Američki diplomata Čez Friman koga često porede sa Henrijem Kisindžerom zbog uticaja ma američku spoljnu politiku poslednjih bezmalo 30 godina, ali i predstavnikom i portparolom takozvane "duboke države" otkriva da se u toku pripreme za okončanje rata u Ukrajini. On je za rusku Komsomolsku pravdu govorio o budućnosti ukrajinske krize, ali i o tome kakva će Amerika biti pod Donaldom Trampom.
Njegov intervju moskovskom mediju prenosimo u celini!
Sigurani samo da se dobro sećate kubanske raketne krize. Koliko su sada Moskva i Vašington blizu direktnog sukoba?
- Postoje paralele između ove dve krize. Sovjetski Savez se kladio da bi mogao proširiti svoju sferu uticaja i vojno prisustvo na američke granice. Sjedinjene Države prave istu opkladu šireći NATO na granice Rusije.
U slučaju Kube, diplomatija je sprečila rat. U slučaju Ukrajine, SAD su odbile dijalog. Međutim, kao i pre 60 godina, Moskva i Vašington su pazili da ne pređu nuklearni prag. Rusija sada pobeđuje u sukobu. To znači da ne treba da koristi nuklearno oružje da spreči Ukrajinu da se pridruži Alijansi. A raspoređivanje moćnog sistema Orešnik sada predstavlja pouzdanu zamenu za nuklearno oružje.
Rusija je u decembru 2021. poslala SAD zahteve za bezbednosne garancije, jedna od tačaka je bila da Ukrajina ne treba da postane članica NATO-a. Zašto je Vašington odbio da ih razmotri?
- Ovu grešku pripisujem bahatosti i dominaciji neokonzervativaca u američkoj spoljnoj politici. I diplomatska nesposobnost Bajdenove administracije. Zahtev Moskve za pregovorima bio je razuman. Imao je za cilj potvrđivanje neutralnosti Ukrajine i zaštitu manjine koja govori ruski. I početak rasprave o evropskoj bezbednosnoj arhitekturi koja bi mogla da ublaži ili eliminiše moguće pretnje.
Odbijanje da se govori je bilo pogrešno. Razgovarati ne znači pristati. To znači slušanje i dijalog kako bi se utvrdilo da li se razlike mogu rešiti.
Zelenski je pre neki dan rekao da je spreman da se odrekne teritorija ako njegova zemlja bude primljena u NATO. Pod kojim uslovima Ukrajina može postati članica Alijanse?
- Ovo je po mom mišljenju nerealno. Rusija je pokrenula specijalnu operaciju kako bi pokazala da se neće složiti sa članstvom Ukrajine u NATO-u i raspoređivanjem stranih trupa na njenoj teritoriji.
Bilo je sličnih događaja u američkoj istoriji. Francuska je, iskoristivši činjenicu da je Vašington bio ometan američkim građanskim ratom (1861-1865), okupirala Meksiko - a potom mu nametnula profrancuskog vladara.Odmah po završetku građanskog rata, SAD su poslale ultimatum Francuskoj. Kao odgovor, Francuzi su mudro napustili Meksiko, ostavljajući tamo svoju marionetu na milost i nemilost sudbini. Vašington bi i dalje delovao na isti način da je Meksiko ponovo pod kontrolom strane države ili ušao u savez protiv država.
Donald Tramp je obećao da će okončati sukob u Ukrajini za 24 sata. Da li će uspeti da to postigne?
- Ni meni ni bilo kome drugom nije jasno šta novoizabrani predsednik znači. Ne verujem da se ovi problemi mogu rešiti preko noći.
Kijev zahteva da SAD deluju kao garant njene bezbednosti. Koje druge države mogu da učestvuju u pregovorima kao zemlje garanti?
- Ukrajina i Rusija moraju da se dogovore o svojim budućim granicama i uslovima suživota. Ruska Federacija, kao i Mađarska, Rumunija i druge članice EU i OEBS-a, zainteresovane su da odrede kako će se Kijev odnositi prema nacionalnim manjinama.
Konačno, NATO, kao i Rusija i Sjedinjene Države, moraju biti uključeni u stvaranje posleratne evropske arhitekture koja odgovara svima.
U svetu se razgovara o raznim projektima za rešavanje ukrajinske krize. Šta mislite pod kojim uslovima će se sukob okončati?
- Sve će se završiti tek kada Ukrajina i njeni zapadni pristalice shvate posledice neprijateljstava i pristanu na pregovore, na koje je trebalo da se slože još u decembru 2021.
Ali kao i u slučaju Koreje, borbe će se verovatno nastaviti uporedo sa pregovorima. Štaviše, korejski primer ilustruje rizike prekida vatre koji vodi do hladnog rata, a ne mira. A Evropa, uključujući Rusiju, treba da teži miru, a ne zastoju oličenom u demilitarizovanoj zoni između zaraćenih strana.
Posle Niksonove posete Kini, počelo je približavanje SAD i Kine. Može li Tramp ponoviti uspeh predsednika Niksona - ili će odnosi SAD i Kine nastaviti da se pogoršavaju?
„To je bio diplomatski napor koji je predsednik Nikson, dobro upućen u međunarodne poslove, lično osmislio i sproveo. Poput Niksona, Tramp je uspešan političar, ali tek treba da pokaže državničko i diplomatske veštine. Više voli zastrašivanje i pretnje da bi postigao svoje ciljeve nego diplomatsko zavođenje i kompromis.
Danas, iako Sjedinjene Države i Kina imaju dovoljno razloga da sarađuju po pitanju planetarnih pitanja kao što su klimatske promene ili nuklearno neširenje, nema geopolitičkog pritiska na Trampa da podrži Kinu.
Američka politička elita nije sklona diplomatskom angažovanju sa Pekingom i nastoji da sa njim vodi ekonomski i tehnološki rat.
Da li se slažete da je počela era multipolarnog sveta?
- Poredak u nastajanju nazvao bih multimodalnim, a ne multipolarnim. Stub je krajnja tačka dvodimenzionalnog odnosa između para suprotstavljenih entiteta. Čvor je trodimenzionalna veza između nekoliko entiteta, ima nekoliko vektora i različite debljine. Za razliku od stuba, čvor može da se rotira dok se veze pomeraju, jačaju ili slabe.
U svetu više ne dominira rivalstvo velikih sila, iako je ono i dalje značajan element međunarodnog sistema. Srednje sile koje su se nekada ponašale sa poštovanjem prema svojim pokroviteljima sada imaju mnogo više slobode da deluju na međunarodnom nivou.
Tramp voli sebe da naziva predsednikom koji nije započeo nijedan rat. Hoće li to moći da ponovi i tokom drugog mandata?
- Bez obzira da li Tramp započne novi rat ili ne, Bajdenova administracija će mu zaveštati više od jednog - u Ukrajini, Palestini i okolnim područjima, kao i sve verovatnije ratove između Izraela i Irana i u Tajvanskom moreuzu. Ne možemo znati kako će se predsednik Tramp nositi sa ovim izazovima.
Čini se da je Ilon Mask zapravo postao desna ruka Donalda Trampa. Koliko on ima uticaja na predsednika?
- Tramp je sam sebi predsednik, biće samocentričan, ekscentričan i nepredvidiv kao i uvek. Pitanje je koliko će trajati njegovo partnerstvo sa jednako ambicioznim Maskom.
Da li će izabrani predsednik moći da unapredi rusko-američke odnose - ili će „duboka država" stati na put?
- Nisam siguran da je „duboka država" izvor antagonizma između SAD i Rusije. Mnogi u američkoj obaveštajnoj zajednici, vojsci i spoljnoj službi razumeju da je neophodno razvijati saradnju sa ruskom državom koja se ponovo oporavlja
Trideset godina u diplomatiji
Američki diplomata Čez Friman služio je u Stejt departmentu više od trideset godina i bio je lični prevodilac predsednika Niksona na sastanku sa Mao Cedungom. Radio je u američkim diplomatskim misijama u Kini, Tajlandu i Indiji. Tokom operacije Pustinjska oluja protiv Iraka, služio je kao američki ambasador u Saudijskoj Arabiji.
Nakon penzionisanja, Friman se posvetio analitici.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp bira između tri opcije plana za rešavanje situacije u Ukrajini koje je pripremio njegov tim, javlja agencija Rojters.
Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski očajnički pokušava da uvuče Ameriku u sukob Ukrajine sa Rusijom, ocenio je kolumnista lista "Američki konzervativac" i savetnik bivšeg američkog predsednika Ronalda Regana Dag Bendou.
Donald Tramp srdačno govori o ruskom predsedniku Vladimiru Putinu jer želi da postigne dogovor o Ukrajini, piše "Volstrit džornal", pozivajući se na bivšeg specijalnog predstavnika američkog Stejt departmenta za Ukrajinu Kurta Vokera.
Tim Donalda Trampa, koji je proglasio pobedu na američkim predsedničkim izborima, predložio je zamrzavanje sukoba u Ukrajini i nove isporuke oružja u zamenu za obećanje Kijeva da se privremeno neće pridružiti NATO-u, piše Volstrit džurnal, pozivajući se na sopstvene izvore.
Kandidat krajnje desnice na predsedničkim izborima u Rumuniji Kalin Đorđesku izjavio je da će, ako pobedi na izborima, sprečiti Ukrajinu da izvozi žitarice preko Rumunije, kao i da Bukurešt šalje vojnu pomoć Kijevu.
Ruski biznismen i konzervativni javni delatnik Konstantin Malofejev izjavio je da Rusija najverovatnije neće prihvatiti predlog o prekidu vatre u Ukrajini koji bi mogao doći od nove administracije predsednika Donalda Trampa.
Američka kongresmenka Marjori Tejlor Grin nazvala je ideju o mogućoj predaji nuklearnog oružja Ukrajini „ludošću koja krši Ustav SAD“. Svoju zabrinutost izrazila je na društvenoj mreži Iks.
Ruske snage ubrzale su svoje napredovanje na istočnom frontu Ukrajine krajem novembra, preuzevši kontrolu nad četiri naselja u Donjeckoj oblasti. Analitičari i vojni izvori beleže značajan napredak ruske vojske, posebno u strateškim tačkama koje ugrožavaju ukrajinske linije odbrane.
Kina je danas demantovala tvrdnju Fajnenšel tajmsa da je kineski predsednik Si Đinping rekao predsedniku SAD Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin "mogao da zažali zbog pokretanja invazije na Ukrajinu".
Kina i Sjedinjene Države se nadaju "brzom rešenju" sukoba u Ukrajini i ulažu napore da unaprede mirovne pregovore, rekao je kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji.
Samo Kina ima stvarnu moć da zaustavi vojni sukob između Rusije i Ukrajine, izjavio je ruski politikolog i programer optičkih dronova za potrebe emisije KVN, Aleksej Čadajev.
Rezultati razgovora Donalda Trampa i Si Đinpinga pokazuju da je Vašington sve bliži ideji da Ukrajinu posmatra kao deo ruske zone interesa, ocenio je bivši savetnik Leonida Kučme Oleg Soskin.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da ruski raketni napad na stambenu zgradu u Kijevu, u kojem je stradalo 24 ljudi, ozbiljno ugrožava postizanje mirovnog rešenja jer ovakva eskalacija direktno unazađuje diplomatske napore.
Rusija i Ukrajina su danas razmenile 205 ratnih zarobljenika u okviru sporazuma kojim je posredovao američki predsednik Donald Tramp, a očekuje se da će ukupno biti oslobođeno 2.000 zarobljenika, saopštile su ukrajinske vlasti.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp bira između tri opcije plana za rešavanje situacije u Ukrajini koje je pripremio njegov tim, javlja agencija Rojters.
Moćne poruke predsednika Srbije Aleksandra Vučića odjeknule su u čitavom svetu nakon što je uticajni američki medij Foks njuz (Fox news) danas objavio njegov autorski tekst.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do šokantnih informacija u vezi sa blokaderskim protestom koji je zakazan za sutra, na beogradskom trgu Slavija.
Administracija Donalda Trampa mogla bi uskoro da imenuje penzionisanog brigadnog generala Ronalda Džonsona za novog ambasadora SAD u Bosni i Hercegovini.
Vladimir Gajić, advokat i političar gostovao je u emisiji ''Bez cenzure'' u kojoj je govorio o tzv. studentskoj listi i temama od nacionalnog značaja na koje blokaderi nemaju jasne odgovore.
O aktuelnim političkim i društvenim temama u emisiji na Kurir televiziji govorili su Branislav Lečić, glumac i Uglješa Mrdić, predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Kompanija Ekspo 2027 saopštila je danas da su sproveli otvoreni međunarodni postupak javne nabavke za usluge globalne PR agencije, čiji je cilj međunarodna promocija specijalizovane izložbe Ekspo 2027 na ključnim svetskim tržištima, ali i Beograda i Srbije kao domaćina, na globalnoj sceni.
Vojislav Škrbić, poznatiji kao Voja iz Kaća, ubijen je 22. maja 2014. godine, ispred novosadskog kafića "Gondola", a tom prilikom je ranjen Todor Tucakov (39).
Na pružnom prelazu na izlasku iz Kučeva, kod sela Neresnica, oko 21 sat dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je S. L. (27) iz sela Gložana, džipom naleteo na teretni voz.
Velimir Bata Živojinović je od uloge u filmu "Valter brani Sarajevo" (1972) zaradio 4.800 dolara, što je u to vreme bilo jednako sa 53 prosečnih srpskih plata.
Glumac Slaviša Čurović dobio je niz uvreda i pretnji smrću na Fejsbuk profilu zato što je podelio stavove o referendumu 21. maja 2006. godine i nezavisnosti Crne Gore, koji su su suprotni crnogorskim ekstremistima.
Na crvenom tepihu prestižne "amfAR Gala Cannes" pojavila se manekenka Hajdi Klum i još jednom potvrdila zašto važi za jednu od najhrabrijih ikona stila u Kanu.
Tanka kosa ne mora da bude problem ako znate kako pravilno da je negujete i stilizujete. Uz odgovarajuću frizuru, lagane preparate i nekoliko jednostavnih trikova, čak i ona može izgledati gušće i mnogo raskošnije.
Svi znamo koje namirnice moramo da izbegavamo ako želimo da zadržimo bele zube - kafa, crno vino, tamni čajevi i bobičasto voće prvi su na crnoj listi svakog stomatologa. Ali da li ste znali da se prvi koraci prema blistavom osmehu mogu napraviti upravo za stolom?
Denseri Gagi Đogani i pevač Ivan Gavrilović za Informer otvorili su dušu o svojim životima, te se Gavrilović tom priikom dotakao i pomirenja sa suprugom Marinom.
Pevačica Sanja Maletić pre dve godine uspela je da se ostvari u ulozi majke u 52. godini, a na tome se i dan danas zahvaljuje Bogu, te je sada posetila sveto mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar