Evropske zdravstvene agencije su dobro odgovorile na pandemiju kovida-19, ali EU nije u potpunosti spremna za narednu zdravstvenu vanrednu situaciju, ocenio je Evropski revizorski sud (ECA).
Zdravstvena kriza izazvana pandemijom je EU zatekla delimično nespremnu, a nedostatak koordinacije između članica EU u vezi s podacima i testiranjima usporio je odgovor Unije na pandemiju početkom 2020. godine, navodi se u izveštaju ECA objavljenom 4. septembra.
Pandemija je ukazala na nedostatke koje je EU nastojala da reši nedavnim merama, ali je "još prerano smatrati da je EU potpuno spremna da se uhvati u koštac s velikim vanrednim situacijama u oblasti javnog zdravlja", ocenili su evropski revizori.
Dve agencije EU koje su bile ključne u rešavanju situacije, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropska agencija za lekove (EMA), nisu bile potpuno spremne za dugotrajnu pandemiju, ali su se prilagodile i generalno dobro obavljale svoje zadatke u do tada nezabeleženim okolnostima.
ECDC je u početku potcenio ozbiljnost situacije, smatrajući da je verovatnoća unošenja virusa u EU niska i prepoznao je potrebu za hitnim ciljanim akcijama tek tri dana pošto je Italija uvela stroge mere karantina na nacionalnom nivou u martu 2020.
Revizori su ukazali i da su procene rizika, smernice i javne informacije koje je ECDC izdavao ponekad dolazili prekasno, kao što je bilo u slučaju smernica o nošenju maski i praćenju kontakata koje su izdate pred kraj prvog talasa.
EMA se, prema proceni revizora, brzo prilagodila situaciji. Agencija se u ranim fazama pandemije obratila potencijalnim proizvođačima vakcina i preduzela nekoliko drugih mera kako bi ubrzala proces odobravanja.
Foto: EPA
Revizori su takođe zaključili da je EMA pomogla u suzbijanju nestašice lekova tokom pandemije, a da je jedini pravi problem bio to što EMA nije bila uspešna u promovisanju kliničkih ispitivanja unutar EU.
U izveštaju se ukazuje i da je odgovor evropskih zdravstvenih agencija u velikoj meri zavisio od podataka o broju zaraženih i umrlih koje su prijavljivale zemlje članice, a koji nisu bili usklađeni i uporedivi.
"Kao i mnoga druga tela, medicinske agencije EU bile su preplavljene snagom i brzinom pandemije. Četiri godine kasnije, naučene lekcije moraju da se efikasno primene na nivou EU kako se istorija ne bi ponovila", rekao je član ECA Žoao Leao odgovoran za reviziju.
ECA je saopštio da je Evropska komisija, poučena iskustvima iz ranih faza pandemije, usvojila niz odluka i planova, uključujući jačanje i pojašnjenje mandata ECDC i EMA i predloge za reviziju farmaceutskog zakonodavstva EU koji imaju za cilj da ubrzaju procese odobravanja novih lekova.
"Takve mere sigurno popunjavaju neke od praznina u kapacitetu EU da reaguje na vanredne zdravstvene situacije", ocenili su revizori, ali su upozorili da su te mere dovele i do složenijeg organizacionog okvira.
Jedna od takvih mera je osnivanje Uprave za spremnost i reagovanje u zdravstvenim vanrednim situacijama (HERA) 2021. godine, čiji je zadatak da nadgleda razvoj, proizvodnju i distribuciju lekova, vakcina i drugih proizvoda kada dođe do vanrednog stanja. Problem je u tome što su neke od odgovornosti i ovlašćenja HERA slične onima koje ima ECDC, naveli su revizori, pozivajući na blisku saradnju i bolju koordinaciju evropskih agencija kako se posao ne bi nepotrebno duplirao.
Prethodnih dana iz Ukrajine su stigle najave da će ova zemlja na kraju godine da obustavi slanje ruske nafte i gasa u Evropsku uniju preko svojih cevovoda. Kako je najavljeno tada ističu aktuelni ugovori i oni neće biti obnovljeni.
Evropa i SAD su iscrpile svoju sposobnost da nastave da isporučuju vojnu opremu u količinama neophodnim za sprečavanje iscrpljivanja ukrajinskih oružanih snaga u ovom sukobu. Ovo je veoma skupa oprema i čim krene u bitku, ona se uništava i zato su Ukrajincima sada potrebne zamene koje jednostavno više nisu dostupne“, rekao je Riter.
Saveznici Ukrajine se suočavaju sa poteškoćama u ispunjavanju obećanja vezanih za vojne isporuke Kijevu, dok obimi ruske odbrambene proizvodnje premašuje zapadne, piše Blumberg, pozivajući se na sopstvene izvore.
Zatvaranje fabrika Folksvagena u Nemačkoj direktna je posledica nemačkog pristupa, prema kojem zemlja može da se uzdigne u ekonomiju svetske klase samo kroz zakon, piše UnHerd i dodaje kako je to početak kraja evropske automobilske industrije.
Poslednjih nekoliko godina Rusija je pod zapadnim sankcijama, u kojima Zapad pokušava da je liši njenih glavnih izvora prihoda, poput izvoza nafte i gasa. Kako navode kineski mediji, prilikom uvođenja ograničenja SAD i njihovi saveznici nisu uzeli u obzir jednu važnu tačku – Moskva je jaka ne samo u snabdevanju energentima.
Stranka Francuska nepokorena (LFI), deo široke levičarske koalicije koja je obezbedila najveći deo poslaničkih mesta na julskim parlamentarnim izborima, prikuplja potpise za smenu predsednika Emanuela Makrona sa funkcije.
Rusi bi u svakom trenutku mogli da sabotiraju energetske objekte u Norveškoj, što bi imalo ozbiljne posledice po celu Evropu, upozorava norveška kontraobaveštajna agencija, a prenosi Rojters.
Francuska je prekoračila svoje granice hapšenjem osnivača i izvršnog direktora Telegrama Pavela Durova, rekao je Kris Pavlovski, izvršni direktor platforme za razmenu video snimaka Rambl (Rumble), dodajući da je napustio Evropu nakon utamničenja tvorca Telegrama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prethodnih dana iz Ukrajine su stigle najave da će ova zemlja na kraju godine da obustavi slanje ruske nafte i gasa u Evropsku uniju preko svojih cevovoda. Kako je najavljeno tada ističu aktuelni ugovori i oni neće biti obnovljeni.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.