Francuska ne uspeva da stavi pod kontrolu svoje budžetske probleme. Deficit raste na 5,5 odsto, a državni dug na oko 111 procenata i po tome je ta zemlja na prvom mestu u EU. Šta sad da se radi?
To se pita Dojče vele koji navodi da je Pjer Moskovici, bivši francuski ministar finansija i sadašnji predsednik tamošnjeg ureda za reviziju, morao da prizna da je stanje u francuskom budžetu u žalosnom stanju: prema poslednjim računicama iz prvoga kvartala ove godine, vlada u Parizu troši 5,5 odsto više novca nego što zapravo ima. Ujedno, Francuska je sa 111,9 odsto državnog duga prestigla i Španiju (109,8 odsto).
To doduše još nije nivo jedne Italije (140,6 odsto), niti Grčke (165,5 odsto), ali ako se taj deficit druge po veličini privrede Evrope pogleda u apsolutnim brojkama, onda je to zastrašujuća planina državnog duga. Ove godine će Francuska morati da plati 57 milijardi evra – čak ne ni za otplatu, već samo za kamate na nagomilane dugove. To je tri puta više nego 2021.
Moskovici je bio gost radija „Frans inter“ i tamo su ga suočili s teškim pitanjima: kako da Francuska uloži ogromna sredstva u ekološku transformaciju, u digitalizaciju i nove tehnologije, kako da i Francuska i Evropa plate, i za svoju odbranu, i da pomognu Ukrajini – kad je državna blagajna prazna?
„Nipošto ne povećati porez!“
Od njega su se međutim mogle čuti samo uobičajene fraze političara: treba delovati „mudro“, deficit i dugovi moraju se smanjiti bez da se ugrozi ekonomski rast. Tu bi možda bilo potrebno i razmisliti o povećanju poreza, tim pre što i francuska opozicija glasno traži drastično povećanje poreza – i za međunarodne kompanije i za super-bogate.
Foto: Reuters
To je uvek melem za uši građana i birača, iako je to, kad se preračuna u evre i cente, po pravilu daleko od dovoljnog da se pokrije rastrošnost države. Međutim, čak i takvo povećanje poreza aktuelni francuski ministar finansija Bruno Lemer odbija. On je, kaže, „apsolutno protiv povećanja poreza za naše građane“. Vlada, kako dodaje, već ima spremne mere štednje: biće smanjenja razvojne pomoći, podrške za ekološko saniranje zgrada, smanjiće se pomoć za dalje školovanje... Tu bi trebalo da se uštedi nekih deset milijardi evra, a već se, kako najavljuje ministar, radi i na novom programu gde će se uštedeti još dvadeset milijardi.
Francuski ured za reviziju procenjuje da bi država trebalo da smanji svoje troškove za najmanje 50 milijardi evra godišnje da bi tako, bar do 2027, došla do propisane granice deficita u evrozoni od 3 odsto BDP. Naravno, bilo bi bolje štedeti još više, kako bi se otplatio i deo državnog duga.
„Moramo konačno da odlučimo koji državni izdaci su dobri, a koji nisu. Šta podstiče inovacije, investicije, ekonomski rast i zaposlenost, a šta može da se reže bez da se ugrozi razvoj naše zemlje“, ukazuje Moskovici.
Opet će biti protesta...
Francuska država u suštini ima znatno veće izdatke od gotovo svih drugih zemalja Evrope: oni čine 56 odsto BDP. To u velikoj meri ima veze s ionako borbenim zahtevima sindikata i zaposlenih: setimo se pravog rata koji se vodio za reformu penzionog sistema, iako i po toj „novoj penziji“ Francuzi stoje daleko bolje nego mnogi penzioneri Evrope.
Francuski sa svojim merama štednje očigledno želi da smanji i druge socijalne izdatke socijalne, kao što je podrška nezaposlenima – i zato je prilično izvesno kako bi opet moglo da dođe do protesta i nereda na ulicama gradova Francuske.
Foto: Reuters
Francuski ministar Lemer već sedam godina je na čelu ministarstva finansija. Pa da li se odgovornim za to što je francuski budžet u tako lošem stanju? Naravno da ne. Deficit i dug su „otprilike“ na nivou koju je i predvideo i to je čak „relativno dobro“, kaže. Ministar tvrdi da je problem negde drugde: „Možda smo potcenili mogućnost da će se inflacija tako brzo smanji. Tako imamo manje prihoda od poreza na dodatu vrednost, manje prihoda iz mase prihoda građana i manje poreza od preduzeća. Sve u svemu, to je nekih 21 milijarda evra manjih državnih prihoda.“
Problem je, međutim, i to što je „inflacija“ u ovom slučaju bila posledica poskupljenja, a ne štampanja novca. Građani zaista manje troše i firme manje ulažu, ali to je proces s kojim su morale da se pomire sve države evrozone. Francuska nema drugog izbora osim da dobro pazi gde troši novac – a to će biti vruće političko pitanje i za francuskog predsednika Emanuela Makrona.
Nemačka nema moralno pravo da se drugačije odnosi prema žrtvama nacističkih zločina i da govori o odgovornosti samo prema Jevrejima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Berlina o posebnoj odgovornosti Nemaca prema Jevrejima.
Margus Cakna, ministar spoljnih poslova Estonije u intervjuu za servis Glasa Amerike na gruzijskom, izjavo je da Rusija priprema novi talas mobilizacije.
Oni koji su izvršili teroristički napad u Krokus siti holu regrutovani su preko Telegram kanala "Glas Horasana", koji pripada avganistanskom krilu Islamske države i radi u Tadžikistanu, rekao je za RIA Novosti izvor upoznat sa situacijom.
Ofanziva Oružanih snaga Rusije primorava komandu Oružanih snaga Ukrajine da napravi izbor između gubitka vojnika u odbrani ili gubitka teritorija u povlačenju, rekao je u intervjuu general Džerom Pelistrandi, glavni urednik časopisa "Defense nationale."
Aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i crnomorskom regionu imaju za cilj pripremu saveznika za potencijalni sukob sa Rusijom, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova RIA Novosti.
Rusija nema nameru da ratuje protiv NATO-a, to je glupost, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin u razgovoru sa ruskim pilotima na aviobazi u Toržoku.
Slanje francuskog kontingenta u Ukrajinu je teško izvodljivo, a njegov rezultat bi bio nula. Ovo upozorenje izneo je vodeći francuski vojni stručnjak, pukovnik Mišel Goja, u komentaru za novine Sud-Ouest.
Ukoliko američki lovci F-16 budu učestvovali u sukobu u Ukrajini, polećući sa aerodroma u trećim zemljama, ti aerodromi će postati legitimna meta ruske vojske, upozorio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Evropski trgovci smatraju da je zakon o sankcijama EU u vezi sa ruskim dijamantima apsurdan i izaziva haos na tržištu nakita, navodi se u članku u britanskom listu The Times .
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Lider Severne Koreje Kim Džong Un obećao je Vladimiru Putinu i ruskom narodu nepromenljivu podršku i poručio da čvrsto veruje u pobedu Rusije u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka nema moralno pravo da se drugačije odnosi prema žrtvama nacističkih zločina i da govori o odgovornosti samo prema Jevrejima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Berlina o posebnoj odgovornosti Nemaca prema Jevrejima.
Boris Tadić, propali političar i čovek koji je upropastio našu zemlju dok je bio na vlasti, na blokaderskom glasilu Nova još jednom je zgrozio naciju svojim nastupom.
Diplomatija se obično odvija za pregovaračkim stolom, ali ruski predsednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi poslednjih godina imaju i jednu neobičnu diplomatsku praksu - zajedničke vožnje automobilom.
Željko Hubač, treći na blokaderskoj listi, gostovao je na sarajevskoj N1 televiziji i zajedno sa tamošnjom voditeljkom izveo sramotan, bezobziran i autošovinistički napad na sopstvenu državu.
Nastavlja se udružena kampanja blokadera i ustaša protiv Srbije i njihovih političkih neistomišljenika. Sada su pomerili sve granice i poslali nabolesniju poruku do sada.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravio je juče u obilasku Podunavskog okruga, a građani su sva dešavanja sa terena mogli uživo da prate. Od vožnje automobila i Tome Zdravkovića na radiju, preko razgovora sa ribolovcima i posete pijaci u Smederevu, pa sve do svetinja i druženja sa meštanima.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta poručio je juče, povodom 31 godine od hrvatske vojne operacije ''Una", da se ne sme zaboraviti herojstvo srpskih boraca u odbrani Republike Srpske, kao ni stradanje srpskih civila za koje niko nije odgovarao.
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Mentorka Plavog tima Anabela Zonai u emisiji Exatlon Specijal osvrnula se na dešavanja u njihovom taboru i Dragomirovu reakciju na njen izlazak na poligon.
Takmičarka Plavog tima Sanja Jurošević prva je eliminisana iz Exatlona, a po povratku sa Dominikane u studiju Informera sumirala je utiske o svom učešću.
Srbija se već mesecima suočava sa talasom nezapamćenog bahatluka i divljanja na saobraćajnicama, u kojima su pod točkovima pijanih, neodgovornih i vozača bez dozvole stradale čitave porodice i deca.
Bjelopoljska policija uhapsila je juče S.S. (46), koji se sumnjiči za nedozvoljene polne radnje nad maloletnicom (16). Određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
Vođa puta V.Š. zadobio je teške povrede, a četvoro lakše, među kojima troje učenika Osnovne škole "Pavle Rovinski" iz Podgorice, nakon što je sinoć kod Mojkovca došlo do saobraćajne nezgode autobusa, kojim su se podgorički osnovci vraćali sa ekskurzije.
Žena je tokom protekle noći u Zemun polju povređena ubadanjem u stomak i sa teškim povredama prevezena je u KBC Zemun, saopšteno je u Službi hitne pomoći.
Američka glumica Šeron Stoun izjavila je da je njen tadašnji suprug Fil Bronstajn, bez njenog znanja i saglasnosti, pristao na njenu operaciju mozga dok se 2001. godine oporavljala od moždanog udara i krvarenja u mozgu.
U UK Božidarac održano je posebno "Veče baleta i mode“, koje je kroz spoj plesa, muzike, mode, sporta, pravilne ishrane i razgovora o zdravom životu okupilo brojne ljubitelje umetnosti i pokreta.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Ako volite miris domaćeg peciva koje je tek izašlo iz rerne, ovaj recept vredi sačuvati. Pogačice su spolja lepo zapečene, dok unutrašnjost ostaje meka i slojevita.
Milijarder Džastin San tuži svoju bivšu verenicu, Đing Tjan i njene roditelje tražeći povraćaj od oko 4,5 miliona dolara koje im je dao dok su planirali brak.
Numerologija posebnu pažnju posvećuje brojevima koji se ponavljaju u datumu rođenja, a među njima se izdvaja broj 3. Zanimljivo je da se upravo na broj 3 svode tri datuma u mesecu, 3, 12. i 21, pa se osobama rođenim tih dana pripisuje slična energija.
Bivša rijaliti učesnica Milena Kačavenda govorila je o svom odnosu sa sadašnjim učesnikom "Elite" Markom Janjuševićem i lekcijama koje je naučila iz te veze.
Muzički mag Dejan Kostić otkrio je više o novom albumu pevačice Svetlane Cece Ražnatović, pa je uporedio njen glas sa glasom pevačice Aleksandre Prijović.
Pevačica Snežana Berić, poznatija kao Ekstra Nena, ispričala je da za rođendan pokojne sestre odlazi na njen grob kako bi sa njom "pričala" i puštala joj pesme.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.