Ruska vojska razvlači rezerve ukrajinske vojske u različitim pravcima i koristi taktiku iscrpljivanja, ocenjuju analitičari i vojni blogeri. Ukrajini će uvek nedostajati vremena i, što je najvažnije, snage. Zaključuju da je to opšta iscrpljenost vojske i vojno-industrijskog kompleksa.
Prema analitičarima, Rusija je otpočela takozvanu taktiku „hiljadu rezova”. To se dešava kada jači protivnik ne žuri da zada brze i snažne udarce, što bi trošilo mnogo snage i sredstava, već vas tera da snagu trošite polako, mesec za mesecom. Rezultat i cilj je stanje vojne iscrpljenosti.
Ruska vojska gomila rezerve u pozadini, što nije ništa novo. Ovo je najavljivano i poznato već neko vreme. Osim toga, pominje se da ruska komanda veruje da može da pobedi ukrajinske snage na istoku Ukrajine u roku od godinu i po do dve godine.
Procene i nagađanja
Drugim rečima, taktika ruske vojske može biti da u neprekidnim borbama iskrvari ukrajinsku vojsku, što bi rezultiralo kolapsom fronta. Nakon toga bi se od Ukrajine tražilo da sklopi mir pod ruskim uslovima ili bi, u slučaju odbijanja, bile uvedene rezervne snage za duboki prodor na glavnim pravcima. Pravac bi, naravno, zavisio od situacije na ratištu.
Međutim, implementacija takvog plana je moguća samo ako proradi pomenuta taktika hiljadu rezova. Odnosno, ako ukrajinska vojska bude dovedena do tačke gubitka borbene sposobnosti. Zasad je to veoma daleko, a i ruska vojska trpi gubitke.
Foto: Printscreen
Ruske snage upotrebljavaju klizne bombe koje sadrže do pola tone eksploziva, opremljene krilima i sistemima za navođenje, koji im omogućavaju da lete na velike udaljenosti i sa visokom preciznošću pogađaju ciljeve. Oni dozvoljavaju ruskim avionima da se drže podalje i gađaju van dometa ukrajinskih protivvazdušnih sistema.
Očajnički potrebne granate
Da bi se suprotstavile ruskoj avijaciji, Oružanim snagama Ukrajine „očajnički su potrebne“ artiljerijske granate i rakete za protivvazdušne sisteme „Patriot”, ali SAD već šest meseci nisu u mogućnosti da pruže preko potrebnu pomoć.
Prošlog vikenda Zelenski je rekao da je Kijevu potrebno još 25 sistema „Patriot”, od kojih bi svaki dolazio sa šest do osam baterija.
Foto: Reuters
On je upozorio da Oružane snage Ukrajine trenutno imaju na raspolaganju samo tri sistema. Štaviše, Kijev upozorava da Rusija ispaljuje šest puta više artiljerijskih granata.
Odsecanje Ukrajine od mora, ili zauzimanje Odese, zadalo bi ogromne ekonomske i vojno-strateške udarce. Ukrajina bi tako ostala bez mornarice i bez najveće morske luke, čime bi Rusija praktično ostvarila prevlast na moru.
Isto tako, zauzimanjem Dnjepra i Zaporožja, najvećih pozadinskih, industrijskih i logističkih čvorišta, odnosno srca Ukrajine, praktično bi prepolovila Ukrajinu sa upitnim mogućnostima za nastavak rata.
Pravci napada
Poslednji kritični pravac bio bi napad iz pravca Belorusije preko Žitomirske oblasti.
Ukrajina bi tako ostala bez ključne logističke rute koja je povezuje sa Zapadom. Tako bi ostala potpuno bez pomoći Zapada, koja je ključna u ovom ratu.
Da bi se taktika „hiljadu rezova“ ostvarila, za Rusiju mora da se spoji nekoliko stvari. Prva je, naravno, prednost u ljudstvu. Ruska vojska bi na ovaj ili onaj način trebalo da poveća broj vojnika, odnosno razliku u odnosu na ukrajinsku stranu, što do sada nije slučaj.
Zvanično broj ljudi koji potpisuju ugovore sa ruskom vojskom je oko 40-50 hiljada mesečno. Isto tako, broj mobilisanih 2022. je mnogo veći od 300.000 ljudi.
Foto: Reuters
Međutim, pouzdanih podataka o mobilizaciji nema, a broj od 40.000 do 50.000 ljudi mesečno je, smatraju mnogi analitičari, preveliki. Dakle, ostaje pitanje da li Ruska Federacija može da stvori prednost u ljudstvu bez nove mobilizacije.
S druge strane, mnogo se piše o sve većem manjku ljudstva u vojsci Ukrajine. Istovremeno, mobilizacioni potencijal Ukrajine je daleko od toga da je iscrpljen. Ako se potrebe povećaju, Ukrajina može da okupi stotine hiljada ljudi.
Međutim, veliko je pitanje koliko je ta cifra moguća s obzirom na korumpiranost i neefikasnost ukrajinskog državnog aparata, masovno izbegavanje regrutacije i otpor sve većeg broja Ukrajinaca da idu a front.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da zaključi sporazum sa Sjedinjenim Državama ako se ispune dva ključna uslova, izjavio je na Jutjub kanalu „Linija Valdmana” poznati izraelski politikolog Jakov Kedmi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da će predsednik Rusije Vladimir Putin učiniti sve što može da ove godine pojača udare na Ukrajinu i pokušati da je slomi.
Komandant američke vojske za region Pacifika Čarls Flin izjavio je da to što Rusija koristi severnokorejske projektile u napadima na Ukrajinu daje Pjongjangu retku priliku da testira svoje oružje u borbi i možda izvuče lekcije koje bi mogle da poboljšaju njihov učinak.
Ruske oružane snage su udarile na lokaciju Oružanih snaga Ukrajine na obali Očakova, rekao je za RIA Novosti koordinator Nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev, pozivajući se na svoje kolege.
Evropa metodično ide zacrtanim putem: ima kartu u jednom pravcu. Ona sada ne shvata da je njena sudbina već odlučena, da su se Kremlj i Bela kuća odavno dogovorili (koliko je to moguće) kako će ići svojim putem, a kako će odlučiti sudbina EU, piše u svojoj kolumni ruski vojni ekspert i kolumnista Viktor Litovkin.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da zaključi sporazum sa Sjedinjenim Državama ako se ispune dva ključna uslova, izjavio je na Jutjub kanalu „Linija Valdmana” poznati izraelski politikolog Jakov Kedmi.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Komentari