Francuska ne uspeva da stavi pod kontrolu svoje budžetske probleme. Deficit raste na 5,5 odsto, a državni dug na oko 111 procenata i po tome je ta zemlja na prvom mestu u EU. Šta sad da se radi?
To se pita Dojče vele koji navodi da je Pjer Moskovici, bivši francuski ministar finansija i sadašnji predsednik tamošnjeg ureda za reviziju, morao da prizna da je stanje u francuskom budžetu u žalosnom stanju: prema poslednjim računicama iz prvoga kvartala ove godine, vlada u Parizu troši 5,5 odsto više novca nego što zapravo ima. Ujedno, Francuska je sa 111,9 odsto državnog duga prestigla i Španiju (109,8 odsto).
To doduše još nije nivo jedne Italije (140,6 odsto), niti Grčke (165,5 odsto), ali ako se taj deficit druge po veličini privrede Evrope pogleda u apsolutnim brojkama, onda je to zastrašujuća planina državnog duga. Ove godine će Francuska morati da plati 57 milijardi evra – čak ne ni za otplatu, već samo za kamate na nagomilane dugove. To je tri puta više nego 2021.
Moskovici je bio gost radija „Frans inter“ i tamo su ga suočili s teškim pitanjima: kako da Francuska uloži ogromna sredstva u ekološku transformaciju, u digitalizaciju i nove tehnologije, kako da i Francuska i Evropa plate, i za svoju odbranu, i da pomognu Ukrajini – kad je državna blagajna prazna?
„Nipošto ne povećati porez!“
Od njega su se međutim mogle čuti samo uobičajene fraze političara: treba delovati „mudro“, deficit i dugovi moraju se smanjiti bez da se ugrozi ekonomski rast. Tu bi možda bilo potrebno i razmisliti o povećanju poreza, tim pre što i francuska opozicija glasno traži drastično povećanje poreza – i za međunarodne kompanije i za super-bogate.
Foto: Reuters
To je uvek melem za uši građana i birača, iako je to, kad se preračuna u evre i cente, po pravilu daleko od dovoljnog da se pokrije rastrošnost države. Međutim, čak i takvo povećanje poreza aktuelni francuski ministar finansija Bruno Lemer odbija. On je, kaže, „apsolutno protiv povećanja poreza za naše građane“. Vlada, kako dodaje, već ima spremne mere štednje: biće smanjenja razvojne pomoći, podrške za ekološko saniranje zgrada, smanjiće se pomoć za dalje školovanje... Tu bi trebalo da se uštedi nekih deset milijardi evra, a već se, kako najavljuje ministar, radi i na novom programu gde će se uštedeti još dvadeset milijardi.
Francuski ured za reviziju procenjuje da bi država trebalo da smanji svoje troškove za najmanje 50 milijardi evra godišnje da bi tako, bar do 2027, došla do propisane granice deficita u evrozoni od 3 odsto BDP. Naravno, bilo bi bolje štedeti još više, kako bi se otplatio i deo državnog duga.
„Moramo konačno da odlučimo koji državni izdaci su dobri, a koji nisu. Šta podstiče inovacije, investicije, ekonomski rast i zaposlenost, a šta može da se reže bez da se ugrozi razvoj naše zemlje“, ukazuje Moskovici.
Opet će biti protesta...
Francuska država u suštini ima znatno veće izdatke od gotovo svih drugih zemalja Evrope: oni čine 56 odsto BDP. To u velikoj meri ima veze s ionako borbenim zahtevima sindikata i zaposlenih: setimo se pravog rata koji se vodio za reformu penzionog sistema, iako i po toj „novoj penziji“ Francuzi stoje daleko bolje nego mnogi penzioneri Evrope.
Francuski sa svojim merama štednje očigledno želi da smanji i druge socijalne izdatke socijalne, kao što je podrška nezaposlenima – i zato je prilično izvesno kako bi opet moglo da dođe do protesta i nereda na ulicama gradova Francuske.
Foto: Reuters
Francuski ministar Lemer već sedam godina je na čelu ministarstva finansija. Pa da li se odgovornim za to što je francuski budžet u tako lošem stanju? Naravno da ne. Deficit i dug su „otprilike“ na nivou koju je i predvideo i to je čak „relativno dobro“, kaže. Ministar tvrdi da je problem negde drugde: „Možda smo potcenili mogućnost da će se inflacija tako brzo smanji. Tako imamo manje prihoda od poreza na dodatu vrednost, manje prihoda iz mase prihoda građana i manje poreza od preduzeća. Sve u svemu, to je nekih 21 milijarda evra manjih državnih prihoda.“
Problem je, međutim, i to što je „inflacija“ u ovom slučaju bila posledica poskupljenja, a ne štampanja novca. Građani zaista manje troše i firme manje ulažu, ali to je proces s kojim su morale da se pomire sve države evrozone. Francuska nema drugog izbora osim da dobro pazi gde troši novac – a to će biti vruće političko pitanje i za francuskog predsednika Emanuela Makrona.
Nemačka nema moralno pravo da se drugačije odnosi prema žrtvama nacističkih zločina i da govori o odgovornosti samo prema Jevrejima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Berlina o posebnoj odgovornosti Nemaca prema Jevrejima.
Margus Cakna, ministar spoljnih poslova Estonije u intervjuu za servis Glasa Amerike na gruzijskom, izjavo je da Rusija priprema novi talas mobilizacije.
Oni koji su izvršili teroristički napad u Krokus siti holu regrutovani su preko Telegram kanala "Glas Horasana", koji pripada avganistanskom krilu Islamske države i radi u Tadžikistanu, rekao je za RIA Novosti izvor upoznat sa situacijom.
Ofanziva Oružanih snaga Rusije primorava komandu Oružanih snaga Ukrajine da napravi izbor između gubitka vojnika u odbrani ili gubitka teritorija u povlačenju, rekao je u intervjuu general Džerom Pelistrandi, glavni urednik časopisa "Defense nationale."
Aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i crnomorskom regionu imaju za cilj pripremu saveznika za potencijalni sukob sa Rusijom, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova RIA Novosti.
Rusija nema nameru da ratuje protiv NATO-a, to je glupost, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin u razgovoru sa ruskim pilotima na aviobazi u Toržoku.
Slanje francuskog kontingenta u Ukrajinu je teško izvodljivo, a njegov rezultat bi bio nula. Ovo upozorenje izneo je vodeći francuski vojni stručnjak, pukovnik Mišel Goja, u komentaru za novine Sud-Ouest.
Ukoliko američki lovci F-16 budu učestvovali u sukobu u Ukrajini, polećući sa aerodroma u trećim zemljama, ti aerodromi će postati legitimna meta ruske vojske, upozorio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Evropski trgovci smatraju da je zakon o sankcijama EU u vezi sa ruskim dijamantima apsurdan i izaziva haos na tržištu nakita, navodi se u članku u britanskom listu The Times .
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Rusija, prema izvorima bliskim bezbednosnim krugovima, razmatra znatno oštrije odgovore na zapadne pokušaje da zaustave transport njenih energenata morem.
U centru Kijeva, uoči početka KijevPrajda, okupili su se protivnici LGBT marša, među njima i nacionalistički aktivisti, a jedan od transparenata nosio je uvredljivu poruku: „Putin je takođe p*der, on se ponosi vama“.
Rusija se priprema za mogući novi talas mobilizacije, a signali više ne dolaze samo iz procena analitičara, već iz državnih vežbi za mobilizaciju, obrisanih objava lokalnih vlasti, racija na ulicama Penze i upozorenja iz same Državne dume da Kremlj nema mnogo drugih opcija.
Ukrajina izvodi napade dugog dometa na rusku teritoriju isključivo oružjem domaće proizvodnje, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha i još jednom pozvao ruskog predsednika Vladimira Putina da okonča rat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka nema moralno pravo da se drugačije odnosi prema žrtvama nacističkih zločina i da govori o odgovornosti samo prema Jevrejima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Berlina o posebnoj odgovornosti Nemaca prema Jevrejima.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije su danas, 28. juna, organizovali prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, a potom i gađanja iz sredstava ratne tehnike na poligonu "Pasuljanske livade".
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je danas da će obavestiti sve međunarodne predstavnike o privođenju više Srba nakon obeležavanja Vidovdana i parastosa na Gazimestanu, koje je ocenila kao sraman i besprizorni čin represije režima Aljbina Kurtija.
Meteorolog Ivan Ristić otkrio je da Srbiju u narednih nedelju dana očekuje veoma promenljivo vreme, jer već od 1. jula stiže destabilizacija atmosfere koja će doneti pljuskove sa grmljavinom i kratkotrajno osveženje, nakon čega se ponovo očekuje povratak visokih letnjih temperatura.
Tropski talas ne popušta, a visoke temperature danas su zahvatile gotovo celu Srbiju. Živa u termometru u pojedinim delovima zemlje dostigla je čak 36 stepeni, dok građani na sve načine pokušavaju da pronađu spas od nesnosne vrućine.
Na društvenim mrežama osvanulo je jezivo iskustvo jedne srpske porodice koja se vraćala sa letovanja. Zbog jednog, naizgled sitnog propusta, mogli su da dožive ozbiljnu tragediju, a sumnjaju da je do svega došlo nakon boravka u Bugarskoj.
Opelom i polaganjem venaca u u spomen-kripti novim Kosovskim junacima u Hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Nišu odata je pošta vojnicima i policajcima nastradalim na Kosovu i Metohiji tokom NATO agresije.
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros u Galovcu Začretskom, teško je povređen 23-godišnji vozač, nakon što je automobilom sleteo sa puta, a vozilo se potom zapalilo.
Vozač motora koji je teško povređen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u selu Gornja Gorevnica kod Čačka, uprkos naporima lekara preminuo je od težine zadobijenih povreda.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komšinica Selin iz Pariza otkrila je da Goran Bregović i njegova supruga Dženana žive u braku na daljinu, što nije iznenađujuće s obzirom na to da je muzičar stalno na putu.
Pobednica šeste sezone rijalitija "Zadruga" Aleksandra Nikolić već neko vreme potpuno je nestala sa društvenih mreža na kojima je ranije bila i te kako aktivna.
Jovana Nikolić Mišković, snaja jednog od najbogatijih Srba Miroslava Miškovića, otvoreno je istakla da ne radi i da je u potpunosti posvećena porodici i deci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.