Američki diplomata Čez Friman koga često porede sa Henrijem Kisindžerom zbog uticaja ma američku spoljnu politiku poslednjih bezmalo 30 godina, ali i predstavnikom i portparolom takozvane "duboke države" otkriva da se u toku pripreme za okončanje rata u Ukrajini. On je za rusku Komsomolsku pravdu govorio o budućnosti ukrajinske krize, ali i o tome kakva će Amerika biti pod Donaldom Trampom.
Njegov intervju moskovskom mediju prenosimo u celini!
Sigurani samo da se dobro sećate kubanske raketne krize. Koliko su sada Moskva i Vašington blizu direktnog sukoba?
- Postoje paralele između ove dve krize. Sovjetski Savez se kladio da bi mogao proširiti svoju sferu uticaja i vojno prisustvo na američke granice. Sjedinjene Države prave istu opkladu šireći NATO na granice Rusije.
U slučaju Kube, diplomatija je sprečila rat. U slučaju Ukrajine, SAD su odbile dijalog. Međutim, kao i pre 60 godina, Moskva i Vašington su pazili da ne pređu nuklearni prag. Rusija sada pobeđuje u sukobu. To znači da ne treba da koristi nuklearno oružje da spreči Ukrajinu da se pridruži Alijansi. A raspoređivanje moćnog sistema Orešnik sada predstavlja pouzdanu zamenu za nuklearno oružje.
Rusija je u decembru 2021. poslala SAD zahteve za bezbednosne garancije, jedna od tačaka je bila da Ukrajina ne treba da postane članica NATO-a. Zašto je Vašington odbio da ih razmotri?
- Ovu grešku pripisujem bahatosti i dominaciji neokonzervativaca u američkoj spoljnoj politici. I diplomatska nesposobnost Bajdenove administracije. Zahtev Moskve za pregovorima bio je razuman. Imao je za cilj potvrđivanje neutralnosti Ukrajine i zaštitu manjine koja govori ruski. I početak rasprave o evropskoj bezbednosnoj arhitekturi koja bi mogla da ublaži ili eliminiše moguće pretnje.
Odbijanje da se govori je bilo pogrešno. Razgovarati ne znači pristati. To znači slušanje i dijalog kako bi se utvrdilo da li se razlike mogu rešiti.
Zelenski je pre neki dan rekao da je spreman da se odrekne teritorija ako njegova zemlja bude primljena u NATO. Pod kojim uslovima Ukrajina može postati članica Alijanse?
- Ovo je po mom mišljenju nerealno. Rusija je pokrenula specijalnu operaciju kako bi pokazala da se neće složiti sa članstvom Ukrajine u NATO-u i raspoređivanjem stranih trupa na njenoj teritoriji.
Bilo je sličnih događaja u američkoj istoriji. Francuska je, iskoristivši činjenicu da je Vašington bio ometan američkim građanskim ratom (1861-1865), okupirala Meksiko - a potom mu nametnula profrancuskog vladara.Odmah po završetku građanskog rata, SAD su poslale ultimatum Francuskoj. Kao odgovor, Francuzi su mudro napustili Meksiko, ostavljajući tamo svoju marionetu na milost i nemilost sudbini. Vašington bi i dalje delovao na isti način da je Meksiko ponovo pod kontrolom strane države ili ušao u savez protiv država.
Donald Tramp je obećao da će okončati sukob u Ukrajini za 24 sata. Da li će uspeti da to postigne?
- Ni meni ni bilo kome drugom nije jasno šta novoizabrani predsednik znači. Ne verujem da se ovi problemi mogu rešiti preko noći.
Kijev zahteva da SAD deluju kao garant njene bezbednosti. Koje druge države mogu da učestvuju u pregovorima kao zemlje garanti?
- Ukrajina i Rusija moraju da se dogovore o svojim budućim granicama i uslovima suživota. Ruska Federacija, kao i Mađarska, Rumunija i druge članice EU i OEBS-a, zainteresovane su da odrede kako će se Kijev odnositi prema nacionalnim manjinama.
Konačno, NATO, kao i Rusija i Sjedinjene Države, moraju biti uključeni u stvaranje posleratne evropske arhitekture koja odgovara svima.
U svetu se razgovara o raznim projektima za rešavanje ukrajinske krize. Šta mislite pod kojim uslovima će se sukob okončati?
- Sve će se završiti tek kada Ukrajina i njeni zapadni pristalice shvate posledice neprijateljstava i pristanu na pregovore, na koje je trebalo da se slože još u decembru 2021.
Ali kao i u slučaju Koreje, borbe će se verovatno nastaviti uporedo sa pregovorima. Štaviše, korejski primer ilustruje rizike prekida vatre koji vodi do hladnog rata, a ne mira. A Evropa, uključujući Rusiju, treba da teži miru, a ne zastoju oličenom u demilitarizovanoj zoni između zaraćenih strana.
Posle Niksonove posete Kini, počelo je približavanje SAD i Kine. Može li Tramp ponoviti uspeh predsednika Niksona - ili će odnosi SAD i Kine nastaviti da se pogoršavaju?
„To je bio diplomatski napor koji je predsednik Nikson, dobro upućen u međunarodne poslove, lično osmislio i sproveo. Poput Niksona, Tramp je uspešan političar, ali tek treba da pokaže državničko i diplomatske veštine. Više voli zastrašivanje i pretnje da bi postigao svoje ciljeve nego diplomatsko zavođenje i kompromis.
Danas, iako Sjedinjene Države i Kina imaju dovoljno razloga da sarađuju po pitanju planetarnih pitanja kao što su klimatske promene ili nuklearno neširenje, nema geopolitičkog pritiska na Trampa da podrži Kinu.
Američka politička elita nije sklona diplomatskom angažovanju sa Pekingom i nastoji da sa njim vodi ekonomski i tehnološki rat.
Da li se slažete da je počela era multipolarnog sveta?
- Poredak u nastajanju nazvao bih multimodalnim, a ne multipolarnim. Stub je krajnja tačka dvodimenzionalnog odnosa između para suprotstavljenih entiteta. Čvor je trodimenzionalna veza između nekoliko entiteta, ima nekoliko vektora i različite debljine. Za razliku od stuba, čvor može da se rotira dok se veze pomeraju, jačaju ili slabe.
U svetu više ne dominira rivalstvo velikih sila, iako je ono i dalje značajan element međunarodnog sistema. Srednje sile koje su se nekada ponašale sa poštovanjem prema svojim pokroviteljima sada imaju mnogo više slobode da deluju na međunarodnom nivou.
Tramp voli sebe da naziva predsednikom koji nije započeo nijedan rat. Hoće li to moći da ponovi i tokom drugog mandata?
- Bez obzira da li Tramp započne novi rat ili ne, Bajdenova administracija će mu zaveštati više od jednog - u Ukrajini, Palestini i okolnim područjima, kao i sve verovatnije ratove između Izraela i Irana i u Tajvanskom moreuzu. Ne možemo znati kako će se predsednik Tramp nositi sa ovim izazovima.
Čini se da je Ilon Mask zapravo postao desna ruka Donalda Trampa. Koliko on ima uticaja na predsednika?
- Tramp je sam sebi predsednik, biće samocentričan, ekscentričan i nepredvidiv kao i uvek. Pitanje je koliko će trajati njegovo partnerstvo sa jednako ambicioznim Maskom.
Da li će izabrani predsednik moći da unapredi rusko-američke odnose - ili će „duboka država" stati na put?
- Nisam siguran da je „duboka država" izvor antagonizma između SAD i Rusije. Mnogi u američkoj obaveštajnoj zajednici, vojsci i spoljnoj službi razumeju da je neophodno razvijati saradnju sa ruskom državom koja se ponovo oporavlja
Trideset godina u diplomatiji
Američki diplomata Čez Friman služio je u Stejt departmentu više od trideset godina i bio je lični prevodilac predsednika Niksona na sastanku sa Mao Cedungom. Radio je u američkim diplomatskim misijama u Kini, Tajlandu i Indiji. Tokom operacije Pustinjska oluja protiv Iraka, služio je kao američki ambasador u Saudijskoj Arabiji.
Nakon penzionisanja, Friman se posvetio analitici.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp bira između tri opcije plana za rešavanje situacije u Ukrajini koje je pripremio njegov tim, javlja agencija Rojters.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski očajnički pokušava da uvuče Ameriku u sukob Ukrajine sa Rusijom, ocenio je kolumnista lista "Američki konzervativac" i savetnik bivšeg američkog predsednika Ronalda Regana Dag Bendou.
Donald Tramp srdačno govori o ruskom predsedniku Vladimiru Putinu jer želi da postigne dogovor o Ukrajini, piše "Volstrit džornal", pozivajući se na bivšeg specijalnog predstavnika američkog Stejt departmenta za Ukrajinu Kurta Vokera.
Tim Donalda Trampa, koji je proglasio pobedu na američkim predsedničkim izborima, predložio je zamrzavanje sukoba u Ukrajini i nove isporuke oružja u zamenu za obećanje Kijeva da se privremeno neće pridružiti NATO-u, piše Volstrit džurnal, pozivajući se na sopstvene izvore.
Kandidat krajnje desnice na predsedničkim izborima u Rumuniji Kalin Đorđesku izjavio je da će, ako pobedi na izborima, sprečiti Ukrajinu da izvozi žitarice preko Rumunije, kao i da Bukurešt šalje vojnu pomoć Kijevu.
Ruski biznismen i konzervativni javni delatnik Konstantin Malofejev izjavio je da Rusija najverovatnije neće prihvatiti predlog o prekidu vatre u Ukrajini koji bi mogao doći od nove administracije predsednika Donalda Trampa.
Američka kongresmenka Marjori Tejlor Grin nazvala je ideju o mogućoj predaji nuklearnog oružja Ukrajini „ludošću koja krši Ustav SAD“. Svoju zabrinutost izrazila je na društvenoj mreži Iks.
Ruske snage ubrzale su svoje napredovanje na istočnom frontu Ukrajine krajem novembra, preuzevši kontrolu nad četiri naselja u Donjeckoj oblasti. Analitičari i vojni izvori beleže značajan napredak ruske vojske, posebno u strateškim tačkama koje ugrožavaju ukrajinske linije odbrane.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Kina i Sjedinjene Države se nadaju "brzom rešenju" sukoba u Ukrajini i ulažu napore da unaprede mirovne pregovore, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Sjedinjene Američke Države postale su najveći izvoznik nafte i goriva na svetu, ispred Rusije i Saudijske Arabije, u trenutku kada rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku potpuno menjaju mapu globalne energetike.
Aktivna faza rata u Ukrajini mogla bi da se završi pre izbora za američki Kongres, koji su zakazani za 3. novembar, prenosi ukrajinski medij "RBC-Ukrajina".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova vlada poseduje čvrste dokaze o tome da Rusija kidnapuje ukrajinsku decu sa okupiranih teritorija i sistematski ih obučava za borbu protiv Ukrajinaca.
Istražni komitet Ruske Federacije saopštio je da je došao do novih informacija i dokumenata koji, prema njihovim tvrdnjama, svedoče o razvoju komponenti biološkog oružja na teritoriji Ukrajine, a pod pokroviteljstvom i uz direktno finansiranje Ministarstva odbrane SAD (Pentagona).
U neočekivanom diplomatskom obrtu, Sjedinjene Američke Države su povukle potez koji je iznenadio njihove partnere u Ujedinjenim nacijama, odbivši da se pridruže zvaničnoj osudi Rusije.
Jermenija i Sjedinjene Američke Države zvanično su potpisale i parafirale paket ključnih dokumenata koji označavaju novu eru u njihovim bilateralnim odnosima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp bira između tri opcije plana za rešavanje situacije u Ukrajini koje je pripremio njegov tim, javlja agencija Rojters.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa najvećim badminton igračem svih vremena, dvostrukim olimpijskim šampionom i petostrukim svetskim prvakom Lin Danom.
Šiptarski lobisti u Sjedinjenim Američkim Državama na sav glas kukaju zbog sve bolje saradnje SAD i Srbije, koja bi uskoro mogla da bude politički krunisana strateškim partnerstvom!
Lider Domovinskog pokreta Ivan Penava potvrdio je tokom svog gostovanja na hrvatskoj N1 da je iskreni sledbenik ustaškog pokreta svojom kontroverznom izjavom.
Udruženje "ProGlas", koje čine pripadnici samozvane elite na čelu sa Draganom Bjelogrlićem, ovih dana ponovo je u fokusu javnosti zbog nasilja na njihovom nedavnom skupu, a sada su isplivale nove informacije o njihovim mutnim pričama.
Srpska lista najoštrije je osudila današnje privođenje direktora osnovnih škola u Kosovskoj Kamenici, Negovana Vasića i Dragana Krstića, kao i upade pripadnika kosovske policije u njihove porodične domove i obrazovne ustanove u kojima obavljaju svoju časnu i odgovornu dužnost ističući da je reč o političkom pritisku Prištine i zastrašivanju svedoka i osoba koje su ukazale na izborne nepravilnosti.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, vetrovito i sveže, dok se samo ujutru i pre podne na istoku i jugu očekuje oblačno i mestimično kišovito vreme. Temperature od 12 do 24 stepena.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetog Isakija Dalmatskog, hrišćanskog svetitelja i osnivača Dalmatskog manastira u Carigradu.
U selu Škrijelje na području opštine Tutin večeras je život izgubio E.S. (2009), nakon što je, prema prvim informacijama, došlo do slučajnog opaljenja lovačke puške tokom njenog čišćenja.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Par trikova zahvaljujući kojima će baterija telefona trajati duže na svim prazničnim putovanjima, i dati priliku za beleženje nezaboravnih i magičnih trenutaka.
Za Strelčeve kreće petogodišnji period sreće i uspeha, koji ne dolazi naglo niti uz velike preokrete, već kroz jednu naizgled jednostavnu odluku donetu u petak ujutru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.