Demokratija je u Evropi zamišljena kao osnovna vrednost koju podržava šira javnost širom kontinenta. Istovremeno, a talas ekstremne desnice, čiji se vrhunac očekuje tokom evropskih izbora u junu, smatra se samo prolaznom političkom pojavom. I dalje se veruje da će evropska demokratija opstati - iako zvuči utešno, to nije sasvim tačno, piše Politiko .
Naime, brojne studije pokazuju da je dosledna podrška demokratiji širom Evrope već prilično niska, a čini se da će i dalje opadati. Evropa bi stoga mogla dostići prekretnicu u kojoj nedemokratski oblici vlasti ne samo da puste korene, već i cvetaju.
Prema globalnom istraživanju Fondacije za otvoreno društvo iz 2023. godine, samo 38 odsto Nemaca starijih od 18 godina dosledno podržava demokratiju. U Francuskoj je taj broj mizernih 27 odsto, dok Italija i Poljska beleže manje od 45 odsto. Ovaj nedostatak podrške u pomenutim zemljama nije statistička anomalija. U 2022, istraživanje sprovedeno u devet zemalja za European Movement International takođe je otkrilo da se takva podrška kreće od niskih 22 procenta (u Rumuniji) do visokih 48 procenata (u Finskoj). A u sedam od ovih devet zemalja - Grčkoj, Italiji, Nemačkoj, Estoniji, Poljskoj, Rumuniji i Mađarskoj - dosledna podrška demokratiji iznosila je 45 odsto ili manje.
Nedosledne pristalice demokratije su oni ispitanici koji su na jednu ili više od pet stavki odgovorili na način da dovode u pitanje ili se suprotstavljaju demokratskim normama. Možda su se složili da im je prihvatljiv lider koji ignoriše izborne rezultate i zakonski autoritet parlamenta, ili da je nedemokratska vlada poželjnija od demokratije. Ili su odgovorili da je demokratija loš način upravljanja svojom nacijom i da bi im vojna vladavina bila bolja. Teoretski, što je osoba na više pitanja nedosledno odgovarala, manje je podržavala demokratiju.
Ali ono što najviše zabrinjava je činjenica da je većina anketa (četiri iz 2023. i sedam od devet anketa iz 2022.) pokazala da mlađi Evropljani znatno manje podržavaju demokratiju nego njihovi roditelji, bake i deke.
U Nemačkoj, na primer, samo 21 odsto generacije Z i milenijalaca izjavilo je da dosledno podržava demokratiju, u poređenju sa 66 odsto onih koji imaju 70 i više godina. U Poljskoj je samo oko četvrtina ispitanika starosti od 18 do 29 godina pokazala doslednu podršku demokratiji, što je 17 procentnih poena ispod nacionalnog proseka. Slično je i u Francuskoj sa samo 14 odsto, u Italiji je 34 odsto, gde stariji Italijani skoro duplo više podržavaju demokratiju.
Ovi podaci su definitivno poziv za buđenje. Jer kako mlađi Evropljani budu starili - proces koji se naziva „demografska sukcesija" - osnovna podrška demokratiji širom Evrope neizbežno će biti još niža. A ovo, na kraju krajeva, može dovesti do potpunog kolapsa. Prava tempirana bomba otkucava u srcu evropske demokratije, upozorava Politiko .
Politička polarizacija na svom vrhuncu i nisko poverenje u evropske institucije ozbiljno ugrožavaju Stari kontinent. A ovo opadanje dosledne baze podrške demokratiji u Evropi verovatno će dodatno ojačati demagozi i autoritarci, tražeći novi izvor moći nesputan demokratskim pravilima i normama.
Jedna od najbitnijih tema u poslednje vreme jeste tema rezolucije o takozvanom genocidu u Srebrenici. Dan D je u četvrtak, ako se nešto drugačije ne desi. Na ovu temu u emisiji "Info dan" govorila je Vjerica Radeta, podpredsednica Srpske radikalne stranke.
Reagujući povodom poziva tužioca Međunarodnog krivičnog suda (MKS) za izdavanje naloga za hapšenje lidera Izraela i Hamasa, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku Žozep Borelj izjavio je da su sve države koje su ratifikovale statute MKS u dužnosti da sprovode njegove odluke.
Atentat na premijera Slovačke Roberta Fica i udar duboke države na suverene evropske lidere, komentarisali su gosti Info dana, stručnjak za bezbednost Ilija Kajtez, bivši policajac Vladimir Savić i pukovnik Milan Jovović Legenda.
Evropske obaveštajne agencije su upozorile svoje vlade da Rusija planira sabotažu širom kontinenta. Predstavnici evropskih obaveštajnih agencija veruju da je Rusija počela aktivno planirati prikrivene bombaške napade, podmetanje požara i oštećenje infrastrukture na evropskom teritoriju, direktno i preko posrednika.
Jedna od najbitnijih tema u poslednje vreme jeste tema rezolucije o takozvanom genocidu u Srebrenici. Dan D je u četvrtak, ako se nešto drugačije ne desi. Na ovu temu u emisiji "Info dan" govorila je Vjerica Radeta, podpredsednica Srpske radikalne stranke.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari