviziju, morao da prizna da je stanje u francuskom budžetu u žalosnom stanju: prema poslednjim računicama iz prvoga kvartala ove godine, vlada u Parizu troši 5,5 odsto više novca nego što zapravo ima. Ujedno, Francuska je sa 111,9 odsto državnog duga prestigla i Španiju (109,8 odsto).
To doduše još nije nivo jedne Italije (140,6 odsto), niti Grčke (165,5 odsto), ali ako se taj deficit druge po veličini privrede Evrope pogleda u apsolutnim brojkama, onda je to zastrašujuća planina državnog duga. Ove godine će Francuska morati da plati 57 milijardi evra – čak ne ni za otplatu, već samo za kamate na nagomilane dugove. To je tri puta više nego 2021.
Moskovici je bio gost radija „Frans inter“ i tamo su ga suočili s teškim pitanjima: kako da Francuska uloži ogromna sredstva u ekološku transformaciju, u digitalizaciju i nove tehnologije, kako da i Francuska i Evropa plate, i za svoju odbranu, i da pomognu Ukrajini – kad je državna blagajna prazna?
„Nipošto ne povećati porez!“
Od njega su se međutim mogle čuti samo uobičajene fraze političara: treba delovati „mudro“, deficit i dugovi moraju se smanjiti bez da se ugrozi ekonomski rast. Tu bi možda bilo potrebno i razmisliti o povećanju poreza, tim pre što i francuska opozicija glasno traži drastično povećanje poreza – i za međunarodne kompanije i za super-bogate.
Foto: Reuters
To je uvek melem za uši građana i birača, iako je to, kad se preračuna u evre i cente, po pravilu daleko od dovoljnog da se pokrije rastrošnost države. Međutim, čak i takvo povećanje poreza aktuelni francuski ministar finansija Bruno Lemer odbija. On je, kaže, „apsolutno protiv povećanja poreza za naše građane“. Vlada, kako dodaje, već ima spremne mere štednje: biće smanjenja razvojne pomoći, podrške za ekološko saniranje zgrada, smanjiće se pomoć za dalje školovanje... Tu bi trebalo da se uštedi nekih deset milijardi evra, a već se, kako najavljuje ministar, radi i na novom programu gde će se uštedeti još dvadeset milijardi.
Francuski ured za reviziju procenjuje da bi država trebalo da smanji svoje troškove za najmanje 50 milijardi evra godišnje da bi tako, bar do 2027, došla do propisane granice deficita u evrozoni od 3 odsto BDP. Naravno, bilo bi bolje štedeti još više, kako bi se otplatio i deo državnog duga.
„Moramo konačno da odlučimo koji državni izdaci su dobri, a koji nisu. Šta podstiče inovacije, investicije, ekonomski rast i zaposlenost, a šta može da se reže bez da se ugrozi razvoj naše zemlje“, ukazuje Moskovici.
Opet će biti protesta...
Francuska država u suštini ima znatno veće izdatke od gotovo svih drugih zemalja Evrope: oni čine 56 odsto BDP. To u velikoj meri ima veze s ionako borbenim zahtevima sindikata i zaposlenih: setimo se pravog rata koji se vodio za reformu penzionog sistema, iako i po toj „novoj penziji“ Francuzi stoje daleko bolje nego mnogi penzioneri Evrope.
Francuski sa svojim merama štednje očigledno želi da smanji i druge socijalne izdatke socijalne, kao što je podrška nezaposlenima – i zato je prilično izvesno kako bi opet moglo da dođe do protesta i nereda na ulicama gradova Francuske.
Foto: Reuters
Francuski ministar Lemer već sedam godina je na čelu ministarstva finansija. Pa da li se odgovornim za to što je francuski budžet u tako lošem stanju? Naravno da ne. Deficit i dug su „otprilike“ na nivou koju je i predvideo i to je čak „relativno dobro“, kaže. Ministar tvrdi da je problem negde drugde: „Možda smo potcenili mogućnost da će se inflacija tako brzo smanji. Tako imamo manje prihoda od poreza na dodatu vrednost, manje prihoda iz mase prihoda građana i manje poreza od preduzeća. Sve u svemu, to je nekih 21 milijarda evra manjih državnih prihoda.“
Problem je, međutim, i to što je „inflacija“ u ovom slučaju bila posledica poskupljenja, a ne štampanja novca. Građani zaista manje troše i firme manje ulažu, ali to je proces s kojim su morale da se pomire sve države evrozone. Francuska nema drugog izbora osim da dobro pazi gde troši novac – a to će biti vruće političko pitanje i za francuskog predsednika Emanuela Makrona.
Nemačka nema moralno pravo da se drugačije odnosi prema žrtvama nacističkih zločina i da govori o odgovornosti samo prema Jevrejima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Berlina o posebnoj odgovornosti Nemaca prema Jevrejima.
Margus Cakna, ministar spoljnih poslova Estonije u intervjuu za servis Glasa Amerike na gruzijskom, izjavo je da Rusija priprema novi talas mobilizacije.
Oni koji su izvršili teroristički napad u Krokus siti holu regrutovani su preko Telegram kanala "Glas Horasana", koji pripada avganistanskom krilu Islamske države i radi u Tadžikistanu, rekao je za RIA Novosti izvor upoznat sa situacijom.
Ofanziva Oružanih snaga Rusije primorava komandu Oružanih snaga Ukrajine da napravi izbor između gubitka vojnika u odbrani ili gubitka teritorija u povlačenju, rekao je u intervjuu general Džerom Pelistrandi, glavni urednik časopisa "Defense nationale."
Aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i crnomorskom regionu imaju za cilj pripremu saveznika za potencijalni sukob sa Rusijom, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova RIA Novosti.
Rusija nema nameru da ratuje protiv NATO-a, to je glupost, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin u razgovoru sa ruskim pilotima na aviobazi u Toržoku.
Slanje francuskog kontingenta u Ukrajinu je teško izvodljivo, a njegov rezultat bi bio nula. Ovo upozorenje izneo je vodeći francuski vojni stručnjak, pukovnik Mišel Goja, u komentaru za novine Sud-Ouest.
Ukoliko američki lovci F-16 budu učestvovali u sukobu u Ukrajini, polećući sa aerodroma u trećim zemljama, ti aerodromi će postati legitimna meta ruske vojske, upozorio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Evropski trgovci smatraju da je zakon o sankcijama EU u vezi sa ruskim dijamantima apsurdan i izaziva haos na tržištu nakita, navodi se u članku u britanskom listu The Times .
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Nemačka nema moralno pravo da se drugačije odnosi prema žrtvama nacističkih zločina i da govori o odgovornosti samo prema Jevrejima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Berlina o posebnoj odgovornosti Nemaca prema Jevrejima.
Gradonačelnica Smedereva Jasmina Vojinović odlučno i hrabro suprostavila se blokaderskom teroru i onima koji sebe nazivaju grupom građana i koji su sebe samoproglasili onima koji treba da odlučuju o nečijim ostavkama.
Ginter Felinger, NATO lobista i osvedočeni antisrbin, zagovornik nezavisnog Kosova, po svoj prilici najzadovoljniji je ishodom vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji na kojima je pobedila blokaderska lista.
Radomir Saičić, jedan od lidera blokadera i, kako se čini, njihov kandidat za predsednika Srbije, fotografisao se sa Milojem Stevanovićem, poznatijim kao grešni Miloje, koji je taj nadimak dobio nakon što je pre nekoliko godina izbačen iz crkve.
Prošireno predsedništvo Srpske liste usvojilo je šest zaključaka kojima je potvrđena odlučnost da se nastavi borba za opstanak, bezbednost i prava srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, uz očuvanje institucionalne povezanosti sa Beogradom.
Crveni tim odneo je ubedljivu pobedu rezultatom 8:2 u večerašnjem izdanju najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji!
Nadležni organi Francuske povukli su iz prodaje dodatne količine prezervativa, nakon što su iz organizacije za zaštitu potrošača otkrili da su u istima pronađeni nedostaci koji povećavaju rizik od pucanja i cepanja.
Upravnik Patrijaršijskog dvora u Beogradu i ipođakon Vladimir Jelić preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Srbije (UKCS) od posledica teških povreda zadobijenih u stravičnom požaru koji je 23. oktobra izbio u njegovom stanu na Vračaru, dok je pokušavao da spase dete iz vatrene stihije.
Saobraćajna policija u Smederevu, danas oko 11 časova isključila je iz saobraćaja muškarca D.M. (36) koji je upravljao automobilom marke "mg" zbog prekoračenja brzine.
Pripadnici MUP, Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije, presretačem su danas oko 11 časova u Smederevu zaustavili vozilo marke "MG" koje se kretalo brzinom od 157 kilometara na čas, na delu puta u naselju gde je ograničenje brzine 50 kilometara na čas.
Više javno tužilaštvo u Pančevu danas je podiglo optužnicu protiv B.B. (46) iz Omoljice, jer je policija 5. juna u teretnom vozilu kojim je upravljao pronašla skoro 40 kilograma kanabisa.
Pred Višim sudom u Negotinu danas je počelo suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću koji se terete za teško ubistvo u saizvršilaštvu dvogodišnje Danke Ilić 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju u okolini Bora.
Gitara koju je muzičar Džordž Majkl svirao u spotu za pesmu "Faith" iz 1987. godine prodata je za 215.000 evra na aukciji u Velikoj Britaniji, uprkos sporu između članova porodice njegove nekadašnje lične asistentkinje Šivon Bejli i njenog supruga, koji je predmete ponudio na prodaju.
Novembar bi za Bikove, Škorpije i Vage mogao da donese značajne finansijske promene i prilike za veću zaradu. Posle perioda u kom su pažljivo raspolagali svakim dinarom, pred njima su mogućnosti za dodatne prihode, naplatu starih dugova i povećanje plate.
Prelazak na 5G mrežu isplati se samo ukoliko često preuzimate velike fajlove i koristite zahtevne aplikacije, ali ako uglavnom surfujete nećete primetiti značajniju razliku.
Pevačica Vesna Zmijanac meta je hajke na društvenim mrežama, budući da u Sarajevu traže da joj se zabrani koncert u Zetri, a pokrenut je i poziv na bojkot, jer je pevala pesmu "Đenerale", koju Srbi posvećuju heroju Ratku Mladiću.
Ćerka pevačice Jelene Karleuše i fudbalera Duška Tošića, Atina Tošić, vratila se u Milano, gde je nedavno počela da studira modu na jednom prestižnom fakultetu.
U susret velikom muzičkom spektaklu „90s vs 00s“, koji će 14. novembra biti održan u novosadskom SPENS-u, pevač Neven Živančević je otvoreno progovorio o današnjoj estradi, prolaznoj popularnosti i generacijama izvođača, a njegove reči mogle bi da pokrenu ozbiljnu polemiku!
Komentari