Ruska vojska razvlači rezerve ukrajinske vojske u različitim pravcima i koristi taktiku iscrpljivanja, ocenjuju analitičari i vojni blogeri. Ukrajini će uvek nedostajati vremena i, što je najvažnije, snage. Zaključuju da je to opšta iscrpljenost vojske i vojno-industrijskog kompleksa.
Prema analitičarima, Rusija je otpočela takozvanu taktiku „hiljadu rezova”. To se dešava kada jači protivnik ne žuri da zada brze i snažne udarce, što bi trošilo mnogo snage i sredstava, već vas tera da snagu trošite polako, mesec za mesecom. Rezultat i cilj je stanje vojne iscrpljenosti.
Ruska vojska gomila rezerve u pozadini, što nije ništa novo. Ovo je najavljivano i poznato već neko vreme. Osim toga, pominje se da ruska komanda veruje da može da pobedi ukrajinske snage na istoku Ukrajine u roku od godinu i po do dve godine.
Procene i nagađanja
Drugim rečima, taktika ruske vojske može biti da u neprekidnim borbama iskrvari ukrajinsku vojsku, što bi rezultiralo kolapsom fronta. Nakon toga bi se od Ukrajine tražilo da sklopi mir pod ruskim uslovima ili bi, u slučaju odbijanja, bile uvedene rezervne snage za duboki prodor na glavnim pravcima. Pravac bi, naravno, zavisio od situacije na ratištu.
Međutim, implementacija takvog plana je moguća samo ako proradi pomenuta taktika hiljadu rezova. Odnosno, ako ukrajinska vojska bude dovedena do tačke gubitka borbene sposobnosti. Zasad je to veoma daleko, a i ruska vojska trpi gubitke.
Foto: Printscreen
Ruske snage upotrebljavaju klizne bombe koje sadrže do pola tone eksploziva, opremljene krilima i sistemima za navođenje, koji im omogućavaju da lete na velike udaljenosti i sa visokom preciznošću pogađaju ciljeve. Oni dozvoljavaju ruskim avionima da se drže podalje i gađaju van dometa ukrajinskih protivvazdušnih sistema.
Očajnički potrebne granate
Da bi se suprotstavile ruskoj avijaciji, Oružanim snagama Ukrajine „očajnički su potrebne“ artiljerijske granate i rakete za protivvazdušne sisteme „Patriot”, ali SAD već šest meseci nisu u mogućnosti da pruže preko potrebnu pomoć.
Prošlog vikenda Zelenski je rekao da je Kijevu potrebno još 25 sistema „Patriot”, od kojih bi svaki dolazio sa šest do osam baterija.
Foto: Reuters
On je upozorio da Oružane snage Ukrajine trenutno imaju na raspolaganju samo tri sistema. Štaviše, Kijev upozorava da Rusija ispaljuje šest puta više artiljerijskih granata.
Odsecanje Ukrajine od mora, ili zauzimanje Odese, zadalo bi ogromne ekonomske i vojno-strateške udarce. Ukrajina bi tako ostala bez mornarice i bez najveće morske luke, čime bi Rusija praktično ostvarila prevlast na moru.
Isto tako, zauzimanjem Dnjepra i Zaporožja, najvećih pozadinskih, industrijskih i logističkih čvorišta, odnosno srca Ukrajine, praktično bi prepolovila Ukrajinu sa upitnim mogućnostima za nastavak rata.
Pravci napada
Poslednji kritični pravac bio bi napad iz pravca Belorusije preko Žitomirske oblasti.
Ukrajina bi tako ostala bez ključne logističke rute koja je povezuje sa Zapadom. Tako bi ostala potpuno bez pomoći Zapada, koja je ključna u ovom ratu.
Da bi se taktika „hiljadu rezova“ ostvarila, za Rusiju mora da se spoji nekoliko stvari. Prva je, naravno, prednost u ljudstvu. Ruska vojska bi na ovaj ili onaj način trebalo da poveća broj vojnika, odnosno razliku u odnosu na ukrajinsku stranu, što do sada nije slučaj.
Zvanično broj ljudi koji potpisuju ugovore sa ruskom vojskom je oko 40-50 hiljada mesečno. Isto tako, broj mobilisanih 2022. je mnogo veći od 300.000 ljudi.
Foto: Reuters
Međutim, pouzdanih podataka o mobilizaciji nema, a broj od 40.000 do 50.000 ljudi mesečno je, smatraju mnogi analitičari, preveliki. Dakle, ostaje pitanje da li Ruska Federacija može da stvori prednost u ljudstvu bez nove mobilizacije.
S druge strane, mnogo se piše o sve većem manjku ljudstva u vojsci Ukrajine. Istovremeno, mobilizacioni potencijal Ukrajine je daleko od toga da je iscrpljen. Ako se potrebe povećaju, Ukrajina može da okupi stotine hiljada ljudi.
Međutim, veliko je pitanje koliko je ta cifra moguća s obzirom na korumpiranost i neefikasnost ukrajinskog državnog aparata, masovno izbegavanje regrutacije i otpor sve većeg broja Ukrajinaca da idu a front.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da zaključi sporazum sa Sjedinjenim Državama ako se ispune dva ključna uslova, izjavio je na Jutjub kanalu „Linija Valdmana” poznati izraelski politikolog Jakov Kedmi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da će predsednik Rusije Vladimir Putin učiniti sve što može da ove godine pojača udare na Ukrajinu i pokušati da je slomi.
Komandant američke vojske za region Pacifika Čarls Flin izjavio je da to što Rusija koristi severnokorejske projektile u napadima na Ukrajinu daje Pjongjangu retku priliku da testira svoje oružje u borbi i možda izvuče lekcije koje bi mogle da poboljšaju njihov učinak.
Ruske oružane snage su udarile na lokaciju Oružanih snaga Ukrajine na obali Očakova, rekao je za RIA Novosti koordinator Nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev, pozivajući se na svoje kolege.
Evropa metodično ide zacrtanim putem: ima kartu u jednom pravcu. Ona sada ne shvata da je njena sudbina već odlučena, da su se Kremlj i Bela kuća odavno dogovorili (koliko je to moguće) kako će ići svojim putem, a kako će odlučiti sudbina EU, piše u svojoj kolumni ruski vojni ekspert i kolumnista Viktor Litovkin.
Lider Severne Koreje Kim Džong Un obećao je Vladimiru Putinu i ruskom narodu nepromenljivu podršku i poručio da čvrsto veruje u pobedu Rusije u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da zaključi sporazum sa Sjedinjenim Državama ako se ispune dva ključna uslova, izjavio je na Jutjub kanalu „Linija Valdmana” poznati izraelski politikolog Jakov Kedmi.
Nakon skoro dve godine zamajavanja javnosti, blokaderi su konačno morali da stave karte na sto i objave imena kandidata za narodne poslanike na blokaderskoj listi, a rezultat je izazvao opšti podsmeh.
Gradonačelnik Niša, Dragoslav Pavlović, odlučio da napravi iznenađenje Milošu Vučeviću! On je upao u studio niške televizije gde se nalazio Vučević, i to sa jednim ciljem – da razreši dilemu i dokaže da je niški burek neprikosnoven!
Aleksandra Jovanovića Ćute čovek koji je do juče odbacivao bilo kakvu ideju da opozicione stranke treba da se povlače, uradio je upravo to – pobegao sa zajedničke liste „Narodna Srbija“ i odlučio da pruži podršku blokaderskoj listi.
Milenko Jovanov, oštro je reagovao na sastav nedavno predate studentske izborne liste, ističući da ona ne predstavlja nestranačku inicijativu, već skup ljudi povezanih sa različitim političkim opcijama.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Grejna sezona u Srbiji zvanično počinje 15. oktobra i traje do 15. aprila 2027, ali grejanje može krenuti i ranije ako temperature padnu dovoljno nisko.
Bivši predsednik Opštine Budva Milo Božović uhapšen je danas na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), a u okviru nastavka istrage u operaciji "General".
Dečak (10) koji je po naređenju oca pucao na Milana R. (25) u porti crkve u Draževcu prebačen je na dijagnostiku i procenu u odgovarajući smeštaj, potvrđeno je iz Centra za socijalni rad u Ubu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Miroslava M. zbog sumnje da je u kući u Zemunu neovlašćeno držao veću količinu vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija, velike razorne moći, čije držanje nije dozvoljeno građanima.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Glumica Danica Ristovski kaže da je oduševljena što je deo nove serije "Priče iz radionice 2" koja na neki način predstavlja omaž originalnoj postavi ove serije iz 1982. godine.
Odbojkašica Maja Ognjenović sudeći prema svemu ipak nije u vezi sa svojim bivšim Milošem Teodosićem, jer je uhvaćena sa Jovanom Pantićem, bivšim suprugom pevačice Marije Mikić.
Chegi bend čine vrhunski muzičari, usklađeni do savršenstva u svakom tonu - od vokala, preko ritma, do solo sekcija i jedini su bend u zemlji sa verifikovanim svetskim šampionom u sastavu.
Pevač Marko Stojkivić, poznatiji kao MC Stojan, oglasio se na Instagramu povodom svoje transformacije nakon odvikavanja od alkohola, a rezultati su očigledni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.