Evropske zdravstvene agencije su dobro odgovorile na pandemiju kovida-19, ali EU nije u potpunosti spremna za narednu zdravstvenu vanrednu situaciju, ocenio je Evropski revizorski sud (ECA).
Zdravstvena kriza izazvana pandemijom je EU zatekla delimično nespremnu, a nedostatak koordinacije između članica EU u vezi s podacima i testiranjima usporio je odgovor Unije na pandemiju početkom 2020. godine, navodi se u izveštaju ECA objavljenom 4. septembra.
Pandemija je ukazala na nedostatke koje je EU nastojala da reši nedavnim merama, ali je "još prerano smatrati da je EU potpuno spremna da se uhvati u koštac s velikim vanrednim situacijama u oblasti javnog zdravlja", ocenili su evropski revizori.
Dve agencije EU koje su bile ključne u rešavanju situacije, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropska agencija za lekove (EMA), nisu bile potpuno spremne za dugotrajnu pandemiju, ali su se prilagodile i generalno dobro obavljale svoje zadatke u do tada nezabeleženim okolnostima.
ECDC je u početku potcenio ozbiljnost situacije, smatrajući da je verovatnoća unošenja virusa u EU niska i prepoznao je potrebu za hitnim ciljanim akcijama tek tri dana pošto je Italija uvela stroge mere karantina na nacionalnom nivou u martu 2020.
Revizori su ukazali i da su procene rizika, smernice i javne informacije koje je ECDC izdavao ponekad dolazili prekasno, kao što je bilo u slučaju smernica o nošenju maski i praćenju kontakata koje su izdate pred kraj prvog talasa.
EMA se, prema proceni revizora, brzo prilagodila situaciji. Agencija se u ranim fazama pandemije obratila potencijalnim proizvođačima vakcina i preduzela nekoliko drugih mera kako bi ubrzala proces odobravanja.
Foto: EPA
Revizori su takođe zaključili da je EMA pomogla u suzbijanju nestašice lekova tokom pandemije, a da je jedini pravi problem bio to što EMA nije bila uspešna u promovisanju kliničkih ispitivanja unutar EU.
U izveštaju se ukazuje i da je odgovor evropskih zdravstvenih agencija u velikoj meri zavisio od podataka o broju zaraženih i umrlih koje su prijavljivale zemlje članice, a koji nisu bili usklađeni i uporedivi.
"Kao i mnoga druga tela, medicinske agencije EU bile su preplavljene snagom i brzinom pandemije. Četiri godine kasnije, naučene lekcije moraju da se efikasno primene na nivou EU kako se istorija ne bi ponovila", rekao je član ECA Žoao Leao odgovoran za reviziju.
ECA je saopštio da je Evropska komisija, poučena iskustvima iz ranih faza pandemije, usvojila niz odluka i planova, uključujući jačanje i pojašnjenje mandata ECDC i EMA i predloge za reviziju farmaceutskog zakonodavstva EU koji imaju za cilj da ubrzaju procese odobravanja novih lekova.
"Takve mere sigurno popunjavaju neke od praznina u kapacitetu EU da reaguje na vanredne zdravstvene situacije", ocenili su revizori, ali su upozorili da su te mere dovele i do složenijeg organizacionog okvira.
Jedna od takvih mera je osnivanje Uprave za spremnost i reagovanje u zdravstvenim vanrednim situacijama (HERA) 2021. godine, čiji je zadatak da nadgleda razvoj, proizvodnju i distribuciju lekova, vakcina i drugih proizvoda kada dođe do vanrednog stanja. Problem je u tome što su neke od odgovornosti i ovlašćenja HERA slične onima koje ima ECDC, naveli su revizori, pozivajući na blisku saradnju i bolju koordinaciju evropskih agencija kako se posao ne bi nepotrebno duplirao.
Prethodnih dana iz Ukrajine su stigle najave da će ova zemlja na kraju godine da obustavi slanje ruske nafte i gasa u Evropsku uniju preko svojih cevovoda. Kako je najavljeno tada ističu aktuelni ugovori i oni neće biti obnovljeni.
Evropa i SAD su iscrpile svoju sposobnost da nastave da isporučuju vojnu opremu u količinama neophodnim za sprečavanje iscrpljivanja ukrajinskih oružanih snaga u ovom sukobu. Ovo je veoma skupa oprema i čim krene u bitku, ona se uništava i zato su Ukrajincima sada potrebne zamene koje jednostavno više nisu dostupne“, rekao je Riter.
Saveznici Ukrajine se suočavaju sa poteškoćama u ispunjavanju obećanja vezanih za vojne isporuke Kijevu, dok obimi ruske odbrambene proizvodnje premašuje zapadne, piše Blumberg, pozivajući se na sopstvene izvore.
Zatvaranje fabrika Folksvagena u Nemačkoj direktna je posledica nemačkog pristupa, prema kojem zemlja može da se uzdigne u ekonomiju svetske klase samo kroz zakon, piše UnHerd i dodaje kako je to početak kraja evropske automobilske industrije.
Poslednjih nekoliko godina Rusija je pod zapadnim sankcijama, u kojima Zapad pokušava da je liši njenih glavnih izvora prihoda, poput izvoza nafte i gasa. Kako navode kineski mediji, prilikom uvođenja ograničenja SAD i njihovi saveznici nisu uzeli u obzir jednu važnu tačku – Moskva je jaka ne samo u snabdevanju energentima.
Stranka Francuska nepokorena (LFI), deo široke levičarske koalicije koja je obezbedila najveći deo poslaničkih mesta na julskim parlamentarnim izborima, prikuplja potpise za smenu predsednika Emanuela Makrona sa funkcije.
Rusi bi u svakom trenutku mogli da sabotiraju energetske objekte u Norveškoj, što bi imalo ozbiljne posledice po celu Evropu, upozorava norveška kontraobaveštajna agencija, a prenosi Rojters.
Francuska je prekoračila svoje granice hapšenjem osnivača i izvršnog direktora Telegrama Pavela Durova, rekao je Kris Pavlovski, izvršni direktor platforme za razmenu video snimaka Rambl (Rumble), dodajući da je napustio Evropu nakon utamničenja tvorca Telegrama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prethodnih dana iz Ukrajine su stigle najave da će ova zemlja na kraju godine da obustavi slanje ruske nafte i gasa u Evropsku uniju preko svojih cevovoda. Kako je najavljeno tada ističu aktuelni ugovori i oni neće biti obnovljeni.
Kako saznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Srbija je uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog najgrubljeg mešanja u izborni proces u našoj zemlji.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i kandidat za premijera, govorio je danas na predizbornom skupu te liste u Šapcu.
Ispred redakcije tajkunsko-blokaderskog portala "Nova" održava se protestno okupljanje novinara i zaposlenih u ovoj medijskoj kući, koji su svoje istomišljenike blokadere pozvali da "dođu i da im pomognu".
Novi Beograd je večeras goreo od ponosa, patriotizma i nezaustavljive narodne energije gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih građana kako bi pružili nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
U najtežim životnim iskušenjima, kada se Nadina porodica susrela sa brojnim nemirima, ona je utehu potražila pred čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske.
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su u septembru započeli dobrovoljno služenje vojnog roka.
U Vranje nema laganje, ali ima šale! Video snimak na kome se vidi medved koji trči naseljem Sobina na dva kilometra od samog centra Vranja danas je šokirao Vranjance.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
U velikoj i sinhronizovanoj akciji zagrebačke policije i USKOK-a razbijena je organizovana zločinačka mreža švercera duvana, koja je u Hrvatsku uspela da prokrijumčari čak 5,7 miliona komada cigareta, više od 7,3 tone sitno rezanog duvana i oko 4,5 tona duvana u listu.
Zagrebačka policija razbila je privatni narko-biznis u Velikoj Gorici i uhapsila muškarca (61) koji je porodična imanja pretvorio u prave plantaže opojne droge, namenjene daljoj ilegalnoj distribuciji.
Pred sudom u Holandiji počelo je procesuiranje nezapamćenog slučaja porodičnog užasa i zverstva u kom je državljanin Bosne i Hercegovine (64) optužen da je punih 13 godina seksualno zlostavljao i silovao rođenu kćerku.
Pripadnici policije u Sremskoj Mitrovici, u efikasnoj i sinhronizovanoj akciji sprovedenoj u saradnji sa pripadnicima Stanice granične policije Sremska Rača, lišili su slobode Z. B. (52) zbog postojanja osnova sumnje na prodaju droge.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Čak i kada nosite tople jesenje čizme, hladnoća se ponekad najpre oseti upravo u stopalima. Ipak, postoji trik kako da pojačate toplotnu izolaciju postojeće obuće - dovoljno je da ispod standardnog uloška ubacite tanak sloj dodatnog materijala.
Kardiovaskularne bolesti širom sveta godišnje odnesu oko 20 miliona života. Brojna istraživanja potvrđuju da jednostavno unošenje više crvenih i ljubičastih namirnica u svakodnevnu ishranu može značajno doprineti zdravlju srca.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Tiktokerka Esther Bešlić je nastupom na "Supertalentu" oduševila sve, a sada je raspametila svoje pratioce na TikToku pošto je otpevala veliki hit Halida Bešlića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.