Zapad je "ustuknuo" od odobravanja korišćenja dalekometnih projektila Ukrajini nakon kratkog Putinovog intervjua u Sankt Peterburgu, gde je ruski lider poručio da će Rusija reagovati ako NATO promeni prirodu sukoba u Ukrajini, izjavio je brazilski novinar Pepe Eskobar.
Brazilski novinar tumači ovu izjavu kao nagoveštaj da bi Zapad u tom slučaju direktno ušao u rat sa Rusijom.
Prema Eskobarovom mišljenju, kada su Putinove reči doprle do zvaničnika u Pentagonu, doneta je odluka da se Ukrajini ne dozvoli korišćenje isporučenog dalekometnog oružja za napade unutar ruske teritorije.
- Očigledno je da su u Vašingtonu čuli ovu poruku. Zato nisu dali zeleno svetlo za korišćenje dalekometnog oružja protiv ciljeva unutar Rusije, poput ATACMS-a - pojasnio je Eskobar.
Vladimir Putin je 12. septembra izjavio da NATO razmatra mogućnost da Ukrajina koristi zapadno dalekometno naoružanje i direktno učestvuje u sukobu u Ukrajini.
Predsednik je napomenuo da kijevski režim već napada rusku teritoriju dronovima i drugim sredstvima. Međutim, kada se govori o korišćenju zapadnog visokopreciznog oružja, takve operacije su moguće samo uz učešće NATO stručnjaka, objasnio je Putin.
Putin je naglasio da bi direktno učešće Zapada u sukobu suštinski promenilo njegovu prirodu i značilo bi da NATO ratuje sa Rusijom. Moskva će donositi odluke na osnovu pretnji sa kojima se suočava, zaključio je Putin.
Eskobarove tvrdnje i Putinova izjava ukazuju na osetljivu ravnotežu koju NATO i Rusija pokušavaju da održe, štiteći svoje interese.
Odluka da se ne dozvoli Ukrajini korišćenje dalekometnog oružja mogla bi se tumačiti kao pokušaj da se izbegne eskalacija sukoba.
Međutim, važno je napomenuti da su ovo samo interpretacije i analize, a stvarni procesi donošenja odluka unutar NATO-a ostaju nepoznati javnosti.
Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder pozvao je na pregovore sa Rusijom povodom sukoba u Ukrajini, istovremeno savetovavši one koji smatraju da je vojna pobeda nad Moskvom moguća da zavire u udžbenike istorije, prenosi list „Velt“.
Ruske trupe odlučne su da probiju ukrajinske linije odbrane izvan Kurahova, zapadno od Donjecka na istoku Ukrajine. Dana 12. septembra, Rusi su napali sa 46 jedinica tehnike, što je bio rekord za taj sektor. Tačno nedelju dana kasnije, u četvrtak, oborili su svoj rekord i napali sa 52 vozila.
Šef estonske vojne obaveštajne službe predviđa da će ruske snage u narednim nedeljama osetiti posledice nestašice municije na frontu zbog nedavnog udara ukrajinskih dronova na skladište u ruskom gradu Toropecu.
Bivši pomoćnik šefa Pentagona za međunarodnu bezbednost, Čas Friman, izjavio je da se ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski navodno sprema da traži od predsednika SAD-a Džoa Bajdena raspoređivanje trupa NATO-a u Ukrajini. Ovu izjavu dao je u intervjuu za YouTube kanal „Dialogue Works“.
Invazija Oružanih snaga Ukrajine na Kursku oblast nije uticala na ukupni tok sukoba sa Rusijom i preti da se pretvori u katastrofu, smatraju analitičari Danijel Besner i Derek Devison u članku za američki časopis „Nešenel Interest”.
Ukoliko Rusija zaista donese odluku o obustavi isporuke sirovina poput uranijuma, titanijuma ili nikla, neke američke nuklearne elektrane mogle bi prestati da rade, brodovi ne bi mogli da plove, a avioni da lete, piše Sputnjik.
Rusija bi mogla da odgovori udarima na zapadne ciljeve ako Oružane snage Ukrajine napadnu zapadnim raketama dugog dometa duboko u ruskoj teritoriji, izjavio je Rostislav Iščenko, poznati moskovski politikolog, publicista i istoričar, predsednik Centra za sistemske analize i prognoze, te bivši ukrajinski diplomata.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je izazov Iliji Srdanoviću, nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, koji je pokrenuo salve reakcija.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Gubitak podrške i opšta panika pred izbore doveli su tajkuna Dragana Đilasa do potpunog nervnog sloma, što se moglo videti na medijskoj trovačnici Nove S, uživo u programu.
Ilija Srdanović, nosilac blokaderske liste na predstojećim izborima, odnosno čovek koji pretenduje da bude predsednik Vlade naše zemlje, prestravio se, verovali ili ne, nakon jednog teksta na našem portalu zbog čega je brže-bolje obrisao profil na Instagramu, kao i snimak koji je bio predmet našeg članka.
Predsednik SNS-a Miloš Vučević oglasio se povodom morbidnog snimka koji su objavili blokaderi, poručivši da su mrzitelji i puleni inostranih centara moći prešli sve granice pristojnosti u svojoj bolesnoj želji da politički unište predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije "Transparentnost", u postupku monitoringa izbornog procesa, najoštrije osuđuje poziv "Studentske liste" na mučenje, nečovečno ponašanje i ubistvo Aleksandra Vučića i ocenjuje ga nedemokratskim i krivično-odgovornim potezom "Studentske liste".
Učesnik Exatlona 2 Nikola Lakić burno je reagovao kada su Crveni odbili njegov predlog, a gošće emisije "Exatlon Specijal" prokomentarisale su kapitenove suze.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Saobraćajna policija u Podgorici kontrolisala je danas oko 14 sati motociklistu D.B. (58) iz Srbije, kod kojeg je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 2,15 g/kg.
Pripadnici austrijske Specijalne jedinice za borbu protiv uličnog kriminala (EGS) izveli su sinoć munjevitu akciju u bečkom okrugu Marijahilf, u kojoj je uhapšen državljanin Srbije (29) zbog trgovine drogom, a u njegovom stanu pronađena je velika količina kokaina, kanabisa i gotovog novca.
Vozač sanitetskog vozila Dimitrije Vlahović i medicinski tehničar Haris Bećirović, zaposleni u Opštoj bolnici u Bijelom Polju, pokazali su neverovatnu pribranost i ljudskost kada su se prvi zatekli na mestu teške saobraćajne nezgode kod Mojkovca, gde je autobus sa podgoričkom decom sleteo s puta u provaliju.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Aplikacije za navigaciju poput Gugl mapsa i Waze-a ne koriste satelitske snimke niti veštačku inteligenciju kako bi same "otkrile" policijske patrole i radare. Informacije uglavnom prikupljaju od svojih korisnika, koji ih u realnom vremenu prijavljuju dok se kreću određenom deonicom.
Jedan od najpoznatijih prirodnih saveznika u borbi protiv kašlja i iritiranog grla krije se gotovo u svakoj kuhinji. Reč je o napitku od meda i limuna.
Pevačicu Teu Bilanović na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" sačekalo je prijatno iznenađenje - po nju je došao njen dečko, koji je stigao luksuznim mercedesom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.