Američki diplomata Čez Friman koga često porede sa Henrijem Kisindžerom zbog uticaja ma američku spoljnu politiku poslednjih bezmalo 30 godina, ali i predstavnikom i portparolom takozvane "duboke države" otkriva da se u toku pripreme za okončanje rata u Ukrajini. On je za rusku Komsomolsku pravdu govorio o budućnosti ukrajinske krize, ali i o tome kakva će Amerika biti pod Donaldom Trampom.
Njegov intervju moskovskom mediju prenosimo u celini!
Sigurani samo da se dobro sećate kubanske raketne krize. Koliko su sada Moskva i Vašington blizu direktnog sukoba?
- Postoje paralele između ove dve krize. Sovjetski Savez se kladio da bi mogao proširiti svoju sferu uticaja i vojno prisustvo na američke granice. Sjedinjene Države prave istu opkladu šireći NATO na granice Rusije.
U slučaju Kube, diplomatija je sprečila rat. U slučaju Ukrajine, SAD su odbile dijalog. Međutim, kao i pre 60 godina, Moskva i Vašington su pazili da ne pređu nuklearni prag. Rusija sada pobeđuje u sukobu. To znači da ne treba da koristi nuklearno oružje da spreči Ukrajinu da se pridruži Alijansi. A raspoređivanje moćnog sistema Orešnik sada predstavlja pouzdanu zamenu za nuklearno oružje.
Rusija je u decembru 2021. poslala SAD zahteve za bezbednosne garancije, jedna od tačaka je bila da Ukrajina ne treba da postane članica NATO-a. Zašto je Vašington odbio da ih razmotri?
- Ovu grešku pripisujem bahatosti i dominaciji neokonzervativaca u američkoj spoljnoj politici. I diplomatska nesposobnost Bajdenove administracije. Zahtev Moskve za pregovorima bio je razuman. Imao je za cilj potvrđivanje neutralnosti Ukrajine i zaštitu manjine koja govori ruski. I početak rasprave o evropskoj bezbednosnoj arhitekturi koja bi mogla da ublaži ili eliminiše moguće pretnje.
Odbijanje da se govori je bilo pogrešno. Razgovarati ne znači pristati. To znači slušanje i dijalog kako bi se utvrdilo da li se razlike mogu rešiti.
Zelenski je pre neki dan rekao da je spreman da se odrekne teritorija ako njegova zemlja bude primljena u NATO. Pod kojim uslovima Ukrajina može postati članica Alijanse?
- Ovo je po mom mišljenju nerealno. Rusija je pokrenula specijalnu operaciju kako bi pokazala da se neće složiti sa članstvom Ukrajine u NATO-u i raspoređivanjem stranih trupa na njenoj teritoriji.
Bilo je sličnih događaja u američkoj istoriji. Francuska je, iskoristivši činjenicu da je Vašington bio ometan američkim građanskim ratom (1861-1865), okupirala Meksiko - a potom mu nametnula profrancuskog vladara.Odmah po završetku građanskog rata, SAD su poslale ultimatum Francuskoj. Kao odgovor, Francuzi su mudro napustili Meksiko, ostavljajući tamo svoju marionetu na milost i nemilost sudbini. Vašington bi i dalje delovao na isti način da je Meksiko ponovo pod kontrolom strane države ili ušao u savez protiv država.
Donald Tramp je obećao da će okončati sukob u Ukrajini za 24 sata. Da li će uspeti da to postigne?
- Ni meni ni bilo kome drugom nije jasno šta novoizabrani predsednik znači. Ne verujem da se ovi problemi mogu rešiti preko noći.
Kijev zahteva da SAD deluju kao garant njene bezbednosti. Koje druge države mogu da učestvuju u pregovorima kao zemlje garanti?
- Ukrajina i Rusija moraju da se dogovore o svojim budućim granicama i uslovima suživota. Ruska Federacija, kao i Mađarska, Rumunija i druge članice EU i OEBS-a, zainteresovane su da odrede kako će se Kijev odnositi prema nacionalnim manjinama.
Konačno, NATO, kao i Rusija i Sjedinjene Države, moraju biti uključeni u stvaranje posleratne evropske arhitekture koja odgovara svima.
U svetu se razgovara o raznim projektima za rešavanje ukrajinske krize. Šta mislite pod kojim uslovima će se sukob okončati?
- Sve će se završiti tek kada Ukrajina i njeni zapadni pristalice shvate posledice neprijateljstava i pristanu na pregovore, na koje je trebalo da se slože još u decembru 2021.
Ali kao i u slučaju Koreje, borbe će se verovatno nastaviti uporedo sa pregovorima. Štaviše, korejski primer ilustruje rizike prekida vatre koji vodi do hladnog rata, a ne mira. A Evropa, uključujući Rusiju, treba da teži miru, a ne zastoju oličenom u demilitarizovanoj zoni između zaraćenih strana.
Posle Niksonove posete Kini, počelo je približavanje SAD i Kine. Može li Tramp ponoviti uspeh predsednika Niksona - ili će odnosi SAD i Kine nastaviti da se pogoršavaju?
„To je bio diplomatski napor koji je predsednik Nikson, dobro upućen u međunarodne poslove, lično osmislio i sproveo. Poput Niksona, Tramp je uspešan političar, ali tek treba da pokaže državničko i diplomatske veštine. Više voli zastrašivanje i pretnje da bi postigao svoje ciljeve nego diplomatsko zavođenje i kompromis.
Danas, iako Sjedinjene Države i Kina imaju dovoljno razloga da sarađuju po pitanju planetarnih pitanja kao što su klimatske promene ili nuklearno neširenje, nema geopolitičkog pritiska na Trampa da podrži Kinu.
Američka politička elita nije sklona diplomatskom angažovanju sa Pekingom i nastoji da sa njim vodi ekonomski i tehnološki rat.
Da li se slažete da je počela era multipolarnog sveta?
- Poredak u nastajanju nazvao bih multimodalnim, a ne multipolarnim. Stub je krajnja tačka dvodimenzionalnog odnosa između para suprotstavljenih entiteta. Čvor je trodimenzionalna veza između nekoliko entiteta, ima nekoliko vektora i različite debljine. Za razliku od stuba, čvor može da se rotira dok se veze pomeraju, jačaju ili slabe.
U svetu više ne dominira rivalstvo velikih sila, iako je ono i dalje značajan element međunarodnog sistema. Srednje sile koje su se nekada ponašale sa poštovanjem prema svojim pokroviteljima sada imaju mnogo više slobode da deluju na međunarodnom nivou.
Tramp voli sebe da naziva predsednikom koji nije započeo nijedan rat. Hoće li to moći da ponovi i tokom drugog mandata?
- Bez obzira da li Tramp započne novi rat ili ne, Bajdenova administracija će mu zaveštati više od jednog - u Ukrajini, Palestini i okolnim područjima, kao i sve verovatnije ratove između Izraela i Irana i u Tajvanskom moreuzu. Ne možemo znati kako će se predsednik Tramp nositi sa ovim izazovima.
Čini se da je Ilon Mask zapravo postao desna ruka Donalda Trampa. Koliko on ima uticaja na predsednika?
- Tramp je sam sebi predsednik, biće samocentričan, ekscentričan i nepredvidiv kao i uvek. Pitanje je koliko će trajati njegovo partnerstvo sa jednako ambicioznim Maskom.
Da li će izabrani predsednik moći da unapredi rusko-američke odnose - ili će „duboka država" stati na put?
- Nisam siguran da je „duboka država" izvor antagonizma između SAD i Rusije. Mnogi u američkoj obaveštajnoj zajednici, vojsci i spoljnoj službi razumeju da je neophodno razvijati saradnju sa ruskom državom koja se ponovo oporavlja
Trideset godina u diplomatiji
Američki diplomata Čez Friman služio je u Stejt departmentu više od trideset godina i bio je lični prevodilac predsednika Niksona na sastanku sa Mao Cedungom. Radio je u američkim diplomatskim misijama u Kini, Tajlandu i Indiji. Tokom operacije Pustinjska oluja protiv Iraka, služio je kao američki ambasador u Saudijskoj Arabiji.
Nakon penzionisanja, Friman se posvetio analitici.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp bira između tri opcije plana za rešavanje situacije u Ukrajini koje je pripremio njegov tim, javlja agencija Rojters.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski očajnički pokušava da uvuče Ameriku u sukob Ukrajine sa Rusijom, ocenio je kolumnista lista "Američki konzervativac" i savetnik bivšeg američkog predsednika Ronalda Regana Dag Bendou.
Donald Tramp srdačno govori o ruskom predsedniku Vladimiru Putinu jer želi da postigne dogovor o Ukrajini, piše "Volstrit džornal", pozivajući se na bivšeg specijalnog predstavnika američkog Stejt departmenta za Ukrajinu Kurta Vokera.
Tim Donalda Trampa, koji je proglasio pobedu na američkim predsedničkim izborima, predložio je zamrzavanje sukoba u Ukrajini i nove isporuke oružja u zamenu za obećanje Kijeva da se privremeno neće pridružiti NATO-u, piše Volstrit džurnal, pozivajući se na sopstvene izvore.
Kandidat krajnje desnice na predsedničkim izborima u Rumuniji Kalin Đorđesku izjavio je da će, ako pobedi na izborima, sprečiti Ukrajinu da izvozi žitarice preko Rumunije, kao i da Bukurešt šalje vojnu pomoć Kijevu.
Ruski biznismen i konzervativni javni delatnik Konstantin Malofejev izjavio je da Rusija najverovatnije neće prihvatiti predlog o prekidu vatre u Ukrajini koji bi mogao doći od nove administracije predsednika Donalda Trampa.
Američka kongresmenka Marjori Tejlor Grin nazvala je ideju o mogućoj predaji nuklearnog oružja Ukrajini „ludošću koja krši Ustav SAD“. Svoju zabrinutost izrazila je na društvenoj mreži Iks.
Ruske snage ubrzale su svoje napredovanje na istočnom frontu Ukrajine krajem novembra, preuzevši kontrolu nad četiri naselja u Donjeckoj oblasti. Analitičari i vojni izvori beleže značajan napredak ruske vojske, posebno u strateškim tačkama koje ugrožavaju ukrajinske linije odbrane.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski postigao je podvig u Vašingtonu koji je pre samo godinu dana izgledao gotovo nemoguć – ubedio je američko političko rukovodstvo da Kijev ima realne šanse da pobedi u ratu protiv Rusije, piše Politiko.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Države već isporučile Ukrajini ogromne količine naoružanja i municije, dodajući da su rakete potrebne i američkoj vojsci.
Ne vidim kratkoročno rešenje za nestašicu raketa Patriot američke proizvodnje u Ukrajini, kaže Robin Niblet, istaknuti saradnik u Četam hausu, britanskom tink-tenku specijalizovanom za međunarodne poslove.
SAD očekuju da će u narednim nedeljama biti preduzeti novi koraci ka obnovi pregovora između Rusije i Ukrajine, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima omogućava Vašingtonu da u svakom trenutku uđe u Ukrajinu i uzme „praktično sve što poželi“, otvoreno predstavljajući dogovor kao direktan američki pristup rudnom bogatstvu te zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp bira između tri opcije plana za rešavanje situacije u Ukrajini koje je pripremio njegov tim, javlja agencija Rojters.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da nije pozivao na bojkot Hvara i Brača, kao što navode mediji u Hrvatskoj, već da je rekao da mu je lepši Kokin Brod.
Savo Manojlović, lider opozicije u pokušaju i njegov pokret "Kreni-promeni" najbolji su primer kako izgleda političko lešinarenje i pokušaj korišćenja svake katastrofe u svrhu lične promocije.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najnovije jezive poruke i izjave agresivnih blokadera koji su bez trunke srama poručili "biće mrtvih, pobedićemo", poslavši im jasnu, nepokolebljivu i dostojanstvenu poruku.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić vanredno su se obratili iz Deliblatske peščare, gde od početka avgusta bukti nezapamćeni požar .
Pomoćnik načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Miloš Milenković izjavio je danas da se u Deliblatskoj peščari i Stolovima u okolini grada Kraljeva ne beleži širenje požara i naveo da nema ugroženih naselja i stanovnika.
Andrea Marević (1) nakon operacije srca dobila je oštećenje mozga, a sada joj je potrebna naša pomoć, kako bi prikupila sredstva za terapije, kontrole i troškove lečenja.
Saobraćajni policajci u Šapcu su za dva dana proteklog vikenda u kontrolama na putevima Mačvanskog okruga otkrili i isključili iz soabraćaja 86 pijanih i trojicu vozača koji su vozili pod dejstvom narkotika.
Prošle godine, Xiaomi 17 Pro i Xiaomi 17 Pro Max su lansirani u Kini i nikada nisu stigli van domaćeg tržišta kompanije, međutim, prema novom izveštaju, situacija će se promeniti ove godine.
Pirinač sa tikvicama i graškom je jednostavno, lagano i ukusno jelo koje se priprema od svega nekoliko sastojaka. Kombinacija pirinča, tikvica i graška pruža prijatan spoj ukusa, a jelo je pogodno i kao lagan ručak ili prilog uz meso.
Dehidracija kod dece je čest zdravstveni problem koji se ponekad prepozna tek kada simptomi postanu izraženiji. Kako dečji organizam brže gubi tečnost, važno je da roditelji na vreme uoče prve znakove dehidracije i reaguju kako bi sprečili moguće komplikacije.
Partnerka pevača Hasana Dudića, Nataša Gluhović, napravila je pre dva dana pometnju u Centru za socijalni rad na Čukarici zbog svog sina, koji se razvodi od supruge i, kako je rekla, ima ozbiljne probleme.
Zorana Jovanović Zorannah našla se na meti korisnika društvenih mreža zbog najnovijeg snimka koji je objavila, a zamerili su joj na higijeni u njenom automobilu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.