Kolumna Zorana Đorđevića: Srbija - jun 2025: Svetionik neuspeha improvizovane pobune - između mitova i realnosti
Podeli vest
U Srbiji, u julu 2025. godine, nakon euforije promašene simbolike 28. juna, ostao je osećaj praznine.
Ne zbog poraza ideje jer se ideja nikada ne gubi, već zbog neuspelog pokušaja da se zakon i sloboda mimoiđu, preskoče, iskarikiraju kao naručena epizoda političke serije. Da se umesto stvarne promene ponudi performans, a mesto naroda zauzme dramaturgija interesa. Ono što je propalo nije težnja za vlašću, već prečica do nje.
Jednoga dana, kada se bude pisala istorija vremena u kome mi danas živimo, svaki će istoričar morati da konstatuje neporecivu činjenicu da je za vakta Aleksandra Vučića u Srbiji urađeno i izgrađeno više nego ikada pre u modernoj političkoj istoriji.
Dok se u javnosti predstavljaju kao bastion slobodnog novinarstva, glas građana i nezavisna alternativa „režimskim“ medijima, kompanija „Daily Press“ d.o.o. — izdavač dnevnog lista i portala „Vijesti“, a ujedno i povezan sa televizijom istog imena — ima vlasničku strukturu koja otkriva nešto sasvim drugo.
18.06.2025
17:03
Studentske blokade u danima nakon, kao taktika za "pritisak", pokazale su više kapric nego kapacitet. Kada se revolucionarni potencijal svodi na blokadu raskrsnice, to više liči na ljutito dete koje, ne dobijajući odgovor po meri, zaključava vrata i viče iz inata, ne iz uverenja. Politika koja zapuši gradsku arteriju ne gradi mostove, već podiže zidove. Liberalna misao nije zapreka, već strpljiva potraga za rešenjem.
Svi znamo da je demokratija proces čiji je ritam često spor, ali uvek usmeren. Birači ne traže velike reči, već konkretne korake: školu u kojoj grejanje radi, bolnicu u kojoj higijena nije luksuz, pravdu koja ne dolazi kasno. Danas, ta istina zvuči jasnije nego ikad. Društveni napredak ne podnosi ni paranoju, ni lenjost, već odgovornost. I pre svega razgovor.
Izbori će doći pre ili kasnije. Oni su neumitni deo demokratskog mehanizma i ta činjenica ne trpi ucene. Pitanje je: kakvu Srbiju očekuje alternativa kada ih dočeka? Da li se priprema za ozbiljnu bitku programom i argumentom ili se iscrpljuje u moralnim gromoglasnim performansima? Ko želi da ponudi društveni ugovor, mora da poštuje jezik društva, njegov rad, sećanja i strahove.
U večernjim časovima 16.6.2025. godine je izvršen 164. napad na prostorije SNS. Ovaj put su napadnute prostorije SNS u Vrnjačkoj Banji, kada je pripadnik opozicije, blokader Ivan Mladenović (36), pucao na policiju i prostorije SNS.
Srbija je jedinstven slučaj u regionu: kada ćuti — optužuju je za pretnju. Kada govori — za hegemoniju. Kada gradi — za provokaciju. Kada traži istinu — za revizionizam. Nijedna država u okruženju nije toliko prisutna u naslovima tuđih medija, političkih govora, analitičkih izveštaja i diplomatskih brifinga. Nijedan predsednik nije toliko navođena meta kao Aleksandar Vučić. Ali zašto?
14.06.2025
20:30
Srbija nije virtuelna platforma, već zajednica ljudi sa stvarnim brigama i dnevnim borbama. Ona je istovremeno i selo gde je deci nužan autobus do škole i stambena zgrada sa čijih terasa gledamo protest. I jedno i drugo traži odgovore, ne parole.
Demokratija nije urlikanje
Istinska promena ne rađa se u koordinatama političke egzotike, već u zajedničkom pokušaju da razumemo različitosti, priznamo greške i oslušnemo drugog. Ne kao neprijatelja, već sagovornika. Opozicija, ako hoće da bude alternativa, mora da ponudi poverenje, program i odgovornost, a ne samo negaciju vlasti. Ne možeš reći narodu: “Veruj nam, a program ćeš saznati kasnije.” Nema slobode bez sadržaja. Nema demokratije bez procedure.
Srbija je već jednom pokazala da zna da bira. Ne zato što je savršena, već zato što pamti. I narod koji pamti, ne možeš povući dvaput na istu laž. Pamti političke zaljubljenike u spasioce. Pamti i bes ciljanih promena koje nisu donele ništa osim dubljeg razočaranja. I zato sada gleda. Ćuti. Meri. Ne decibele protesta, već snagu programa i čistotu namere.
To što blokade propadaju, nije znak neangažovanosti naroda. To je znak njegove mudrosti. I njegove političke intuicije. Jer on zna da sloboda kojom mu se maše nije sloboda ako ne uključuje njegov svakodnevni život. Ako ga ne pita šta ti treba? Šta će ti dati dostojanstvo?
Rešenje nije ni u kohorti ostrašćenih ne-vlastodržaca, ni u tvrdoj šaci tek malo uzdrmane vlasti. Rešenje leži negde između. U prostoru pregovora. U onome što ja ponavljam neumorno: ako na jednoj i drugoj strani ima razuma, sve se može dogovoriti. Srbija nije podela, već porodica. Teška, kompleksna, ponekad nesložna, ali - porodica.
Ova zemlja traži ljude koji neće igrati uloge, već će preuzeti zadatke. Ljude koji će razumeti da demokratija nije u urliku niti u batini, već u tačnom računu komunalne ekonomije, budžetu obrazovanja, radniku koji ne strepi da li će mu plata „leći“. Zrelost se ne dokazuje pojačalom, već tonom istine.
Građani odlučuju
Građani Srbije nisu puki posmatrači političke drame. Oni su i producenti, i kritika, i publika. Oni su ti koji će odlučiti ko razume njihovu stvarnost, a ko je samo koristi. Ako lideri nove ideje žele da dobiju njihovo poverenje, moraju im se obratiti kao odraslima. Ne kao masi, već kao građanima.
Konačno, pitanje nije "Ko će pasti?", već "Ko zna da gradi?" Graditelji ne viču, već planiraju. Ne traže dozvolu da preuzmu, već ponude poverenje. Srbija zaista može bolje, ali ne brzopleto. Ne teatralno. Ne kao replika, već kao autentična priča nas samih. I to ćemo graditi jedino zajedno.
Ako sa obe strane stoje razumni ljudi, sve je moguće. Jer Srbija to može. Ako ne zaboravi sebe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jednoga dana, kada se bude pisala istorija vremena u kome mi danas živimo, svaki će istoričar morati da konstatuje neporecivu činjenicu da je za vakta Aleksandra Vučića u Srbiji urađeno i izgrađeno više nego ikada pre u modernoj političkoj istoriji.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanacković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.
Sa Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorili su da će prognozirane minimalne dnevne temperature vazduha biti u kategoriji "opasne pojave" na teritoriji raškog, moravičkog, pirotskog, topličkog, pećkog, kosovskomitrovačkog, kosovskopomoravskog i kosovskog okruga 1. i 2. januara, a u pčinjskom i prizrenskom okrugu 2. januara.
Planina Crni Vrh, smeštena u istočnoj Srbiji, tridesetak kilometara od Bora, predstavlja jednu od retkih zimskih destinacija koja je ostala van glavnih turističkih tokova, a u kojoj je cena noćenja već od 2.900 dinara.
Arheolozi su, istražujući mumificirana tela u Sudanu, otkrili da su deca stara samo 18 meseci u regionu doline Nila pre 1.400 godina, imala tetovaže na licu.
U decembru 2016. godine u javnosti je odjeknula izjava Jovana Vukotića, koji je u bezbednosnim krugovima i medijima često označavan kao jedan od ključnih ljudi "škaljarskog klana", da "ima spisak crnogorskih policajaca koje plaća mafija".
Šef beloruske kontraobaveštajne agencije odbacio je tvrdnje Volodimira Zelenskog da Kijev zna lokaciju ruskih raketa "orešnik" raspoređenih u Belorusiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je uočena veza između snimaka teritorije Ukrajine koje prave kineski sateliti i ruskih napada na objekte energetske infrastrukture.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Kao da je izašla iz ruske bajke, manekenka Gia Skova provezla se Njujorkom u kočiji, pretvarajući gradske ulice u modnu pozornicu praznične elegancije.
Ako želite glamuroznu pozadinu koja na fotografijama izgleda kao profesionalni studio, postoji jedan jednostavan trik, za koji vam je potrebna ukrasna folija i malo vremena.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar