• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: informer.rs

17.10.2024

07:40

(MAPA) Svetski mediji bruje! Ako Rusija uzme ovo - Ukrajina je gotova! Cilj velike ofanzive nije Pokrovsk, nego nešto mnogo vrednije iza njega...

Printscreen/X, Shutterstock

Vesti

(MAPA) Svetski mediji bruje! Ako Rusija uzme ovo - Ukrajina je gotova! Cilj velike ofanzive nije Pokrovsk, nego nešto mnogo vrednije iza njega...

Podeli vest

Kako ruske snage nastavljaju svoj napredak ka strateškom logističkom čvorištu Pokrovsk u istočnoj Ukrajini, približavaju se i rudniku koksa, ključnom za ukrajinsku čeličnu industriju.

Ruske trupe su se približile na oko 12 kilometara od Pokrovska, savladavajući iscrpljenu ukrajinsku odbranu superiornim brojem vojnika i opremom. Hiljade stanovnika su pobegle, a ključne saobraćajne i železničke veze sa drugim gradovima su u opasnosti da budu prekinute.

Oko 10 kilometara zapadno od centra grada nalazi se rudnik koji proizvodi specijalni tip uglja potreban za proizvodnju koksa, suštinskog elementa u proizvodnji čelika - sektora koji je, posle poljoprivrede, drugi po značaju u zarađivanju deviza za Ukrajinu. Prema trgovinskim podacima, izvoz metala doneo je skoro 2 milijarde dolara u prvih osam meseci ove godine, novac koji je ključan za opstanak Ukrajine, više od dve i po godine nakon početka rata.

 

 

Oleksandr Kalenkov, predsednik ukrajinskog udruženja čeličana, izjavio je da bi gubitak rudnika u Pokrovsku, jedinog domaćeg izvora koksa, mogao ozbiljno ugroziti proizvodnju čelika.

- Mogli bismo proizvesti do 7,5 miliona metričkih tona čelika do kraja godine, a za sledeću godinu smo planirali povećanje proizvodnje na preko 10 miliona. Ali ako izgubimo Pokrovsk, pašćemo na 2-3 miliona tona - rekao je on.

Ovo upozorenje podseća na to kako Rusija cilja ukrajinsku ekonomiju, predstavljajući ne samo teritorijalnu, već i egzistencijalnu pretnju. Anatolij Starovojt, šef udruženja za proizvodnju koksa Ukrkoks, izjavio je da je Ukrajina u 2023. godini proizvela oko 3,5 miliona tona koksa koristeći isključivo ugalj iz Pokrovska.

- Ne znamo gde ćemo nabavljati ugalj ako Pokrovsk bude zauzet. Teško je uvoziti ugalj, posebno preko mora, jer to nije jednostavno u sadašnjim uslovima - rekao je Starovojt.

Uvoz i izvoz

Ukrajina ima nekoliko dubokovodnih luka na Crnom moru, ali čeličanama bi bilo teško da uvoze velike količine uglja zbog vojnog rizika, kao i zbog činjenice da su luke namenjene za izvoz, a ne za uvoz. To bi, takođe, povećalo troškove proizvodnje za proizvođače čelika, dodao je Kalenkov.

- Naravno, biće uvoza, ali neće biti dovoljan - rekao je on.

Kao najverovatnije alternative za snabdevanje naveo je Sjedinjene Države i afričke zemlje, uključujući Južnoafričku Republiku. Neki proizvođači već gomilaju zalihe kao meru predostrožnosti protiv mogućih poremećaja u snabdevanju.

"Nadomestili smo manjak na domaćem tržištu uglja uvozom sirovina, ali održavamo visoke rezerve“, navela je u saopštenju kompanija Arselor Mital Krivoj Rog, najveći ukrajinski proizvođač čelika.

Kompanija je deo Arselor Mital S.A., multinacionalne korporacije za proizvodnju čelika sa sedištem u Luksemburgu.

Izvor iz čelične industrije je rekao da proizvođači pokušavaju da pronađu alternativne izvore koksa u Ukrajini u slučaju da rudnici Pokrovska budu zauzeti, ali da će uvoz biti neizbežan, što će povećati troškove proizvodnje i učiniti ukrajinski čelik manje konkurentnim.

Ukrajina je proizvela više od 4,3 miliona tona valjanih čeličnih proizvoda od januara do avgusta 2024. godine, od kojih je 66% izvezeno. Zemlje EU činile su 72% ukupnog izvoza, prema podacima ukrajinskog sindikata čeličana.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Vesti

TV

Kurti nastavlja s terorom u cilju proterivanja Srba s Kosmeta! Kilometarske kolone kamiona na prelazu Merdare, nastavljaju se trikovi Prištine! (VIDEO)
Live TV

Kurti nastavlja s terorom u cilju proterivanja Srba s Kosmeta! Kilometarske kolone kamiona na prelazu Merdare, nastavljaju se trikovi Prištine! (VIDEO)

Iako je pre više od nedelju dana zvanično otvoren administrativni prelaz Merdare za uvoz srpske robe na Kosovo i Metohiju, redovi su dugački i vozači već satima čekaju, ne znajući kada će moći da nastave dalje. Na ovu temu za Informer je govorio Miloš Terzić iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju u "Info jutru".

17.10.2024

09:01

Hronika

JOŠ Hronika VESTI

Sport

Zabava

Urnebesan provod u Filharmoniji - "Godišnja doba" Vivaldija sa glumcem Vladimirom Aleksićem (FOTO)
Kultura

Urnebesan provod u Filharmoniji - "Godišnja doba" Vivaldija sa glumcem Vladimirom Aleksićem (FOTO)

Jedan od najpopularnijih i najtraženijih projekata Beogradske filharmonije za decu, “Četiri godišnja doba” Antonija Vivaldija, orkestar ponovo izvodi za decu vrtićkog uzrasta od 15 – 18. oktobra u filharmonijskoj Sali (u dva termina od 10h i 12h). Narator je glumac Vladimir Aleksić koji na urnebesan način deci približava muziku zajedno sa violinistima Beogradske filharmonije u ulozi solista.

16.10.2024

15:07

Magazin

JOŠ Magazin VESTI

Džet set

Srbija

Sam u selu! Filmska priča penzionera Dragiše iz Mrkovice!
Srbija

Sam u selu! Filmska priča penzionera Dragiše iz Mrkovice!

Pune dve decenije Dragiša Savić (72) jedini je stanovnik Mrkovice, sela u podnožju Čemernika. Kao mladić u potrazi za poslom otišao je u Ivanjicu i tamo se zaposlio, ali kad je preduzeće u kome je radio otišlo u stečaj, vratio se u svoje rodno selo.

15.10.2024

16:36

Nauka

Uloga veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju! U Novom Sadu održana panel diskusija "Budućnost nauke"
Nauka

Uloga veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju! U Novom Sadu održana panel diskusija "Budućnost nauke"

Panel diskusija pod nazivom "Budućnost nauke", koju je organizovala Fondacija “Za srpski narod i državu”, a na kojoj se govorilo o ulozi veštačke inteligencije u nauci i obrazovanju u Srbiji održana je večeras u Naučno-tehnološkom parku u Novom Sadu pred velikim brojem studenata i drugih gostiju. Među govornicima su se našli stručnjaci iz oblasti nauke i tehnologije, kao što su prof dr Boris Dumnić, dekan Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, prof dr Danimir Mandić, dekan Fakulteta za obrazovanje učitelja i vaspitača Univerziteta u Beogradu, kao i Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

15.10.2024

22:57

Srbija razume, vreme dolazi! Vesić: Samo uz nauku i inovacije možemo da napredujemo
Nauka

Srbija razume, vreme dolazi! Vesić: Samo uz nauku i inovacije možemo da napredujemo

Samo zemlje koje shvate da dolazi vreme tehnoloških inovacija i velikih promena moći će da budu konkurentne i da se ekonomski razvijaju, a Srbija je upravo jedna od takvih zemalja – koja se prilagođava novim tehnologijama i ulaganjem u nauku postaje konkurentnija i razvijenija, poručio je večeras ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

15.10.2024

20:55

Istraživači napravili "Al naučnika": Evo šta sve on može da radi
Nauka

Istraživači napravili "Al naučnika": Evo šta sve on može da radi

Da li nauka može biti potpuno automatizovana? Tim istraživača specijalizovanih za mašinsko učenje je pokušao da to otkrije. „AI naučnik“, koga je stvorio tim tokijske kompanije Sakana AI i laboratorija u Kanadi i Velikoj Britaniji, može da istražuje čitajući postojeću literaturu o nekom problemu, da formuliše hipotezu, isproba nove mogućnosti i napiše naučni rad. „AI naučnik“ može čak i da uradi recenziju sopstvenog rada, piše Nature.

15.10.2024

14:36