Vašington izaziva novu raketnu krizu kao tokom Hladnog rata! Ruske rakete opet na Kubi?
Podeli vest
Razmeštanje američkih kopnenih projektila dometa do 5.500 kilometara u Evropi i azijsko-pacifičkom regionu primoralo bi Moskvu da odustane od pridržavanja Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa iz kojeg su SAD izašle 2019, upozorio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
Rusija bi mogla ponovo da rasporedi svoje kopnene rakete malog i srednjeg dometa, koje mogu da nose i nuklearne bojeve glave, pred vratima SAD - na Kubi. To proizilazi iz izjave ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je upozorio da bi njegova zemlja bila prinuđena da napusti trenutno samonametnuta ograničenja u vezi sa tom vrstom raketa, ukoliko Vašington, kao što je već najavio, rasporedi svoje kopnene projektile u Evropi i azijsko-pacifičkom regionu. U pitanju je korak koji je bio zabranjen Sporazumom o nuklearnim snagama srednjeg dometa iz 1987, a iz kojeg je Amerika 2019. rešila da se povuče.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski smenio je poslednjih nedelja nekoliko visokih zvaničnika koji su važili za najbliže Vašingtonu, a otpuštanja su usledila usred rastuće frustracije Kijeva svojim zapadnim seveznicima, piše Vašington post.
NATO namerava da preuzme više funkcija na samitu u Vašingtonu u julu ove godine u koordinaciji vojne pomoći Kijevu kako bi se izbeglo ponavljanje kašnjenja i grešaka u isporukama, izjavio je generalni sekretar Jens Stoltenberg.
30.05.2024
21:00
Saradnja sa Kinom
Lavrov je u intervjuu za medijsku kuću "Raša tudej", odgovarajući na pitanje šta će Moskva uraditi ako SAD zaista rasporede svoje kopnene rakete dometa do 5.500 kilometara u Evropi i Aziji, rekao da će to definitivno ugroziti bezbednost Rusije.
- Nesumnjivo bi razmeštanje američkih kopnenih projektila srednjeg i manjeg dometa u pomenutim regionima predstavljalo ozbiljan bezbednosni izazov za nas. To pitanje, međutim, nije značajno samo za nas. U zajedničkom saopštenju nakon nedavne posete ruskog predsednika Vladimira Putina Kini, istaknuto je da takve destabilizujuće akcije SAD predstavljaju direktnu pretnju i našoj zemlji i Kini. Stoga smo se dogovorili sa našim kineskim partnerima da povećamo saradnju kako bismo se suprotstavili neodgovornom ponašanju Vašingtona, koje podriva međunarodnu stabilnost - kazao je Lavrov.
Ukrajinsko rukovodstvo želi da uvuče NATO u sukob sa Rusijom, jer je to jedina šansa da se ono zadrži na vlasti, izjavio je penzionisani američki obaveštajac Skot Riter za Jutjub kanal "Through the eyes of".
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto osudio je planove NATO-a da dozvoli Ukrajini da koristi oružje koje je isporučio Zapad za gađanje ciljeva u Rusiji i ocenio ih kao "sumanute", upozorivši da će odgovor Rusije biti višestruk.
30.05.2024
18:40
Foto: Tanjug/AP
Dodao je da bi u slučaju tako "nepromišljenog koraka" Amerike, Rusija morala da odustane od restrikcija koje trenutno jednostrano poštuje.
- Sprovođenje planova Amerikanaca o razmeštanju kopnenih raketa neće ostati bez odgovora. Rusija će, u tom slučaju, biti prinuđena da odustane od jednostranih samoograničenja, koje je sledila otkako su SAD napustile Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa iz 1987 - istakao je Lavrov.
Mir u Ukrajini nije na vidiku
Sergej Lavrov je izjavio da, kako sada stvari stoje, mir u Ukrajini neće uskoro biti postignut.
- U Kijevu je na vlasti partija rata, iako je Volodimir Zelenski nelegitiman predsednik zemlje nakon isteka mandata. Ta partija nastoji, bar retorički, da pobedi Rusiju na bojnom polju. U tim uslovima teško je zamisliti dijalog za mir. Štaviše, od 30. septembra 2022. u Ukrajini je na snazi zakonska zabrana pregovora sa rukovodstvom Rusije. Nadajmo se da će se, pre ili kasnije, u Ukrajini pojaviti političke snage koje brinu o interesima naroda. Za sada ne postoji druga opcija osim da specijalna vojna operacija bude nastavljena dok god ne budu ostvareni svi njeni ciljevi - rekao je Lavrov.
Dodao je da teoretski postoji šansa da se brzo nađe političko rešenje za Ukrajinu.
- Međutim, za tako nešto Zapad mora da prekine da snabdeva Ukrajinu oružjem, a Kijev mora da prekine neprijateljske akcije. Što se pre to desi, pre će biti nađeno političko rešenje - kazao je Lavrov.
Isporuka F-16 Kijevu ništa neće promeniti
Lavrov je kazao da namera Zapada da snabde režim u Kijevu lovcima F-16 ništa neće promeniti na terenu.
- Snabdevanje kijevskog režima sve destruktivnijim oružjem ukazuje na nezainteresovanost Zapada da se sukob okončan. Ipak, isporuka američkih lovaca F-16 neće promeniti situaciju na prvim linijama fronta. Te letelice će biti uništene, kao i druge vrste naoružanja koje zemlje NATO isporučuju Ukrajini - naveo je Lavrov.
Prema njegovim rečima, važno je napomenuti da su lovci F-16 dugo bili primarno sredstvo isporuke u takozvanim zajedničkim nuklearnim misijama NATO.
- Stoga, ne možemo a da ne posmatramo snabdevanje kijevskog režima ovim sistemima kao namernu signalnu akciju NATO u nuklearnoj sferi. Oni pokušavaju da prenesu da su SAD i NATO spremni da idu na sve u Ukrajini. Ipak, nadamo se da će rusko-beloruske vežbe, koje su u toku, a koje podrazumevaju upotrebu nestrateškog nuklearnog oružja, poslužiti kao otrežnjujući podsetnik našim protivnicima na katastrofalne posledice dalje eskalacije na nuklearnoj lestvici - istakao je Lavrov.
Prema njegovim rečima, Rusija će morati da preduzme i dodatne mere nuklearnog odvraćanja.
- Američke rakete raspoređene u blizini naših granica mogle bi da gađaju naša komandna mesta i lokacije naših nuklearnih snaga. Zbog toga bi bile preduzete dodatne mere nuklearnog odvraćanja. Odluke o tim pitanjima su u nadležnosti predsednika Ruske Federacije - naglasio je Lavrov.
Umalo nuklearni rat
Šef ruske diplomatije nije naveo gde bi Moskva mogla da postavi svoje rakete, ali je jedna od opcija svakako Kuba, baš kao i u vreme Hladnog rata. Tada, 1962. godine, Kubanska raketna kriza trajala je 23 dana, od 16. do 28. oktobra. Svet je u tom trenutku bio najbliže nuklearnom ratu.
Krizu su i tada izazvale SAD nakon neuspele invazije na Kubu 1961, kad su postavile američke rakete u Italiji i Turskoj. Na taj potez odreagovao je tadašnji predsednik Sovjetskog Saveza Nikita Hruščov, koji je razmestio balističke rakete na Kubi. Posle ogromnih tenzija, usledili su napeti pregovori između Hruščova i tadašnjeg predsednika SAD Džona Kenedija, te je SSSR pristao da ukloni rakete sa Kube. U zamenu za to, SAD su sklonile svoje rakete iz Turske.
Kasnije su, 1987, dve zemlje potpisale Sporazumom o nuklearnim snagama srednjeg dometa, koji je doprineo kraju Hladnog rata. Njime je bilo zabranjeno postavljanje kopnenih projektila dometa do 5.500 kilometara, kao i sistema za njihovo lansiranje, na teritoriji drugih država. Amerika se, međutim, 2019, u vreme predsednika Donalda Trampa, povukla iz tog Sporazuma. Sada Vašington konstantno provocira, te je u aprilu upotrebio svoj najnoviji raketni sistem "tajfun" tokom vojnih vežbi na Filipinima, u blizini Kine.
Češki ministar spoljnih poslova rekao je novinarima u četvrtak da njegova zemlja "nema problema" da Kijev koristi municiju koju je isporučio Prag za gađanje ciljeva na ruskoj teritoriji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropa, posebno zemlje koje su susedi Rusije, pokušaće da spreče proces normalizacije rusko-američkih odnosa, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Nikolaj Patrušev.
Moskva se više puta opekla, verujući Kijevu i njegovim zapadnim patronima, kaže ruski ministar spoljnih poslova u intervjuu objavljenom nakon dogovora između SAD i Ukrajine u Džedi o 30 dana primirja
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski smenio je poslednjih nedelja nekoliko visokih zvaničnika koji su važili za najbliže Vašingtonu, a otpuštanja su usledila usred rastuće frustracije Kijeva svojim zapadnim seveznicima, piše Vašington post.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nazvao je telefonski razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koji je juče trajao skoro dva sata, "sjajnim" i rekao da su razgovarali o "mnogim temama" u cilju postizanja mira u ratu između Rusije i Ukrajine.
Premijer Srbije Miloš Vučević govorio je o važnim društveno-političkim temama za Pink televiziju u emisiji "Novo jutro", gde je istakao da će svi koji su širili dezinformacije o upotrebi zvučnog topa odgovarati.
Tokom obraćanja novinarima nakon sastanka s generalnim sekretarom NATO, predsedniku Srbije pitanje je postavio i dopisnik N1 iz Brisela, Nikola Radišić.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ocenila je večeras da je njen sastanak u Briselu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem bio konstruktivan, navodeći da su razgovarali o konkretnim koracima na putu Srbije ka EU i primeni Plana rasta za Zapadni Balkan.
U vojnim i civilnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srbiji trenutno je zbrinuto 30 pacijenata koji su teško povređeni u požaru u Kočanima, u Republici Severnoj Makedoniji.
Agencija za bezbednost saobraćaja, u okviru kampanje "U kola bez alkohola", organizovala je danas panel diskusiju na temu odgovornog ponašanja u saobraćaju, o tome zašto je alkohol jedan od najčešće evidentiranih uticajnih faktora nastanka saobraćajnih nezgoda sa povređenim i poginulim licima i koliko su mladi svesni ovih rizika.
Novi, veoma efikasan proces za izvođenje ove konverzije mogao bi olakšati razvoj terapija za oštećenja kičmene moždine ili bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze.
Oko 18.30 časova na magistralnom putu Zrenjanin Melenci dogodila s eteška saobraćajna nesreća u kojoj su tri osobe smrtno stradale, a četiri osobe su teško povređene i odvezene u Urgentni centar.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja za borbu protiv korupcije UKP, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su B. M. (1985), odgovorno lice Privrednog društva „Marex Co“ doo Beograd, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara u obavljanju privredne delatnosti u saizvršilaštvu.
Više javno tužilaštvo u Leskovcu okončalo je istragu ubistva sedamnaestogodišnjeg Andrije I. kojeg je 27. novembra prošle godine u Vlajkovoj ulici u ovom gradu, nasmrt pretukao njegov drug Nemanja Azirović (18).
Bivši fudbaler Partizana i reprezentacije Crne Gore Andrija Delibašić biće sahranjen u petak, 21. marta, na Gradskom groblju u Nikšiću. Ceremonija sahrane zakazana je za 15 časova.
Prema navodima portala "Bekdor podkast", Crvena zvezda je navodno ponudila srpskom košarkašu Vasiliju Miciću ugovor vredan 4,2 miliona evra kako bi se pridružio ekipi sa Malog Kalemegdana.
Selektor Srbije Dragan Stojković Piksi obratio se iz Beča pred prvi meč baraža za opstanak u A diviziji Lige nacija, u kome će Austrija dočekati "orlove" (četvrtak, 20.45).
Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju korisnike pametnih telefona na tri vrste aplikacija koje, iako naizgled bezopasne, mogu prikupljati lične podatke bez znanja korisnika.
Nošenje crvenog konca oko zgloba ruke je običaj koji se javlja u različitim kulturama i religijama, a mnogi nisu upoznati sa pravim značenjem ovog običaja.
Redovno kretanje ključno je za zdravlje i sreću psa, ali koliko često treba šetati ljubimca zavisi od njegovih specifičnih potreba, rase, veličine i zdravstvenog stanja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar