Evropske zdravstvene agencije su dobro odgovorile na pandemiju kovida-19, ali EU nije u potpunosti spremna za narednu zdravstvenu vanrednu situaciju, ocenio je Evropski revizorski sud (ECA).
Zdravstvena kriza izazvana pandemijom je EU zatekla delimično nespremnu, a nedostatak koordinacije između članica EU u vezi s podacima i testiranjima usporio je odgovor Unije na pandemiju početkom 2020. godine, navodi se u izveštaju ECA objavljenom 4. septembra.
Pandemija je ukazala na nedostatke koje je EU nastojala da reši nedavnim merama, ali je "još prerano smatrati da je EU potpuno spremna da se uhvati u koštac s velikim vanrednim situacijama u oblasti javnog zdravlja", ocenili su evropski revizori.
Dve agencije EU koje su bile ključne u rešavanju situacije, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Evropska agencija za lekove (EMA), nisu bile potpuno spremne za dugotrajnu pandemiju, ali su se prilagodile i generalno dobro obavljale svoje zadatke u do tada nezabeleženim okolnostima.
ECDC je u početku potcenio ozbiljnost situacije, smatrajući da je verovatnoća unošenja virusa u EU niska i prepoznao je potrebu za hitnim ciljanim akcijama tek tri dana pošto je Italija uvela stroge mere karantina na nacionalnom nivou u martu 2020.
Revizori su ukazali i da su procene rizika, smernice i javne informacije koje je ECDC izdavao ponekad dolazili prekasno, kao što je bilo u slučaju smernica o nošenju maski i praćenju kontakata koje su izdate pred kraj prvog talasa.
EMA se, prema proceni revizora, brzo prilagodila situaciji. Agencija se u ranim fazama pandemije obratila potencijalnim proizvođačima vakcina i preduzela nekoliko drugih mera kako bi ubrzala proces odobravanja.
Foto: EPA
Revizori su takođe zaključili da je EMA pomogla u suzbijanju nestašice lekova tokom pandemije, a da je jedini pravi problem bio to što EMA nije bila uspešna u promovisanju kliničkih ispitivanja unutar EU.
U izveštaju se ukazuje i da je odgovor evropskih zdravstvenih agencija u velikoj meri zavisio od podataka o broju zaraženih i umrlih koje su prijavljivale zemlje članice, a koji nisu bili usklađeni i uporedivi.
"Kao i mnoga druga tela, medicinske agencije EU bile su preplavljene snagom i brzinom pandemije. Četiri godine kasnije, naučene lekcije moraju da se efikasno primene na nivou EU kako se istorija ne bi ponovila", rekao je član ECA Žoao Leao odgovoran za reviziju.
ECA je saopštio da je Evropska komisija, poučena iskustvima iz ranih faza pandemije, usvojila niz odluka i planova, uključujući jačanje i pojašnjenje mandata ECDC i EMA i predloge za reviziju farmaceutskog zakonodavstva EU koji imaju za cilj da ubrzaju procese odobravanja novih lekova.
"Takve mere sigurno popunjavaju neke od praznina u kapacitetu EU da reaguje na vanredne zdravstvene situacije", ocenili su revizori, ali su upozorili da su te mere dovele i do složenijeg organizacionog okvira.
Jedna od takvih mera je osnivanje Uprave za spremnost i reagovanje u zdravstvenim vanrednim situacijama (HERA) 2021. godine, čiji je zadatak da nadgleda razvoj, proizvodnju i distribuciju lekova, vakcina i drugih proizvoda kada dođe do vanrednog stanja. Problem je u tome što su neke od odgovornosti i ovlašćenja HERA slične onima koje ima ECDC, naveli su revizori, pozivajući na blisku saradnju i bolju koordinaciju evropskih agencija kako se posao ne bi nepotrebno duplirao.
Prethodnih dana iz Ukrajine su stigle najave da će ova zemlja na kraju godine da obustavi slanje ruske nafte i gasa u Evropsku uniju preko svojih cevovoda. Kako je najavljeno tada ističu aktuelni ugovori i oni neće biti obnovljeni.
Evropa i SAD su iscrpile svoju sposobnost da nastave da isporučuju vojnu opremu u količinama neophodnim za sprečavanje iscrpljivanja ukrajinskih oružanih snaga u ovom sukobu. Ovo je veoma skupa oprema i čim krene u bitku, ona se uništava i zato su Ukrajincima sada potrebne zamene koje jednostavno više nisu dostupne“, rekao je Riter.
Saveznici Ukrajine se suočavaju sa poteškoćama u ispunjavanju obećanja vezanih za vojne isporuke Kijevu, dok obimi ruske odbrambene proizvodnje premašuje zapadne, piše Blumberg, pozivajući se na sopstvene izvore.
Zatvaranje fabrika Folksvagena u Nemačkoj direktna je posledica nemačkog pristupa, prema kojem zemlja može da se uzdigne u ekonomiju svetske klase samo kroz zakon, piše UnHerd i dodaje kako je to početak kraja evropske automobilske industrije.
Poslednjih nekoliko godina Rusija je pod zapadnim sankcijama, u kojima Zapad pokušava da je liši njenih glavnih izvora prihoda, poput izvoza nafte i gasa. Kako navode kineski mediji, prilikom uvođenja ograničenja SAD i njihovi saveznici nisu uzeli u obzir jednu važnu tačku – Moskva je jaka ne samo u snabdevanju energentima.
Stranka Francuska nepokorena (LFI), deo široke levičarske koalicije koja je obezbedila najveći deo poslaničkih mesta na julskim parlamentarnim izborima, prikuplja potpise za smenu predsednika Emanuela Makrona sa funkcije.
Rusi bi u svakom trenutku mogli da sabotiraju energetske objekte u Norveškoj, što bi imalo ozbiljne posledice po celu Evropu, upozorava norveška kontraobaveštajna agencija, a prenosi Rojters.
Francuska je prekoračila svoje granice hapšenjem osnivača i izvršnog direktora Telegrama Pavela Durova, rekao je Kris Pavlovski, izvršni direktor platforme za razmenu video snimaka Rambl (Rumble), dodajući da je napustio Evropu nakon utamničenja tvorca Telegrama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prethodnih dana iz Ukrajine su stigle najave da će ova zemlja na kraju godine da obustavi slanje ruske nafte i gasa u Evropsku uniju preko svojih cevovoda. Kako je najavljeno tada ističu aktuelni ugovori i oni neće biti obnovljeni.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Na blokaderskoj listi, pod rednim brojem 161, sakrio se Đorđe Terek, aktivista Pokreta slobodnih građana. Ono što blokaderi zapravo nude su kadrovi sa ozbiljnim skandalima, među kojima je i sramno gađanje Bajrakli džamije u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je jezive izjave bivše tužiteljke i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović kod teoretičara zavere Dejana Lučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući na TV Prva rekao je da pregovori u okviru strateškog dijaloga Srbije i SAD neće biti jednostavni, naglasivši da su pred obema stranama teške odluke i naporan dijalog.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.