Početkom maja, zadivljujuća aurora je osvetlila noćno nebo na severu naše planete, pokazujući ogromnu energiju koju solarne oluje mogu da ispuste u obliku radijacije. Iako su takvi prikazi očaravajući, oni takođe naglašavaju pretnju još jednog solarnog fenomena - događaja solarnih čestica ( SPE).
Ovi intenzivni naleti protona sa površine Sunca mogu juriti kroz svemir sa razornim potencijalom. Istraživanja pokazuju da Zemlja doživljava ekstremne DSC otprilike svakih hiljadu godina .
Ovi događaji mogu značajno oštetiti ozonski omotač, što dovodi do povišenog nivoa ultraljubičastog (UV) zračenja na površini planete. Nova studija međunarodnog tima naučnika upozorava na dramatične efekte ovih događaja na život na Zemlji.
Mars kao primer
Odbijajući naelektrisane čestice Sunca, Zemljino magnetno polje deluje kao štit. U svom stabilnom stanju, magnetno polje podseća na džinovski šipkasti magnet, sa linijama polja koje se kreću od pola do pola, stvarajući obrazac „obrnuti grejpfrut".
To polje omogućava jonizujućim kosmičkim zracima da prodru u gornju atmosferu, stvarajući auroru kojoj se divimo. Međutim, magnetno polje nije konstantno. Tokom prošlog veka, severni magnetni pol je migrirao preko severne Kanade brzinom od 40 kilometara godišnje, a samo polje je oslabilo za više od šest odsto. Geološki zapis otkriva epohe u kojima je magnetno polje bilo značajno oslabljeno ili čak uopšte nije postojalo.
Mars, koji je u drevnim vremenima izgubio svoje globalno magnetno polje, služi kao jasan primer posledica. Ovaj gubitak je rezultirao ispuštanjem većeg dela njegove atmosfere. U maju, nedugo nakon Zemljine aurore, moćna sunčeva baklja pogodila je Mars, poremetila svemirsku letelicu Mars Odisej i izazvala povećanje nivoa površinskog zračenja do 30 puta u odnosu na rendgenski snimak grudnog koša.
Ekstremni događaji
Spoljna atmosfera Sunca neprekidno emituje fluktuirajući tok elektrona i protona poznat kao solarni vetar. Povremeno emituje rafale energije, prvenstveno protone tokom DS, često povezane sa sunčevim bakljama.
Zbog svoje veće mase i energije, protoni prodiru dublje u Zemljinu atmosferu, pobuđuju molekule gasa i emituju rendgenske zrake, nevidljive golim okom.
Iako se stotine manjih DSC-a javljaju u svakom solarnom ciklusu (otprilike 11 godina), dokazi o mnogo jačim događajima pronađeni su tokom geološke istorije Zemlje. Neki prošli DSC-ovi bili su hiljadama puta moćniji od bilo kojih zabeleženih u modernim vremenima.
Ekstremni DSC se dešavaju otprilike svakih nekoliko milenijuma, a poslednji je bio 993. godine. Taj događaj je bio ključan za datiranje vikinških zgrada u Kanadi na drvetu posečenom 1021. godine.
Prelep i moćan podsetnik
Pored svog neposrednog uticaja, DSC može da izazove hemijske reakcije u gornjim slojevima atmosfere, koje oštećuju ozon, koji zauzvrat apsorbuje štetno UV zračenje. Oštećenje ozonskog omotača može povećati rizik od raka kože, oštetiti vid i uticati na klimu.
Nova studija je ispitivala uticaje ekstremnog DSC-a. Zaključeno je da bi takav događaj mogao smanjiti nivo ozona za oko godinu dana, podižući površinske nivoe UV zračenja i povećavajući oštećenje DNK.
Ako se DSC desi kada je magnetno polje slabo, oštećenje ozona moglo bi da traje šest godina, povećavajući nivoe UV zračenja za 25 odsto i povećavajući stopu oštećenja DNK za neverovatnih 50 procenata.
Rezultati studije naglašavaju potrebu za povećanom svešću i spremnošću za moguće uticaje događaja solarnih čestica, posebno pošto Zemljino magnetno polje nastavlja da fluktuira.
Iako je nedavna aurora bila divan podsetnik na naše dinamično Sunce, ona takođe služi kao snažan podsetnik na moćne sile u igri i potrebu za jačanjem zaštitnih slojeva naše planete.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je Ukaz kojim se proizvođačima oružja dozvoljava da pri izradi naoružanja koriste intelektualnu svojinu koja ne pripada Ruskoj Federaciji.
U Italiji je ove godine 50 zatvorenika izvršilo samoubistvo, što je 16 više nego u istom periodu prošle godine, saopštio je danas italijanski poverenik za izvršenje zatvorskih sankcija navodeći da su italijanski zatvori prenatrpani.
Italijanski obrambeni div Leonardo i nemački gigant Rajnmetal dogovorili su zajedničku proizvodnju tenkova i drugih oklopnjaka i oružanih sistema, poručile su u sredu obe kompanije.
Gosti "Info večeri" Informer TV bili su pisac Dejan Lučić i književnica i novinarka Mara Knežević Kern. Oni su govorili na temu globalizma, odnosno takozvane "zelene agende".
NATO će predvoditi koordinaciju napora za pružanje vojne pomoći Ukrajini i obuku njenih vojnika, a odluka o tome biće doneta na samitu Alijanse u julu, izjavila je stalni predstavnik SAD pri NATO-u Džulijan Smit.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je Ukaz kojim se proizvođačima oružja dozvoljava da pri izradi naoružanja koriste intelektualnu svojinu koja ne pripada Ruskoj Federaciji.
Jedna obična prijava nestanka za 48 sati pretvorila se u pravu misteriju. Aleksandru Nešoviću Baji, poznatijem kao članu Kekine grupe, gubi se svaki trag u noći između utorka i srede, a istraga je dovela čak do hapšenja načelnika beogradske policije Veselina Milića.
Predsednik Aleksandar Vučić poručio je danas da Srbija mora da sačuva punu stabilnost, političku i ekonomsku bezbednost i istakao da je Srbija jedna od najbezbednijih zemalja.
Jedan od ideologa blokadera, profesor Milo Lompar, danas je učestvovao na tribini u Kragujevcu, gde je doveo crnokapuljaše i jezive, suspektne likove s fantomkama da budu deo njegove lične garde, otkriva Informer.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Mercedes je u Štutgartu osvežio S-klasu sa 2.700 promena kako bi zadržao tron luksuza. Nova limuzina stiže sa AI tehnologijom i moćnim hibridima za vrhunski komfor.
Nakon zime, mnoge radionice nude "prolećne preglede" automobila koji se često predstavljaju kao povoljni, ali se dešava da vozači na kraju plate visoke račune za dodatne usluge koje zapravo nisu ni bile potrebne.
Policija je danas u selu Ljukovo kod Inđije zaplenila beli automobil "folksvagen" u sklopu opsežne istrage koja se odvija od jutarnjih časova na dve lokacije kod Inđije.
Tokom dana došlo je do teške saobraćajne nezgode na magistralnom putu Bijelo Polje - Mojkovac kada je vozač putničkog automobila iz nepoznatih razloga izgubio kontrolu i sleteo u kanal pored puta.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar