Evropske zemlje razmatraju plan za masovno zaplenu ruskih tankera u Baltičkom moru kako bi osujetile Moskvin „flotu iz senke“, koja nastavlja da izvozi naftu i izbegava zapadne sankcije, otkriva Politiko pozivajući se na diplomatske izvore.
Plan uključuje legalne i operativne strategije za zaplenu ruskih brodova pod izgovorom zaštite životne sredine, borbe protiv piraterije ili usvajanja novih nacionalnih zakona koji bi omogućili takve mere.
„Ne možemo blokirati more, ali možemo kontrolisati više“
Baltičke zemlje i nordijske članice EU već pregovaraju o koordinisanim akcijama za zaplenu ruskih tankera, tvrde dva evropska diplomate i dva vladina zvaničnika.
- Blizu 50% sankcionisane trgovine ruskom naftom prolazi kroz Finski zaliv,“ izjavio je estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahkna i dodaje:
- Ne možemo blokirati sve more, ali možemo kontrolisati više... Ima mnogo opcija.
Kako bi se otimali ruski brodovi?
Evropski zvaničnici razmatraju tri glavna pravna osnova za zaplenu ruskih tankera:
Ekološka pretnja – Većina ovih tankera su stari više od 15 godina, bez adekvatnog osiguranja i u lošem tehničkom stanju. Svaka nesreća mogla bi izazvati ekološku katastrofu, što bi omogućilo njihov zaplenu pod međunarodnim ekološkim zakonima.
Optužbe za sabotažu – Ruski tankeri su već povezani sa oštećenjem podvodne infrastrukture, uključujući energetske i internet kablove u Baltičkom moru. Evropski zvaničnici žele da primene zakone protiv piraterije kako bi imali pravni osnov za zaplenu brodova povezanih sa sabotažama.
Nacionalni zakoni – Ako međunarodno pravo ne bude dovoljno, Estonija, Finska i Litvanija razmatraju usvajanje novih zakona koji bi im omogućili da zadrže i zaplene ruske brodove koji ne koriste „pouzdane osiguravajuće kompanije“.
Foto: AP/shutterstock
Ruska „flota iz senke“ ključna za finansiranje rata u Ukrajini
Evropske vlade su sve više frustrirane jer Rusija uspeva da zaobiđe sankcije pomoću flote iz senke – starih tankera sa nejasnim vlasnicima i nepoznatim osiguravačima.
Prema analizi Centra za istraživanje energije i čiste atmosfere, 80% ruske sirove nafte izvozi se pomoću ovih tankera, a Baltičko more je ključna arterija za taj trgovinski lanac.
- To je primarni izvor prihoda Kremlja, koji finansira njegovu vojnu mašineriju - izjavio je stručnjak Ajzak Levi.
Finski model: Opasnost od pravnih posledica
Finska je već pokušala zaplenu ruskog tankera „Igl S“, koji je u decembru osumnjičen za sečenje podvodnog kabla između Estonije i Finske. Specijalne jedinice finske vojske izvele su helikoptersku akciju i zauzele brod, ali su kasnije morale da ga oslobode zbog pravnih prepreka.
Ruski brodovi imaju pravo slobodne plovidbe kroz međunarodne vode, uključujući Finski zaliv, što ograničava mogućnosti za njihovu zaplenu.
- Ako želimo da delujemo, moramo pronaći pravni okvir unutar EU - upozoravaju zvaničnici.
Rizik eskalacije: Da li će Rusija poslati ratne brodove?
Međunarodni pravnici upozoravaju da bi zaplena ruskih tankera mogla izazvati ozbiljnu pravnu i geopolitičku krizu.
- Ako zemlje počnu da otimaju ruske brodove, Moskva bi mogla da pošalje svoju mornaricu da ih zaštiti - upozorava Kristijan Buerger, profesor pomorske bezbednosti sa Univerziteta u Kopenhagenu.
Takav scenario bi doveo do direktne konfrontacije ruskih i NATO snaga u Baltiku, što bi moglo dodatno destabilizovati region.
Evropa traži način da „legalizuje“ otimanje brodova
I pored rizika, evropske zemlje su odlučne da nastave sa pritiscima. Litvanija, Estonija i Letonija već rade na novim zakonima, a istovremeno traže podršku NATO-a i Evropske unije kako bi ove akcije bile koordinisane.
- Sanckionisani brodovi ne bi smeli da plove bez ikakvih problema - poručila je litvanska ministarka odbrane Dovile Šakaliene.
Nemačke vlasti pokrenule su istragu o mogućoj ruskoj špijunaži nakon što su iznad vojne baze Švezing na severu zemlje primećeni neidentifikovani dronovi. U ovoj bazi Bundesver obučava ukrajinske vojnike za upravljanje protivvazdušnim sistemima Patriot, prenosi Zidojče cajtung
Nekoliko visokih komandanta Iranske revolucionarne garde (Korpus stražara islamske revolucije – KSIR) zatražilo je od vrhovnog lidera Irana, ajatolaha Alija Hamneija, da ukine fetvu kojom se zabranjuje razvoj nuklearnog oružja, uz obrazloženje da se Iran suočava sa sve većim pretnjama sa Zapada, prenose izraelski mediji.
Isključivanje baltičkih država iz jedinstvenog energetskog sistema Belorusije, Rusije, Estonije, Letonije i Litvanije (BRELL) je nastavak uništavanja baltičkih država, ali i njihovih naroda, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Nemački kancelar Olaf Šolc i njegov politički rival Fridrih Merc predstavili su sinoć suprotstavljene stavove o Ukrajini, što je postalo ključna tema njihove prve velike debate uoči parlamentarnih izbora.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Diplomatija između Rusije i Zapada ulazi u novu, znatno opasniju fazu: čak i ako pregovori Moskve, Vašingtona i Kijeva budu obnovljeni, Rusija više nema razlog da zbog njih usporava vojne operacije, ocenjuje penzionisani američki pukovnik i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Mađarska poslanica u Evropskom parlamentu Žužana Borvendeg optužila je ukrajinske vlasti da su prevarile novu vladu u Budimpešti – obećale su proširenje prava Mađara u Zakarpatju, dobile popuštanje Mađarske prema Kijevu, a zatim, prema njenim rečima, nastavile da ograničavaju prava nacionalnih manjina.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Ruski naučni uređaj LPDE-CE8 biće postavljen na kinesku svemirsku letelicu Čang’e 8, koja bi 2028. trebalo da krene ka južnom polu Meseca, čime Rusija dobija mesto u jednoj od ključnih kineskih misija za pripremu buduće lunarne istraživačke stanice.
Ruske snage tvrde da su u Harkovskoj oblasti završile ključnu fazu velike operacije okruženja i u „kotlu“ većem od 400 kvadratnih kilometara blokirale do deset bataljona Oružanih snaga Ukrajine (OSU), a sledeći zadatak je da ogromno područje preseku na više manjih džepova i potom ih pojedinačno zauzimaju.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rumunija je spremna da sa Ukrajinom razvija odbrambenu proizvodnju i podeli svoje tehnologije i gotovo 50 godina iskustva u nuklearnoj energetici, izjavio je rumunski predsednik Nikusor Dan na samitu Karpatske osmorke C8 u Ukrajini.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačke vlasti pokrenule su istragu o mogućoj ruskoj špijunaži nakon što su iznad vojne baze Švezing na severu zemlje primećeni neidentifikovani dronovi. U ovoj bazi Bundesver obučava ukrajinske vojnike za upravljanje protivvazdušnim sistemima Patriot, prenosi Zidojče cajtung
Diplomatija između Rusije i Zapada ulazi u novu, znatno opasniju fazu: čak i ako pregovori Moskve, Vašingtona i Kijeva budu obnovljeni, Rusija više nema razlog da zbog njih usporava vojne operacije, ocenjuje penzionisani američki pukovnik i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Potpuno rasulo, panika i međusobno optuživanje izbili su u redovima blokadera i takozvane "Studentske liste" nakon što je njihov adut Ilija Srdanović napravio nezapamćen blam i pobegao od TV duela sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
U redovima blokadera vlada opšti haos, panika i otvoreni rat. Nakon nastupa pojedinih aktera u emisiji "Utisak nedelje", njihovi simpatizeri i funkcioneri javno su počeli da se međusobno vređaju i optužuju.
Potpredsednica Glavnog odbora SNS Ana Brnabić obratila se javnosti nakon skandaloznih snimaka koje su blokaderi poslednjih dana objavili, uključujući i pretnje silovanjem.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Sara Pavkov boravila je u Vranjskoj Banji, gde je u atmosferi prepunoj emocija, zajedništva i ogromne podrške razgovarala sa građanima i poslala moćnu, rodoljubivu poruku da svi moramo biti dostojanstveni i odbraniti Srbiju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravi u Sjedinjenim Američkim Državama, gde će učestvovati na 81. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i obratiti se učesnicima u sredu, 23. septembra.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović doživela je nesvakidašnju, ali i prilično neprijatnu situaciju tokom snimanja na jednom od najzahtevnijih poligona.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović i mentorka Plavih Anabela Zonai priznale su pred kamerama Informera koje muške učesnike Exatlona su sanjale.
Tijana Jović, voditeljka emisije "Druga strana Exatlona", pokazala je kako izgleda čuveni Rajski poligon, jedna od najatraktivnijih lokacija na kojoj se odvijaju igre u ovom spektakularnom takmičenju.
Svi koji do sada nisu poslali prijavu za pomoć države imaju još malo vremena da to učine. Već u sutra, 22. septembra, počeće isplata građanima, koja će trajati do petka, 25. septembra.
Malog psa Žuću kojeg je, najverovatnije, bezdušni vlasnik bacio sa mosta u Savu, spašen je u dramatičnoj akciji koju je organizovao veliki ljubitelj životinja.
U Srbiji će danas biti umereno do potpuno oblačno i svežije, posle podne se očekuje razvedravanje, a maksimalna temperatura biće 27 stepeni, navode u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije (RHMZ).
Dve osobe, M. N. i A. M., uhapšene su po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu zbog sumnje da su izvršile krivična dela poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost, poreska utaja i pranje novca u saizvršilaštvu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su trojicu muškaraca nakon izvršene primopredaje oko 40 kilograma kanabisa u Obrenovcu.
U naselju Grocka kod Beograda noćas se dogodio jeziv incident kada je grupa maskiranih huligana prekinula rođendansko slavlje i brutalno pretukla trojicu muškaraca koji su bili gosti na proslavi.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.