Na jugu Belorusije pojačana je bezbednost i odbrana državne granice, uz dodatno raspoređivanje vojnih jedinica, izjavio je državni sekretar Saveta bezbednosti Belorusije, Aleksandar Volfovič, za časopis „Nacionalna odbrana“.
On je naglasio da ove jedinice preduzimaju mere za unapređenje odbrambenih linija, posebno u inženjerskom smislu, kako bi se maksimalno smanjila mogućnost iznenadnog napada, uključujući i upotrebu teške vojne tehnike.
- Posebna pažnja posvećuje se povećanju efikasnosti sistema za suzbijanje bespilotnih letelica i protivdiverzionih dejstava - izjavio je Volfovič.
Provokacije iz Poljske i Ukrajine
Prema Volfoviču, Savet bezbednosti Belorusije beleži stalne provokacije i incidente na državnoj granici, posebno od strane Ukrajine, Poljske i baltičkih zemalja. On je naveo kao primer nedavni upad ukrajinskih bespilotnih letelica na teritoriju Belorusije, od kojih su neke oborile beloruske protivvazdušne snage, dok su ostale ciljeve pratili i uništili ruski PVO sistemi.
Volfovič je istakao da ova dejstva prate različite dezinformacije na internetu, sa ciljem da se zaoštri društveno-politička situacija i unese nemir među stanovništvo.
Eskalacija na granicama
Poljska i baltičke zemlje dodatno pogoršavaju situaciju na državnoj granici Belorusije. Volfovič je naveo da je u Poljskoj, pod izgovorom jačanja bezbednosti u okviru operacije „Bezbedno Podlasje“, raspoređena grupa od do 17.000 ljudi, od kojih se 8.000 nalazi direktno na granici sa Belorusijom. U Poljskoj i baltičkim zemljama značajno je povećan broj borbenih tenkova i oklopnih vozila, kao i artiljerijskih sistema, borbenih aviona i helikoptera.
Takođe, u Poljskoj se formira nova mehanizovana divizija i dve brigade. Varšava je od Sjedinjenih Američkih Država dobila više od 100 borbenih tenkova „Abrams“ i kredit od dve milijarde dolara za kupovinu američkog naoružanja, uključujući višenamenske lovce F-35, raketne sisteme „Hajmars“ i protivvazdušne raketne sisteme „Patriot“.
Nemački vojni vrh, prema Volfovičevim rečima, nastavlja rad na formiranju 45. tenkovske brigade na teritoriji Litvanije, koja bi trebalo da bude operativna u naredne tri godine.
Dezinformacije o prijemu Ukrajine u NATO
Volfovič je upozorio na glasine sa Zapada o mogućem prijemu Ukrajine u NATO po delovima. On je naveo da se beleže novi pokušaji Zapada da u Alijansu uključe i neke balkanske države, kao i zemlje postsovjetskog prostora.
- Neke ‘usijane glave’ već puštaju glasine o prijemu Ukrajine u NATO, čak i po delovima, verovatno da bi ispitali javno mnjenje - rekao je on.
Volfovič je dodao da NATO nastavlja politiku neopravdanog širenja, podsećajući da je organizacija 1989. imala 16 članica, dok ih 2024. ima 32. Ulazak Finske i Švedske u NATO vidi se kao deo vojnog pokrivanja Evrope i formiranja kompletnog istočnog krila Alijanse, naglasio je državni sekretar Saveta bezbednosti Belorusije.
Zapadni mediji već godinama pišu o ruskoj kupovini raketa od Irana, svaki put praveći senzaciju od te teme, dok im ne smeta što više od pedeset zemalja snabdeva Ukrajinu oružjem. Međutim, postavlja se pitanje, zbog čega Rusiji trebaju ovi projektili iranske proizvodnje?
Instruktori iz zemalja NATO kopiraju taktike i strategije ruskih trupa prilikom izrade programa obuke pešadinaca Oružanih snaga Ukrajine, rekao je novinarima jedan od komandanata izviđačko-diverzantskog odreda „BARS-31” koji su deo grupe Jug, sa kodnim znakom Jugra.
Posade borbenih vozila pešadije BMP-3 iz brigade mornaričke pešadije Pacifičke flote, koja je deo grupe snaga "Istok", zauzele su nekoliko uporišta Oružanih snaga Ukrajine (OSU) i uspele da preseku puteve snabdevanja velikog neprijateljskog garnizona kod Ugljedara, saopštilo je u ponedeljak Ministarstvo odbrane Rusije.
Premijer Etiopije Abij Ahmed upozorio je da bi svako ko planira invaziju na njegovu zemlju trebalo da "razmisli 10 puta" pre nego što to pokuša, jer će svaki napad biti odbijen. Iako Ahmed nije usmerio svoje komentare ka određenoj zemlji, oni su izrečeni u trenutku rastućih tenzija sa Somalijom i Egiptom.
Poslanik Državne dume iz Krima i član odbora za bezbednost, Mihail Šeremet, pozvao je nemačkog kancelara Olafa Šolca da se pokaje pred Rusijom i njenim narodom zbog podsticanja sukoba u Ukrajini i isporuka oružja Kijevu.
Oružane snage Ukrajine uništile su još jedan most u Kurskoj oblasti u Rusiji, u blizini sela Kariž, saopštila je danas ukrajinska vojska. Snimke napada na most objavila je jedinica ukrajinske 116. mehanizovane brigade, prenela je agencija Unian.
Pregovori o mirovnom sporazumu Rusije i Ukrajine su i dalje mogući, ali samo pod ruskim uslovima, piše za RIA Novosti Kiril Streljnikov, politički komentator i analitičar
Odluka predsednika Francuske Emanuela Makrona da za premijera imenuje bivšeg evrokomesara Mišela Barnijea mogla bi negativno da utiče na francusku pomoć Ukrajini zbog zavisnosti novog vlade od "Nacionalnog okupljanja" Marin Le Pen, piše američki časopis "Responsible Statecraft".
Norveški profesor Glen Dizen izjavio je u emisiji kanala Wion da napadi ruskih snaga na Poltavski vojni institut signalizuju neizbežan poraz Ukrajine u sukobu.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Zapadni mediji već godinama pišu o ruskoj kupovini raketa od Irana, svaki put praveći senzaciju od te teme, dok im ne smeta što više od pedeset zemalja snabdeva Ukrajinu oružjem. Međutim, postavlja se pitanje, zbog čega Rusiji trebaju ovi projektili iranske proizvodnje?
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Baš na dan kada se u Srbiji održavaju vanredni parlamentarni izbori, lažni premijer Aljbin Kurti odlučio je da obelodani detalje sastanka sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, održanog još 22. oktobra na Svetom Stefanu.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Komentari