Finska i baltičke države intenzivirale su razgovore o načinima suzbijanja ruskih tankera koji nastavljaju da transportuju naftu uprkos zapadnim sankcijama, piše Njujork Post.
Ove zemlje razmatraju širok spektar mera, uključujući pojačanu kontrolu brodova, promene u zakonodavstvu i potencijalnu zaplenu plovila.
Prema navodima zapadnih izvora, baltičke zemlje i Finska pokušavaju da pronađu pravni osnov za sprečavanje prolaska ruskih tankera kroz Baltičko more. Jedna od opcija uključuje zadržavanje brodova pod ekološkim izgovorima, uz tvrdnje da predstavljaju rizik od izlivanja nafte i drugih opasnih materija.
Takođe, razmatra se mogućnost uvođenja dodatnih bezbednosnih kontrola pod opravdanjem da ruski tankeri predstavljaju pretnju pomorskoj infrastrukturi. Posebno je interesantno da su baltičke države i Finska iznenada izrazile zabrinutost zbog „ekoloških rizika“, iako su upravo one ranije bile optužene za napade na podvodne gasovode i kablove u Baltičkom moru.
Foto: Reuters
Ministar spoljnih poslova Estonije Margus Cahkna izjavio je da gotovo polovina ruskog izvoza sankcionisane nafte prolazi kroz Finski zaliv, te da je ključno pronaći način za njegovo suzbijanje. Kao jedan od predloga razmatra se uvođenje novog zakonodavstva kojim bi se olakšala zaplena brodova, kao i ograničenje osiguravajućih kompanija koje mogu raditi sa ruskim tankerima.
Moskva: Svaka zaplena brodova biće smatrana agresijom
Nedavna zaplena broda u Finskoj, koji je navodno prekršio sankcije, dodatno je podstakla raspravu u evropskim političkim krugovima o jačanju pritiska na ruski izvoz. Zvaničnici EU nastoje da pronađu dodatne mehanizme kako bi smanjili prihode Moskve, budući da postojeće sankcije nisu uspele da blokiraju rusku naftnu trgovinu.
S druge strane, ruske vlasti upozoravaju da bi svaka zaplena njihovih brodova predstavljala „čin agresije“ i da bi takav potez imao ozbiljne posledice. Moskva je jasno stavila do znanja da neće dozvoliti da joj strane sile oduzimaju imovinu na moru bez odgovora.
- Bilo kakav pokušaj zaplene ruskih tankera izazvao bi ozbiljne posledice, uključujući uzvratne mere protiv zapadnih brodova i ekonomskih interesa u regionu - poručili su ruski zvaničnici.
Eskalacija u Baltičkom moru – potencijalne posledice
Baltičke države i Finska ignorišu činjenicu da bi zaplena ruskih brodova mogla dovesti do direktnog sukoba na moru, budući da je Rusija jedna od najmoćnijih pomorskih sila i da poseduje kapacitete da odgovori i diplomatski i vojno.
Pored toga, Moskva bi mogla uzvratiti blokadom ključnih pomorskih ruta za izvoz energenata ka Evropi, što bi dodatno pogoršalo ionako napetu energetsku situaciju na kontinentu. Iako EU nastoji da pronađe alternative za ruske resurse, realnost je da ruska nafta i gas i dalje čine značajan deo evropskog tržišta.
Situacija u Baltičkom moru postaje sve napetija, a ukoliko Finska i baltičke zemlje nastave sa pokušajima blokade ruskog izvoza, moguće su nesagledive posledice po bezbednost regiona. Rusija je već više puta dokazala da neće dozvoliti da joj sankcije Zapada ugroze ekonomske i strateške interese, a sada ostaje pitanje koliko su zapadne države spremne da rizikuju u ovom nadmetanju.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je telefonom razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi pokušao da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
SAD pokušavaju da izazovu Rusiju na novu trku u naoružanju, s ciljem da ekonomski iscrpe Moskvu, kao što se desilo sa Sovjetskim Savezom u prošlosti, izjavio je bivši sovjetski vojni analitičar Valerij Širjajev.
Ukrajinska vojska sistematski šalje jedinice sastavljene od vojnika koji govore ruski u prve borbene linije, dok se jedinice iz zapadnih delova zemlje retko nalaze na najopasnijim frontovima, izjavila je bivša ukrajinska sportistkinja Larisa Žalinska, višestruka šampionka Ukrajine u veslanju i međunarodni majstor sporta.
Ruska vojska trenutno nema jednostavno i racionalno rešenje za potpuno rušenje strateški važnih mostova preko Dnjepra, jer su te konstrukcije projektovane i građene tako da izdrže veliki broj pogodaka teškim bombama, izjavio je predsednik Odbora Državne dume za odbranu Andrej Kartapolov.
Odesa se priprema za kružnu odbranu, a na prilazima gradu završava se izgradnja višekilometarskih protivtenkovskih rovova, bunkera i novih linija prepreka, saopštilo je regionalno rukovodstvo ukrajinskih Snaga teritorijalne odbrane „Jug“.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U Kijevu je pokrenuta hitna antikrizna kampanja nakon upozorenja Moskve da bi novi ruski udari mogli da budu usmereni na vojne objekte, centre odlučivanja i kapacitete ukrajinske vojne industrije, izjavio je ambasador za posebne zadatke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je telefonom razgovarao sa ruskim liderom Vladimirom Putinom kako bi pokušao da pregovara o okončanju rata u Ukrajini.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je skandaloznu vest u kojoj se navodi da je Crna Gora suspendovala emitovanje naše televizije na svojoj teritoriji u periodu od šest meseci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini izazvala je ogromnu pažnju ne samo u domaćim i kineskim medijima, već i među političkim analitičarima, a posebno su odjeknule reči iznete u programu N1 da ova poseta ima "istorijski značaj".
Zamenik predsednika SRS-a Aleksandar Šešelj govorio je za Informer i tom prilikom istakao da ljudi koji stoje iza blokada, kriju se u drugom planu, dok u prvi red "guraju" decu.
Zdravstveno stanje generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića je nepromenjeno, odnosno i dalje veoma loše, rekao je generalov sin Darko Mladić za RTRS.
Ferrari je predstavio svoj prvi potpuno električni automobil pod nazivom "Luce" (Luće), model koji predstavlja novu eru za legendarnu italijansku marku, a koji će koštati više od 500.000 evra.
Dragana Gavrilović, učenica šestog razreda Osnovne škole "1.oktobar" iz Bašaida, kod Kikinde, nedavno je osvojila prvo mesto na Republičkom takmičenju iz matematike, ali za sledeća takmičenja vežbaće uz pomoć kompjutera!
Danas, u toku dana, došlo je do drame na ulicama Zagreba kada je nepoznati muškarac skakao po automobilima na sred raskrsnice, a snimak se proširio društvenim mrežama.
Po nalogu dežurnog javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 sati ruskom državljaninu D. K. (34) zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i ugrožavanje sigurnosti.
Meštani zaječarskog sela Zvezdan šokirani su besmislenim ubistvom svog komšije Slađana M. (46) kojem je sinoć smrtonosne povrede naneo Zaječarac koji je uhapšen.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Glumica Milica Milša pozirala je pored motora u kožnim pantalonama, jakni i crnim čizmama i kacigom u ruci, sve za potrebe serije "Dadilja sa sela" u kojoj glumi Zorku.
Pevač Isak Šabanović organizovao je promociju nove pesme pod nazivom "Moglo je biti gore", a ujedno je iskoristio priliku da najavi svoj prvi solistički koncert u karijeri koji je zakazan 5. decembra u MTS dvorani.
Pevačica Marina Visković otputovala je u Dubai odake je objavila fotografije i pokazala novi imidž, ali i skupoceni sat čija cena iznosi preko 20.000 evra.
Mlada pevačica Ana Jokić privukla je veliiku pažnju gledaoca u muzičkom takmičenju "Pinkove zvezde" i to najvećim delom atraktivnim izgledom i vrelim plesovima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar