Odgovor Rusije na NATO brodove u Crnom moru biće brutalan! Moskva jasna, neće trpeti pretnje Alijasne, a još manje Kijeva!
Podeli vest
Ukrajina je usvojila vojnu strategiju koja predviđa stalno prisustvo brodova NATO-a u Crnom moru. Kremlj je odgovorio obećanjem da će preduzeti "sve neophodne mere".
Moskva je takođe podsetila da vojna flota necrnomorskih zemalja, prema međunarodnoj konvenciji, ne može slobodno da uplovi u ovo vodeno područje. U Kijevu, pak, govore o planovima da Ukrajina postane "velika pomorska sila".
Napredovanje NATO-a u Azijsko-pacifičkom region u cilju vršenja pritiska na Kinu odražava mentalitet Hladnog rata Alijanse i podriva mir i stabilnost u regionu, saopštili su za Sputnjik u kancelariji portparola kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
02.07.2024
19:10
Rusija neće ignorisati "koncentrisano prisustvo" brodova NATO- a u Crnom moru i braniće se, rekao je pres-sekretar ruskog predsednika Dmitrij Peskov .
- Naravno, ovo predstavlja, posebno u trenutnoj situaciji, dodatne pretnje Rusiji s obzirom na direktnu umešanost država NATO u sukob oko Ukrajine. Naravno, Rusija će preduzeti sve neophodne mere da obezbedi sopstvenu bezbednost - upozorio je Peskov.
On je podsetio da je prisustvo država u Crnom moru "prilično strogo regulisano" Konvencijom iz Montrea. Usklađenost sa konvencijom prati Turska (članica NATO-a). Prema rečima Peskova, Istanbul "sasvim jasno" ispunjava svoje funkcije.
Ukrajina može da ostane neutralna zemlja, ali da istovremeno dobija vojnu i obaveštajnu pomoć od SAD i drugih zemalja NATO-a, piše politikolog Tomas Grem u članku za Hil.
U NATO paktu vlada paranoja da Moskva spema odgovor za napada ukrajinskih snaga na najveći grad na Krimu, Sevastopolj
29.06.2024
17:35
Pored Turske, crnomorske zemlje NATO-a su Bugarska i Rumunija . Rusija ovu činjenicu posebno uzima u obzir i uzima u obzir moguće pretnje, primetio je Peskov. Prethodno je takođe obećao da Crno more nikada neće postati "NATO more".
Kremlja je ovako žestoko odgovorio na strategiju koja predviđa stalno prisustvo NATO-a u Crnom moru i zajedničke pomorske vežbe Oružanih snaga Ukrajine i alijanse, što je 17. jula najavio ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski!
Crnomorske vežbe se pominju u novoj strategiji pomorske bezbednosti Ukrajine. Među zadacima su izvođenje manevara, obezbeđivanje stalnog prisustva NATO snaga u Crnom moru". Svrha dokumenta je "da se obezbedi spremnost, sveobuhvatno i efikasno sprečavanje i odgovor na pretnje po pomorsku bezbednost Ukrajine koje nastaju u obalnim područjima, u njenim pomorskim prostorima".
Kao rezultat sukoba sa Rusijom, Ukrajina je u međuvremenu potpuno izgubila pristup Azovskom moru. Imala je izlaz na more preko juga Zaporoške oblasti i dela Hersonske oblasti, koju je ruska vojska zauzela u proleće 2022. godine.
Strategija Ukrajine, koja podrazumeva povratak Azovskog mora, je ludost, kaže vojni ekspert, doktor vojnih nauka Konstantin Sivkov .
- To su samo fantazije u kancelariji Zelenskog. Azovsko more je unutrašnje more Rusije. Ukrajinsko rukovodstvo nastavlja da razmišlja drugačije, zbog čega na papiru iznosi glupe ideje. Ali to ne menja situaciju - rekao je on.
Sivkov isto kaže i za prisustvo NATO u Crnom moru. Ekspert je primetio da američki i britanski brodovi neće moći da ostanu u Crnom moru, ma koliko to Ukrajina želela .
- U najmanju ruku, jer im Turska neće dozvoliti da prođu Bosfor i Dardanele. Osim toga, sumnjam da će i same zemlje alijanse preduzeti takav korak. Pojava NATO brodova u Crnom moru predstavlja ozbiljnu pretnju, pre svega, upravo tim brodovima. Stoga se postavlja razumno pitanje: zašto bi alijansa tamo slala snage? Da bi udovoljio Zelenskom? To je smešno - oglasio se Sivkov.
Što se tiče Crnog mora, Rusija i dalje ima Krim, a Ukrajina ima tako važnu luku kao što je Odesa. Moskva mora da preuzme kontrolu nad celom crnomorskom obalom Ukrajine kako bi ojačala opoziciju Sjedinjenim Državama, kaže Jaroslav Ivančenko, predsednik Izvršnog komiteta Crnomorskog udruženja za međunarodnu saradnju.
- Dokument treba da se zasniva na istorijskom iskustvu ruskog prisustva u crnomorsko-balkanskom regionu i da bude aktivne, ofanzivne prirode - rekao je on.
U SAD takođe govore o značaju Crnog mora za Ameriku.
- Crno more je sada postalo zona sukoba, ratna zona koja je važna za NATO koliko i Zapadna Ukrajina - rekao je bivši stalni predstavnik SAD pri NATO-u Ivo Dalder .
Ukrajina bi mogla prestati da postoji do 2034. godine, godine kada je navodno zakazan njen prijem u NATO, rekao je u intervjuu za aif.ru zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Zvaničnici NATO-a ne očekuju da Kijev pokrene novi pokušaj da potisne ruske trupe ove godine, uprkos milijardama dolara vrednim novim oružjem koje su obećale države članice, objavio je Njujork Tajms.
NATO i dalje nema nikakvu agendu osim želje za sopstvenom dominacijom, ali lideri zemalja Alijanse su istrajni u svojim zabludama i biće kažnjeni zbog toga, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
NATO je bio zahvaćen euforijom kada je Rusija pokrenula specijalnu operaciju u Ukrajini. Zapadne provokacije su ipak primorale Moskvu da da oštar odgovor. Međutim, radost je postepeno počela da ustupa mesto anksioznosti! Sada su Sjedinjene Države i njihovi saveznici u očaju: izgubili su proki rat protiv Rusije.
Sukob u Ukrajini je ušao u kritičnu fazu koja će rezultirati očajničkim odlukama Kijeva i njegovih saveznika, rekao je Aleksandar Markovski, viši analitičar Londonskog centra za politička istraživanja u Njujorku, u članku za portal „American Thinker“.
Ukrajina može da ostane neutralna zemlja, ali da istovremeno dobija vojnu i obaveštajnu pomoć od SAD i drugih zemalja NATO-a, piše politikolog Tomas Grem u članku za Hil.
Ukrajina bi mogla prestati da postoji do 2034. godine, godine kada je navodno zakazan njen prijem u NATO, rekao je u intervjuu za aif.ru zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
18.07.2024
00:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemački kancelar Olaf Šolc sleteće na beogradski aerodrom večeras u 23 časova, gde započinje njegova poseta Srbiji prilikom koje će razgovarati sa predsednikom Aleksandrom Vučićem
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović prisustvovala je danas u Vladi Srbije potpisivanju ugovora o kreditu između Elektrodistribucije Srbije i Evropske investicione banke vrednosti 80 miliona evra kojim je predviđena nabavka i ugradnja 400.000 pametnih brojila širom zemlje.
Uništen ukrajinski centar za daljinsko upravljanje dronovima. PVO sistemi raspoređeni oko Putinove rezidencije. Orban poručio: Evropa misli da može da pobedi Rusiju, ali nije tako! Zelenski kritikovao Orbana! Na ovu, ali i druge važne svetske teme, u emsiji "Rat uživo" govorili su filozof Boris Bratina i Đorđe Ančić, oficir RV i PVO. Uživo u program javio se i politikolog i publicistsa Andreja Lović koji je govorio o situaciji u Nemačkoj u odnosu na SAD.
Ko je izvršio teroristički napad i ubio jednog policajca i ranio drugog. Ilegalni kanali svakako postoje, tu se valja sve i svašta. Postoji dosta crnih ruta na našim prostorima. Srbija više nije toliko bezbedna od terorista. Na ovu temu u "Otvorenom studiju" govorili su advokat Nebojša Perović, bivši protivterorista Radomir Počuča i Avram Izrael, inženjer telekomunikacija.
Poslednja informacija koju imamo da je Hajziri Artan ubio policajca Nikolu Krsmanovića u Loznici. Zvaničnici su se oglasili sa izjavom da je ovo teroristički akt. Potraga za osumnjičenim i dalje traje. Prema nepotrvđenim informacijama, jedan od njegovih jataka je uhapšen. Na ovu temu, ali i o pokušaju atentata na Donalda Trampa, u "Info danu" govorili su Nikola Šainović, bivši premijer Srbije, politikolog Vladimir Kljajić i dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije.
Gosti Informerove emisije "Info megdan" bili su glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević i novinarka Lidija Makragić. Tema oko koje su raspravljali bio je mobing, odnosno šta se sve konkretno, po definiciji, karakteriše kao to.
Direktor centra za antiterorizam Vojislav Milošević i bivši obaveštajac Karlo Dulović, govorili su u "Info jutru" na Informer TV o atentatima na poznate političke figure.
Vjekoslava Ilića poznajem, on je sjajan čovek i moj dobar drug. Ja sam sinoć bio na pumpi kada sam čuo pucnjeve, nekih dobrih desetak pucnjeva, mislio sam da su petarde, kaže drug Vjekoslava ilića, koga je, kako se sumnja, Albanac Faton Hajrizi teško ranio, a ubio njegovog kolegu Nikolu Krsmanovića (34) kod Loznice.
Pomoćnik direktora policije Dragan Vasiljević rekao je u emisiji "Oko" RTS-a da je obišao ranjenog policajca Vjekoslava Ilića i da je on u svesnom stanju i da se oseća dobro.
Direktor policije Republike Srpske Siniša Kostrešević izjavio je da policija Srpske nastavlja potragu i pretrese u Banjaluci, Bijeljini i Zvorniku, nakon što je danas uhapšeno lice koje je imalo ulogu u organizaciji transporta ubice policajca u Loznici i ranjavanja njegovog kolege.
Policija Republike Srpske u Bijeljini je uhapsila jednu osoba koja se dovodi u direktnu vezu sa odbeglim ubicom policajca Nikole Krsmanovića (34) i ranjavanjem njegovog kolege Vjekoslava Ilića (50) u Loznici, a ovo je poslednji snimak osumnjičenog ubice i robijaša Fatona Hajrizija.
Predsednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Džajić posle odluke Dušana Tadića da ne igra za više reprezentaciju, rekao je da je siguran da iskusni igrač ne bi otišao da je rezultat na Evropskom prvenstvu bio drugačiji.
Košarkaši Partizana pre početka sezone učestovaće na tradicionalnom turniru "Pavlos Janakopulos" u Atini, a igraće u ambijentu koji do sada nije viđen.
Američka Akademija televizijskih umetnosti i nauka objavila je listu nominacija za Emi nagrade, koje će biti dodeljene 16. septembra u Pikok teatru u Los Anđelesu.
Maria ima impresivnu visinu od 2 metra i 13 centrimenta. Ona je viša od većine muškaraca ali joj to ne predstavlja problem jer danas od njenih nogu zarađuje.
Pas je tokom šetnje naišao na malo lane i uporno pokušavao da se sprijatelji sa njim. Scena je toliko bila originalna da je podsetila na neki crtani film.
Paraćinac Zlatko Jovanović, profesor istorije i veliki humanitarac, koji je biciklom proputovao veći deo Evrope, ali i drugih kontinenata, danas je krenuo na poseban put, kako kaže, duhovnu ekspediciju u Jasenovac.
Dok cela Srbija s nestrpljenjem očekuje osveženje koje meteorolozi najavljuju, jedan Novosađanin podelio je putem društvenih mreža svoje iskustvo s visokim temperaturama.
Posle skoro šest sati, pripadnici Vatrogasno spasilačke brigade Sektora za vanredne situacije Kragujevac i meštani Bukorovca ugasili su požar koji je zahvatio veliku površinu na otvorenom prostoru.
Krajem 80-ih i početkom 90-ih Dom kulture u selu Kremna bio je mesto okupljanja tamošnje mladeži. Selo je bilo živo, bez mobilnih telefona, društenih mreža, slušala se dobra muzika, a njihovu diskoteku posećivali su i Užičani...
Aleksa Dragićević (14) iz Loznice postao je primer humanosti i saosećanja pošto je tri godine puštao kosu da bi je sada donirao za izradu perika deci koja se bore sa karcinomom!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.