Aleksandar Gajić: "Bosna - balkanski Kerber" - Tamnička metafizika jednog neuspešnog eksperimenta
Podeli vest
Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost napisao je autorski tekst pod nazivom "Bosna - balkanski Kerber" - Tamnička metafizika jednog neuspešnog eksperimenta koji vam prenosimo u celosti.
Bosna i Hercegovina, država čija geografija podseća na srce Balkana, a istorija na njegovu otvorenu ranu, predstavlja možda najdramatičniji primer postimperijalnog, postjugoslovenskog i postdejtonskog neuspeha. U njenoj suštini leži paradoks: zemlja zamišljena da pomiri tri naroda, a funkcioniše tako da svima stvara osećaj poraza. Ako postoji balkanski Kerber – troglavi čuvar pakla – onda je to Bosna. Ali ne kao čuvar, već kao sam pakao, iznutra trojstveno rastrzan. Najviše u njemu robijaju Srbi – najudaljeniji od hegemonijske poluge moći. Potom Hrvati, funkcionalno marginalizovani. Dok Bošnjaci, pod zastavom “građanske države”, postupno preoblikuju zemlju u unitarni hegemonijski poredak.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić poručio je da je do danas više od 19.000 građana potpisom podržalo inicijativu za utvrđivanje odgovornosti vrhovnog javnog tužioca Zagorke Dolovac, od neophodnih 30.000 potpisa da se to pitanje nađe na dnevnom redu Skupštine Srbije.
Jedan od najsmrtonosnijih napada na Belgorod dogodio se juče. Rat između Rusije i Ukrajine ušao je u 810. dan. O toku rata u Ukrajini, ali i o drugim važnim svetskim temama govorili su, u emisiji "Rat uživo" Srđan Simić iz Centra za društvenu stabilnost i istoričar Aleksandar Gajić. Uživo u program uključio se i ratni reporter Danijel Simić koji je komentarisao vezu između Šojgua, Putina i Prigožina.
13.05.2024
19:56
Republika Srpska je formalno garantovana Dejtonskim sporazumom, ali je već decenijama pod političkom, pravnom i narativnom dezintegracijom. Srbi su jedini narod u Bosni koji je stvorio svoju entitetsku autonomiju kroz rat, a zatim institucionalizovao kroz mir. Ipak, u postdejtonskoj fazi, srpska autonomija se sistematski urušava: prenosi nadležnosti, ignorisanje ustavnog poretka i stalni pokušaji redefinisanja “suštinske” funkcije BiH.
Danas, Srbi u BiH robijaju pod dvostrukim pritiskom: spoljašnjim (Zapad, Visoki predstavnik, sudovi) i unutrašnjim (etiketiranje Srpske kao “remetilačkog faktora”). Paradoksalno, najlojalniji su Dejtonu, jer on jedini garantuje njihov opstanak. I zato su najdalje od “evropskog puta” – jer za njih Evropa znači unitarizaciju i ukidanje Srpske.
Hrvati su svedeni na ustavnu dekoraciju. Izbor Željka Komšića, Bošnjaka po političkoj volji, a Hrvata samo na papiru, na mesto “hrvatskog člana Predsedništva”, pokazuje koliko je građanski model u BiH zapravo sredstvo za bošnjačku dominaciju. Hrvati nemaju ni entitet, ni pravog saveznika, a ni sigurnost da će uopšte postojati kao politički faktor u doglednoj budućnosti.
Sreten Egerić iz Srpsko-ruskog centra Majak, Aleksandar Gajić, iz Centra za društvenu stabilnost i pukovnik KOS u penziji Ljuban Karan gostovali su u emisiji "Info dan" Informer TV gde su govorili o trenutnoj situaciji na frontu u Ukrajini.
Članice NATO pakta počele su da mobilišu vojsku i da se pripremaju za sveopšti rat sa Rusijom, posle najave Vladimira Putina da preti žestoka osveta svima koji imaju veze s terorističkim napadom na Moskvu! O ovome u "Info jutru" govorili su Slobodan Dimitrijević, Srpsko-rusko bratstvo, Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost i Sreten Egerić, pukovnik u penziji.
25.03.2024
10:06
Za razliku od Srba, Hrvati ne traže nezavisnost, već konstitutivnu ravnopravnost i federalizaciju. Ali svaki njihov zahtev se tumači kao “produbljivanje etničkih podela”, dok se bošnjačka majorizacija proglašava “evropskim standardom”.
Bošnjačka elita koristi koncept “građanske BiH” kao paravan za stvaranje nacionalno centralizovane države u kojoj dominira većinski narod. U toj matrici, “građanin” ne znači neutralni državljanin, već politički subjekt koji odbacuje entitete, kolektivna prava i traži ukidanje ustavnog poretka zasnovanog na konstitutivnim narodima.
Bošnjaci ne žele da priznaju ni federaciju ni konfederaciju, već teže unitarizaciji pod eufemizmom “funkcionalne države”. Time ne samo da ignorišu realnost već i provociraju nove sukobe. Njihova hegemonija nije deklarativna, već proceduralna – kroz Ustavni sud, Centralnu izbornu komisiju, Visokog predstavnika, pa čak i medijsku i NGO sferu.
Bosna nije samo nefunkcionalna država. Ona je, metafizički gledano, tamnica duša – prostor gde nijedan narod ne može da diše slobodno, ali gde jedni ipak imaju ključ od ćelije. Ona proizvodi frustraciju, jer svima oduzima nešto što smatraju svojim: Srbima identitet i političku slobodu, Hrvatima legitimno predstavljanje, a Bošnjacima iluziju da su “svoji na svome”.
Ova unutrašnja neravnoteža stvara hronični sukob u kojem se istorija ne pamti, već svakodnevno reprizira – u učionicama, parlamentima, medijima i diplomatskim bitkama.
Zato je Bosna “balkanski kerber”
Kerber ne ubija, ali ne pušta. Ne razara, ali sputava. On je simbol večne kazne, iz koje se izlazi samo ako se promeni paradigma. A to je ono što Bosna ne može – jer je sagrađena na ideji prisilnog zajedništva.
Srbi žele da izađu, Hrvati da redefinišu, Bošnjaci da ukinu razlike. Nijedno od tih rešenja nije kompatibilno. Zato BiH nije “budućnost Balkana”, već njegova zabluda – eksperiment čiji troglavi karakter garantuje njegovu propast.
Dana 1. avgusta 2025, Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je potvrdio presudu Miloradu Dodiku – jednu godinu zatvora i šest godina političke zabrane. Optužba: nepoštovanje odluka Kristijana Šmita. Odluka: ponižavanje jednog entiteta, jednog naroda i cele ustavne logike Dejtonskog poretka.
Ova presuda nije izraz pravde, već kulminacija političke egzekucije – režirane od strane neizabranog i nelegitimnog Visokog predstavnika Kristijana Šmita, čoveka koga nikada nije potvrdio Savet bezbednosti UN, ali koji u BiH vlada dekretima, uredbama i tumačenjima u maniru vicekralja kolonije, ne diplomate civilizovanog sveta.
Šmit nije visoki predstavnik – on je funkcioner bez mandata, figura nametnuta političkom silom, a ne međunarodnim pravom. Njegova “prava” ne proizlaze iz dogovora naroda u BiH, već iz geopolitičke arogancije – da Zapad zna šta je najbolje za “divlji Balkan”, i da Srbi u BiH moraju biti stalno pod nadzorom. U takvom konstruktu, Republika Srpska je višak, a Dodik smetnja. Zato je presuda – poruka.
Šmit deluje sinhronizovano sa bošnjačkom političkom elitom, koja mu preko političko-medijskog miljea i međunarodnih nevladinih organizacija daje pokriće da se svaki otpor unitarizmu proglasi za “napad na državu”. U tom režimu, on i Sarajevo funkcionišu kao dve glave jednog tela – tela koje ne poznaje legitimitet, već samo autoritet sile.
Presuda Dodiku nije izolovan slučaj – ona je nastavak duge linije disciplinovanja Srba u BiH. Od prenosa nadležnosti, preko nasilnih reformi Ustavnog suda, do simboličkog i pravnog targetiranja političkih lidera – ovo je institucionalizovana represija pod plaštom “funkcionalne države”. Presuda nije samo kazna – ona je pokušaj dekapitacije političke volje Republike Srpske, poruka svima: “ako ne igrate po našim pravilima – bićete uklonjeni”.
Šmitova “vladavina prava” je karikatura vladavine prava – jer pravo prestaje da bude neutralan mehanizam kada postane instrument dominacije. U ovakvoj BiH, zakoni se ne donose da bi zaštitili sve građane, već da bi cementirali dominaciju jednog naroda, jedne ideologije, jedne političke vizije. Šmit nije tumač Dejtona – on je grobar Dejtona.
Bošnjačka politička elita likuje – jer je ovo ostvarenje njihovog sna: država bez Srpske, ili sa Srpskom kao formalnim, ali nemoćnim dodatkom. Ne protestuju, jer nasilje nije eksplicitno – sprovodi se sudski, proceduralno, uz učešće “međunarodnih eksperata”, uz blagoslov ambasada i nevladinih organizacija. Ali rezultat je isti: političko uništavanje konstitutivnosti Srba, i stvaranje sistema u kojem samo Bošnjaci odlučuju o budućnosti Bosne.
Presuda Miloradu Dodiku nije samo pravni akt. To je istorijski udarac na institucionalni subjektivitet Republike Srpske. To je napad na samu ideju da Srbi imaju pravo na svoj politički izraz, autonomiju, i istorijsko pamćenje. To je udarac na Dejton, na sve što je dogovoreno kao minimum mira. To je dokaz da “balkanski Kerber” – ta simbolička troglava zver – ujeda sve koji pokušaju da izađu iz zatvora u kojem su zatvoreni već tri decenije.
Zato ova presuda nije kraj. Ona je upozorenje – da ili će Republika Srpska naći način da politički preživi mimo kolonijalnih mehanizama, ili će se pretvoriti u muzej narodne nemoći. A narod koji pristane na takvu ulogu – pristao je da nestane.
U danima obeležavanja 30 godina od zločinačke operacije “Oluja” srpski narod je još jednom na testu, na iskušenju, na udaru. Možda je vreme za odgovor. Možda je vreme za novo vreme, novo doba, novi svet... srpski...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić poručio je da je do danas više od 19.000 građana potpisom podržalo inicijativu za utvrđivanje odgovornosti vrhovnog javnog tužioca Zagorke Dolovac, od neophodnih 30.000 potpisa da se to pitanje nađe na dnevnom redu Skupštine Srbije.
Srbija se kreće ka sopstvenoj verziji Evromajdana i sve je teže nacrtati alternativne scenarije, a demonstracije bi u ovoj godini mogle postati brutalne.
Novi incident sa federalnom imigracionom službom izazvao je eksploziju nezadovoljstva u Mineapolisu, gde je agent američke službe ICE pucao u nogu migranta iz Venecuele tokom pokušaja hapšenja, nakon čega su izbili masovni protesti i sukobi sa policijom.
Neizvesna borba na Exatlon poligonu dovela je do šokantne situacije kada je Nevena Petrović uhvatila za nogu Milicu Balać u nameri da je što više uspori.
Takmičare Crvenog tima Exatlona Jovana Radulovića Jodžira i Boška Marinkovića uhvatila je nostalgija i tuga za decom, koju nisu videli od početka rijalitija.
Učesnici Exatlona Srbija Dušica Topić i Marko Nikolić, članovi Plavog tima, našli su se u centru pažnje nakon žestoke rasprave koja je izbila na poligonima, i to zbog Markovog ponašanja.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
U Srbiji će danas biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i najvišom temperaturom do 10 stepeni. Ujutru nas očekuje mraz, a tokom dana biće suvo i relativno toplo.
Mladić S.M. (26) koji je 9. januara mučio i maltretirao svoju poznanicu D.Š (32) brani se sa slobode, dok žrtva i dalje strahuje od ponovnog napada, iako je izrečena mera zabrane prilaska.
Povodom ponovljenog krivičnog postupka koji se vodi pred Višim sudom u Novom Sadu, po podignutoj Optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu protiv optuženog Slobodana Milutinovića Snajpera iz Novog Sada, zbog krivičnog dela otmica, učenjenog na štetu oštećene U. J, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obaveštava javnost da su, na osnovu prikupljenih i izvedenih dokaza tužilaštva, na glavnom pretresu dokazni navodi podignute optužnice.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Suđenje Goranu Džoniću (60), pravosnažno osuđenom na doživotnu robiju, po tužbi Stojanke Đokić iz Moravca koja je pokrenula parnični postupak za naknadu štete zbog ubistva njenog sina Gorana (57), snaje Gordane (56) i unuke Lidije Đokić (26) iz Aleksinca, odloženo je danas u Višem sudu u Nišu četvrti put zaredom. I ovoga puta razlog odlaganja bio je - veštak.
Naoružana i dobro obučena grupa priprema napad u Iranu, a mediji spekulišu o umešanosti Mosada i CIA, dok se na snimcima vidi kako kriju oružje ispod odeće i koriste satelitsku komunikaciju za koordinaciju akcije.
U noćnom napadu ukrajinskih bespilotnih letelica na Rjazanjsku oblast povređene su dve osobe, potvrdio je guverner Pavel Malkov. Povređenima je ukazana ambulantna pomoć i, prema zvaničnim informacijama, nisu životno ugroženi.
Nemačka je pooštrila politiku prema ukrajinskim izbeglicama, ukidajući osnovnu socijalnu naknadu „burgergeld“ za one koji su u zemlju stigli posle 1. aprila 2025. godine.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Španska vlada razmatra mogućnost da oduzme medalju za likovnu umetnost koju je pevač Hulio Iglesijas (83) dobio 2010. godine, nakon što su ga bivše zaposlene u njegovom timu optužile za seksualno uznemiravanje.
Ajfon 4, star čak 15 godina, ponovo je u centru pažnje zahvaljujući retro fotografijama i talasu nostalgije. Njegova prepoznatljiva kamera, dizajn i pristupačna cena privlače mlađe generacije.
Pamuk pogača je pravo otkriće za sve ljubitelje domaćih peciva. Mekana, vazdušasta i blago slatka, ova pogača oduševiće vas svojom teksturom i neverovatno jednostavnom pripremom.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar