Zapad više ne uvozi ruske resurse? Pa ne baš. Uvozi one koje ne može da nađe drugde, poput uranijuma i tianijuma. Sada Putin preti zabranom izvoza. A to bi teško pogodilo i Zapad i Rusiju, piše Oleg Kohlov za Dojče Vele.
- Isporuka niza dobara nama je ograničena, pa bismo i mi možda mogli da razmislimo o određenim ograničenjima, recimo kod uranijuma, titanijuma i nikla - izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin u septembru.
On je naložio Vladi da preispita moguća ograničenja izvoza.
Još 2022. godine Kremlj je pokušao da izvrši pritisak na Evropu isporukama gasa. Cilj je bio potkopavanje zapadne pomoći Ukrajini.
Nove pretnje nisu isprazne, jer Sjedinjene Države i Evropa spomenute sirovine uvoze iz Rusije u velikim količinama.
Kakva je uloga ruskog uranijuma?
Putin nije slučajno prvo pomenuo uranijum. Državni koncern Rosatom ima udeo od 40 odsto na svetskom tržištu u trgovini obogaćenim uranijumom. Niko ne nudi proizvod takvog kvaliteta za reaktore nove generacije.
Američka firma „Centrus Energy“ počela je tek krajem prošle godine da obogaćuje uranijum, ali količine će dugo ostati skromne. Glavni posao firme je isporuka uranijuma koji ona nabavlja kod Rosatoma.
U ukupnoj količini isporučenog uranijuma u Sjedinjenim Državama Rosatom učestvuje sa više od 20 odsto, a u Evropi je taj udeo 30 odsto.
Foto: Shutterstock
Izvozni posao Rosatoma u Sjedinjene Države težak je dve milijarde dolara godišnje. To je otprilike pola od ukupnog izvoza ruskog koncerna. Izvozni posao u Evropsku uniju iznosi oko 500 miliona dolara.
Osim toga, Rosatom izvozi već pripremljeno gorivo za reaktore sovjetske i ruske proizvodnje i nudi propratne usluge.
Prema sopstvenim podacima, koncern je prošle godine u zapadnim zemljama na taj način imao obrt od preko četiri milijarde dolara. U svetu ukupni obrt vredi 16,4 milijarde američkih dolara.
Kako se zaobilaze sankcije?
Prekid poslovnog odnosa bi za obe strane bio bolan. Zato je Rosatom doskora bio jedna od retkih ruskih firmi koja nije bila pod sankcijama.
Istovremeno je Zapadu jasno da mora da smanji zavisnost od uvoza iz Rusije. Jedino premijer Mađarske Viktor Orban vidi to drugačije.
Osim Rosatoma, velike količine uranijuma obogaćuju dve evropske firme – Urenco i Orano Uran. Obe proširuju kapacitete kako bi povećale izvoz u SAD.
Foto: Reuters
Dmitrij Gorčakov, ekspert za atomsku energiju pri Fondaciji Belona kaže da bi, ako im to pođe za rukom, Sjedinjene Države mogle da se odreknu uvoza iz Rusije za pet godina, dok će Evropi trebati nešto duže.
Američke firme u poslednje vreme uvoze sve više uranijuma iz Kine. Verovatno se radi o preprodaji ruskog uranijuma, pošto su ruske isporuke Kini od 2022. znatno porasle.
To pokazuje da ruske sirovine uprkos sankcijama mogu da pronađu put do američkog tržišta.
Šta je sa titanijumom?
Skoro celokupnu eksploataciju titanijuma u Rusiji kontroliše firma VSMPO-Avisma, sa sedištem u uralskom gradu Verhnjaja Salda. Udeo u svetskoj proizvodnji titanijumskog sunđera iznosi 15 odsto.
A više od polovine ukupno raspoložive količine titanijumskog sunđera u svetu proizvodi se u Kini. Nešto manje od četvrtine se proizvodi u Japanu. Na Kazahstan otpada deset odsto.
VSMPO-Avisma je pod američkim sankcijama, ali ne i pod sankcijama Evropske unije. Pre rata glavni kupci su bili američki koncern Boing kao i evropski proizvođač aviona Erbas.
Amerikanci su najavili raskid saradnje odmah posle početka ruske invazije na Ukrajinu, a Evropljani decembra te godine.
Pre toga se šef Erbasa Gijom Fori izjasnio protiv sankcija, jer bi prema njemu to bile sankcije koje bi Evropljani uveli sami sebi. Kompleksni proizvodni procesi i mreže zavisnosti od dobavljača u branši ne ostavljaju mogućnost promene dobavljača preko noći.
I Amerikanci i Kanađani su u svojim sankcijama protiv ruske firme VSMPO-Avisma predvideli izuzetke. Od toga profitiraju firme kao što su proizvođači aviona Bombardir i Erbas, kao i brojni dobavljači za Boing, kao što su francuska firma Safran ili britanski Rols-Rojs.
Svi oni i dalje nabavljaju titanijum u Rusiji. Izvoz u Evropu koji je VSMPO-Avisma imala prošle godine iznosio je 345 miliona dolara, dok je pretprošle bio 370 miliona dolara.
Stručnjak za metale Endi Hom kaže da Sjedinjene Države lakše smanjuju zavisnost od Rusije u pogledu titanijuma jer brže razvijaju svoje kapacitete, ali je EU na tom polju sve više upućena na SAD. A to protivreči zakonu Evropske unije o kritičnim sirovinama koji je donet ove godine. Trenutno EU nema izbora.
Kome je potreban ruski nikl?
Jedan od najvećih svetskih proizvođača nikla je ruska firma Norilsk Nikl. Dugo nije bila pod sankcijama, ali su SAD i Velika Britanija pre mesec dana uvele ograničenja, dok Evropska unija to još nije učinila.
Ipak, rat je promenio strukturu izvoza. Pre rata je preko polovine izvoza ove firme otpadalo na Evropu, a 16 odsto na obe Amerike. U Aziju je odlazilo 27 odsto proizvodnje.
Prošle godine je izvoz u Evropu opao na 24 odsto, a izvoz u Severnu i Južnu Ameriku smanjio se na deset odsto. Udeo Azije se povećao na 54 odsto.
To preusmeravanje izvoza od Zapada ka Istoku nije jedini izazov za rusku firmu. Došlo je do oscilacija u ceni, ali danas je ona niža nego uoči ruske invazije na Ukrajinu.
Razlog je neočekivano pojavljivanje Indonezije na tržištu nikla, a ta zemlja ima daleko veće rezerve ovog metala od Rusije.
Endi Hom koji piše i za Rojters kaže da je zbog svega toga sudbina ruske firme u ovoj oblasti neizvesna. Putin je opomenuo svoju Vladu da prilikom preispitivanja mogućih ograničenja izvoza ruskih sirovina ne učine ništa što bi naštetilo ruskim firmama.
Što se tiče nikla, barem ovu sirovinu Rusija neće moći da upotrebi kao geopolitičko oružje.
Napad Irana na Izrael prvog oktobra je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, prvenstveno bio odmazda za atentate na visoke funkcionere i lidere Hamasa i Hezbolaha, ali postoje i drugi bitni faktori koji su doveli do iranskog odgovora, smatra Aron Pilkington stručnjak Ratnog vazduhoplovstva SAD za pitanje Bliskog istoka i saradnik Centra za studije Bliskog istoka Univerziteta u Denveru.
Ruske snage ušle su u predgrađe istočnoukrajinskog grada Torecka, saopštila je ukrajinska vojska kasno sinoć, manje od nedelju dana nakon pada Ugljedara.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
U poslednje vreme, internetom kruže brojne spekulacije o tome koje bi ciljeve Izraelska odbrambena vojska (IDF) mogla napasti u Iranu, ukoliko dođe do takve odluke. Različiti mediji već su predstavili karte i objašnjenja potencijalnih meta, sa posebnim naglaskom na objekte iranske nuklearne infrastrukture.
Zapadne vlade odustale su od ideje da će se rat u Ukrajini okončati tek nakon što ruska vojska napusti tu zemlju, a razmatraju sporazum kojim bi Moskva potencijalno zadržala kontrolu nad osvojenim ukrajinskim teritorijama, piše danas Fajnenšl tajms.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa velikom opasnošću od vojnog puča nakon gubitka Ugljedara, izjavio je bivši savetnik Leonida Kučme, Oleg Soskin
U blizini Kremene, ruske snage su postavile zasedu na grupu plaćenika koji govore engleski jezik, usled čega je deo njih poginuo, dok se nekoliko učesnika sakrilo u šumu. Ovo su saopštili izvori iz bezbednosnih službi.
Vladajuća partija "Gruzijski san" ponovo pokreće proceduru za opoziv predsednice Salome Zurabišvili, saopštio je danas na brifingu predsednik parlamenta Šalva Papuašvili.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Podrška vojnicima Specijalne vojne operacije i njihovim porodicama glavni je prioritet svih organa vlasti, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku sa predsednicom Saveta Federacije Valentinom Matvijenko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Napad Irana na Izrael prvog oktobra je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, prvenstveno bio odmazda za atentate na visoke funkcionere i lidere Hamasa i Hezbolaha, ali postoje i drugi bitni faktori koji su doveli do iranskog odgovora, smatra Aron Pilkington stručnjak Ratnog vazduhoplovstva SAD za pitanje Bliskog istoka i saradnik Centra za studije Bliskog istoka Univerziteta u Denveru.
U prvom Kolegijumu Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
Ostrašćeni Albanci iz Prištine pokrenuli su neviđeni, monstruozan udar na ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, ali i na njegovu zemlju i narod, otvoreno pozvavši na njihovu smrt i spaljivanje, i to zato što je on došao u Srbiju i sastao se sa predsednikom Aleksandrom Vučićem.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas radove na rekonstrukciji i prenameni ''Starog železničkog mosta'' u pešački Stari most, u okviru projekta ''Beograd na vodi".
Ogromna zastava Ukrajine, koja je od početka rata u toj zemlji stajala na fasadi zgrade u centru Prištine, danas je demonstrativno uklonjena zbog besa Albanaca izazvanog posetom ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog Srbiji.
Pedofili na plažama više ne koriste samo mobilne telefone kako bi slikali nagu decu, otišli su korak dalje, pa je sve više onih koje je policija privela sa specijalnim naočarima koje u sebi imaju ugrađene kamere.
Bio je to ozbiljan podvig za tadašnje vreme kada je reč o štampanim medijima: Večernje Novosti su tog 9. avgusta 1954. u istom danu objavile vest da je na Bledu potpisan Ugovor o savezu, političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći između Grčke, Turske i Jugoslavije.
Selo Supovac kod Niša, danas je bilo mesto devete akcije preventivnih kardioloških pregleda, ali i snažna potvrda koliko je važno da zdravstvena zaštita bude dostupna svakom građaninu, bez obzira na to gde živi.
Potraga koja ja trajala od ranih jutarnjih časova okončana je pronalaskom tela mladića O. E. (28), koji je noćas nestao u vodi i mulju kod crpne stanice "Crvenka" u Borči.
Pripadnici policije u Budvi sprovode intenzivnu potragu za trojicom razbojnika koji su sinoć izveli filmsku pljačku u jednom velikom marketu i odneli oko 320.000 evra. Policija je odmah po dojavi blokirala uži i širi deo grada i krenula u detaljnu pretragu terena.
Jedna osoba je poginula, dok je druga povređena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se odigrala prošle noći, oko 00.25 časova, na lokalnom putu u mestu Potkozarje kod Banja Luke.
U Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu danas je doveden osumnjičeni R. P. (21), kojem je prethodno po nalogu javnog tužioca određeno zadržavanje do 48 časova od strane pripadnika UKP-a. Mladiću se na teret stavlja da je u periodu od 20. jula do 3. avgusta ove godine na teritoriji gradske opštine Novi Beograd ukrao čak 5 automobila.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Ako ovih dana želite da jedete nešto lagano, osvežavajuće, vrlo hranjivo i na kašiku, a da se pritom pravi krajne jednostavno ova caciki supa je sve što vam je potrebno.
Nakon incidenta u Galeriji, korisnici društvenih mreža ne prestaju da komentarišu postupke Sergeja Trifunovića i njegove žene Isidore, a pojedini komentari će vas i te kako nasmejati!
Voditelj Pink televizije Darko Tanasijević nalazi se na odmoru, odakle je podelio urnebesan snimak na kom mu u glavi odjekuju glasovi rijaliti učesnika, dok pokušava da se opusti.
Rijaliti učesnik Luka Vujović otvorio je dušu o svom ljubavnom odnosu sa Anitom Stanojlović, njihovim porodicama ali i planovima za crkveno venčanje koje mora da sačeka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.