Užasne vesti za Makrona! Dok on planira rat sa Putinom, nešto krupno se sprema u Francuskoj!
Podeli vest
Francuska ne uspeva da stavi pod kontrolu svoje budžetske probleme. Deficit raste na 5,5 odsto, a državni dug na oko 111 procenata i po tome je ta zemlja na prvom mestu u EU. Šta sad da se radi?
To se pita Dojče vele koji navodi da je Pjer Moskovici, bivši francuski ministar finansija i sadašnji predsednik tamošnjeg ureda za reviziju, morao da prizna da je stanje u francuskom budžetu u žalosnom stanju: prema poslednjim računicama iz prvoga kvartala ove godine, vlada u Parizu troši 5,5 odsto više novca nego što zapravo ima. Ujedno, Francuska je sa 111,9 odsto državnog duga prestigla i Španiju (109,8 odsto).
Nemačka nema moralno pravo da se drugačije odnosi prema žrtvama nacističkih zločina i da govori o odgovornosti samo prema Jevrejima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Berlina o posebnoj odgovornosti Nemaca prema Jevrejima.
Margus Cakna, ministar spoljnih poslova Estonije u intervjuu za servis Glasa Amerike na gruzijskom, izjavo je da Rusija priprema novi talas mobilizacije.
28.03.2024
08:40
To doduše još nije nivo jedne Italije (140,6 odsto), niti Grčke (165,5 odsto), ali ako se taj deficit druge po veličini privrede Evrope pogleda u apsolutnim brojkama, onda je to zastrašujuća planina državnog duga. Ove godine će Francuska morati da plati 57 milijardi evra – čak ne ni za otplatu, već samo za kamate na nagomilane dugove. To je tri puta više nego 2021.
Moskovici je bio gost radija „Frans inter“ i tamo su ga suočili s teškim pitanjima: kako da Francuska uloži ogromna sredstva u ekološku transformaciju, u digitalizaciju i nove tehnologije, kako da i Francuska i Evropa plate, i za svoju odbranu, i da pomognu Ukrajini – kad je državna blagajna prazna?
Oni koji su izvršili teroristički napad u Krokus siti holu regrutovani su preko Telegram kanala "Glas Horasana", koji pripada avganistanskom krilu Islamske države i radi u Tadžikistanu, rekao je za RIA Novosti izvor upoznat sa situacijom.
Ofanziva Oružanih snaga Rusije primorava komandu Oružanih snaga Ukrajine da napravi izbor između gubitka vojnika u odbrani ili gubitka teritorija u povlačenju, rekao je u intervjuu general Džerom Pelistrandi, glavni urednik časopisa "Defense nationale."
28.03.2024
07:10
Od njega su se međutim mogle čuti samo uobičajene fraze političara: treba delovati „mudro“, deficit i dugovi moraju se smanjiti bez da se ugrozi ekonomski rast. Tu bi možda bilo potrebno i razmisliti o povećanju poreza, tim pre što i francuska opozicija glasno traži drastično povećanje poreza – i za međunarodne kompanije i za super-bogate.
To je uvek melem za uši građana i birača, iako je to, kad se preračuna u evre i cente, po pravilu daleko od dovoljnog da se pokrije rastrošnost države. Međutim, čak i takvo povećanje poreza aktuelni francuski ministar finansija Bruno Lemer odbija. On je, kaže, „apsolutno protiv povećanja poreza za naše građane“. Vlada, kako dodaje, već ima spremne mere štednje: biće smanjenja razvojne pomoći, podrške za ekološko saniranje zgrada, smanjiće se pomoć za dalje školovanje... Tu bi trebalo da se uštedi nekih deset milijardi evra, a već se, kako najavljuje ministar, radi i na novom programu gde će se uštedeti još dvadeset milijardi.
Francuski ured za reviziju procenjuje da bi država trebalo da smanji svoje troškove za najmanje 50 milijardi evra godišnje da bi tako, bar do 2027, došla do propisane granice deficita u evrozoni od 3 odsto BDP. Naravno, bilo bi bolje štedeti još više, kako bi se otplatio i deo državnog duga.
„Moramo konačno da odlučimo koji državni izdaci su dobri, a koji nisu. Šta podstiče inovacije, investicije, ekonomski rast i zaposlenost, a šta može da se reže bez da se ugrozi razvoj naše zemlje“, ukazuje Moskovici.
Opet će biti protesta...
Francuska država u suštini ima znatno veće izdatke od gotovo svih drugih zemalja Evrope: oni čine 56 odsto BDP. To u velikoj meri ima veze s ionako borbenim zahtevima sindikata i zaposlenih: setimo se pravog rata koji se vodio za reformu penzionog sistema, iako i po toj „novoj penziji“ Francuzi stoje daleko bolje nego mnogi penzioneri Evrope.
Francuski sa svojim merama štednje očigledno želi da smanji i druge socijalne izdatke socijalne, kao što je podrška nezaposlenima – i zato je prilično izvesno kako bi opet moglo da dođe do protesta i nereda na ulicama gradova Francuske.
Francuski ministar Lemer već sedam godina je na čelu ministarstva finansija. Pa da li se odgovornim za to što je francuski budžet u tako lošem stanju? Naravno da ne. Deficit i dug su „otprilike“ na nivou koju je i predvideo i to je čak „relativno dobro“, kaže. Ministar tvrdi da je problem negde drugde: „Možda smo potcenili mogućnost da će se inflacija tako brzo smanji. Tako imamo manje prihoda od poreza na dodatu vrednost, manje prihoda iz mase prihoda građana i manje poreza od preduzeća. Sve u svemu, to je nekih 21 milijarda evra manjih državnih prihoda.“
Problem je, međutim, i to što je „inflacija“ u ovom slučaju bila posledica poskupljenja, a ne štampanja novca. Građani zaista manje troše i firme manje ulažu, ali to je proces s kojim su morale da se pomire sve države evrozone. Francuska nema drugog izbora osim da dobro pazi gde troši novac – a to će biti vruće političko pitanje i za francuskog predsednika Emanuela Makrona.
Aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi i crnomorskom regionu imaju za cilj pripremu saveznika za potencijalni sukob sa Rusijom, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova RIA Novosti.
Rusija nema nameru da ratuje protiv NATO-a, to je glupost, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin u razgovoru sa ruskim pilotima na aviobazi u Toržoku.
Slanje francuskog kontingenta u Ukrajinu je teško izvodljivo, a njegov rezultat bi bio nula. Ovo upozorenje izneo je vodeći francuski vojni stručnjak, pukovnik Mišel Goja, u komentaru za novine Sud-Ouest.
Ukoliko američki lovci F-16 budu učestvovali u sukobu u Ukrajini, polećući sa aerodroma u trećim zemljama, ti aerodromi će postati legitimna meta ruske vojske, upozorio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Evropski trgovci smatraju da je zakon o sankcijama EU u vezi sa ruskim dijamantima apsurdan i izaziva haos na tržištu nakita, navodi se u članku u britanskom listu The Times .
Imajući u vidu konstantnu nestašicu municije, odnosno artiljerijskih granata u Oružanim snagama Ukrajine, prebacivanje lovaca F-16 Kijevu neće promeniti situaciju na bojnom polju, piše kolumnista britanskog „Telegrafa“ Luis Pejdž.
Ruski predsednik Vladimir Putin je u Ukrajini postigao sve ciljeve koji su bili postavljeni na početku Specijalne vojne operacije, rekao je bivši savetnik Leonida Kučme Oleg Soskin na svom Jutjub kanalu.
Oleksandr Baklikov, gradonačelnik grada Lebedina u Sumskoj oblasti, poginuo je tokom borbenog zadatka.
17.04.2024
07:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka nema moralno pravo da se drugačije odnosi prema žrtvama nacističkih zločina i da govori o odgovornosti samo prema Jevrejima, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjave Berlina o posebnoj odgovornosti Nemaca prema Jevrejima.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Prelepa scena odigrala se nedavno na Adi Ciganliji kada je jedan mladić, na staromodan i džentlemski način, kleknuo na koleno i zaprosio svoju devojku.
Spektaklom u tvrđavi Fetislam, koncertom Danice Crnogorčević, u prisustvu nekoliko hiljada građana, uz vatromet i baklje na zidovima tvrđave, završeni su ovogodišnji Dani opštine Kladovo, koji su, utisak je svih građana opštine, ove godine zaista prevazišli sva očekivanja.
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" zajedno sa desetak svetskih kompanija učestvuje u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Odlaganje rezolucije o Srebrenici je i mala i velika pobeda. Mala zato što rezolucija nije zaustavljena, niti može biti zaustavljena, ali i velika jer se Srbija, zemlja sa 6 miliona stanovnika suprotstavlja kompletnoj EU, celom NATO paktu i Islamskoj konferenciji. Čestitam predsedniku Vučiću na rezultatima i na upornosti, izjavio je Aleksandar Vulin u jutarnjem programu televizije Prva.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Olga Danilović je u drugom kolu turnira u Madridu pružila pružila sjajnu partiju, ipak poražena je od Danijel Kolins sa 4:6, 7:6, 6:4, ali svakako će napredovati posle ovog takmičenja.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Bivši zadrugar Dejan Dragojević je posle burnih veza u rijalitiju, prvo javne prevare supruge Dalile, a zatim i propale veze sa Aleksandrom Nikolić - potpuno sredio svoj život.
Plamtela je vatra kikindskim i seoskim sokacima u petak predveče, kada „Lazaricu“, uoči Lazareve subote preskače i staro i mlado. U susret najradosnijem hrišćanksom prazniku Vaskrsu, ovom starom običaju najviše se obraduju deca.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.