Predsednik Francuske, Emanuel Makron je 24.3.2024. godine, izneo sjajan i hvalevredan stav da bi prisilno iseljavanje stanovništva iz Gaze, bilo ratni zločin!
Ovaj Makronov stav je odjeknuo u svetu. Ovu vest su preneli svi svetski mediji. Predsednik Francuske Emanuel Makron je ovaj stav izneo tokom telefonskog razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, kada je potvrdio svoje protivljenje ofanzivi Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) na Rafu i upozorio izraelskog premijera da bi svako prisilno preseljenje stanovništva predstavljalo ratni zločin. Makron je ponovo naglasio da se budućnost Gaze može osigurati samo u okviru buduće palestinske države i pod odgovornošću Palestinske samouprave. Ovo je saopštila pres služba Jelisejske palate.
Foto: printscreen
Pozdravljam ovaj sjajan stav francuskog predsednika.
Juče 24.3.2024. i danas 25.3.2024. godine, kada obeležavamo dane sećanja na žrtve NATO agresije i NATO zločina koji su počeli 24.3.1999. godine, pre 25 godina, ne možemo da ne postavimo pitanja koja pokreće sjajna izjava predsednika Makrona.
Radi se o dvostrukim aršinima Zapada.
Da ponovim, predsednik Francuske, Emanuel Makron smatra da je svako prisilno iseljavanje ili preseljavanje stanovništva iz Gaze - ratni zločin! U suštini, predsednik Makron se protivi etničkom čišćenju Gaze.
Postavlja se prvo pitanje zbog čega Zapad ne smatra da ratni zločin predstavlja nasilno proterivanje Srba iz Hrvatske, tokom zločinačke hrvatske akcije „Oluja“, kada je iz Hrvatske prisilno iseljeno 250.000 Srba? Za taj ratni zločin niko nije odgovarao!
Postavlja se drugo pitanje zbog čega Zapad ne smatra da ratni zločin predstavlja nasilno proterivanje Srba sa Kosova i Metohije, tokom i na kraju zločinačke NATO akcije, kada je sa Kosova i Metohije prisilno iseljeno 200.000 Srba? Ni za taj ratni zločin niko nije odgovarao!
Očigleno su u pitanju dvostruki standardi Zapada!
Kada u ovim danima sećanja na žrtve NATO zločina govorimo o dvostrukim aršinima, neumitno dolazimo do pitanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Pođimo od nespornog stava da su teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i Srbije, jednako vredni.
Zbog čega Zapad štiti kao svetinju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, a decenijama gazi teritorijalni integritet i suverenitet Srbije?
Očigledno su i ovde u pitanju dvostruki aršini Zapada.
I da se vratim na pitanje rata u Gazi. Uzmimo pitanje ljudskih prava. Zbog čega Zapad različito tretira Ukrajince i Palestince?
Od početka rata u Ukrajini, Zapad pomaže Ukrajini i na delu i na rečima. Zapad naoružava Ukrajinu i do sada je Ukrajini uputio stotine milijardi evra i dolara pomoći. Zapad je primio oko 10 miliona ukrajinskih izbeglica. Za Zapad, Ukrajinci su svetinja. To je ispravno. Zapad brine o stanovništvu Ukrajine, i o ljudskim pravima Ukrajinaca. Bravo!
Od početka rata u Gazi, Zapad pomaže Palestincima, uglavnom rečima. Zapad ne naoružava Palestince, već naoružava Izrael. Zapad je do sada uputio milijarde dolara pomoći Izraelu, a Palestincima, samo desetine miliona dolara u vidu humanitarne pomoći, koja slabo dolazi do Palestinaca, zbog toga što to ne dozvoljava Izrael. Za Zapad, Izraelci su svetinja, a Palestinci nisu. Zbog čega Zapad ne tretira Palestince jednako kao Izraelce? Zapad na delu i rečima brine o Izraelcima i o ljudskim pravima Izraelaca. To je ispravno. Zapad brine samo na rečima, o Palestincima i o ljudskim pravima Palestinaca. To je pogrešno.
Po zvaničnim podacima UN od 5.3.2024. godine, u ratu Hamasa i Izraela, poginulo je 30.000 Palestinaca i 1400 Izraelaca. Ranjeno je 70.000 Palestinaca. Unutar Gaze, iz svojih domova je raseljeno 75 odsto Palestinaca, od ukupno 2,3 miliona. Podaci UN kažu da je u Gazi na ivici gladi 1,1 milion Palestinaca, dok 300.000 gladuje. Podaci UN kažu, na osnovu satelitskih snimaka da je u Gazi uništena trećina zgrada.
Zbog svega toga je važno upozorenje francuskog predsednika Makrona, premijeru Izraela, Benjaminu Netanijahuu, da bi svako prisilno iseljavanje ili preseljavanje stanovništva iz Gaze, bilo ratni zločin!
Foto: printscreen
Red je da iznesem i podatke o posledicama NATO zločina počinjenih u Srbiji 1999. godine. Prema zvaničnim podacima od posledica NATO bombardovanja poginulo je oko 2500 civila. Teže i lakše je povređeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece. U periodu od 24. marta do 10. juna 1999. godine poginulo je 754 pripadnika VJ i MUP-a Srbije. Na kraju NATO agresije, Albanci i NATO su zajedno, prisilno iselili 200.000 Srba sa Kosova i Metohije.
Procenjena materijalna šteta tokom NATO bombardovanja iznosi 100 milijardi američkih dolara. U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 km puteva i 595 km pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno. Treba posebno napomenuti uništenje dve rafinerije nafte (u Pančevu i Novom Sadu), rušenje Avalskog tornja, zgrade Radio-televizije Srbije i zgrade Radio-televizije Vojvodine, petrohemije u Pančevu, bombardovanje mostova u Novom Sadu, fabrike automobila Zastava iz Kragujevca, Duvanske industrije u Nišu, ambasade Narodne Republike Kine. U Srbiji je do 1999. registrovano između 15.000 i 20.000 novih slučajeva raka, da bi taj broj već 2004. dostigao cifru od 30.000 novih bolesnika. 2015. godine objavljeno je da je Srbija prva zemlja u Evropi po smrtnosti od malignih tumora. Stručnjaci smatraju da je porast broja obolelih i umrlih od raka posledica NATO bombardovanja, tokom kojeg je na Srbiju bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma.
Nasilno iseljavanje 200.000 Srba sa KiM, sa stanovišta predsednika Makrona, predstavlja ratni zločin! Ratni zločini ne zastarevaju! Za ratne zločine nad Srbima na KiM, nije odgovarao niko!
Juče je obeleženo 25 godina od NATO agresije. 19 najmoćnijih zapadnih zemalja 78 dana su bombardovali Srbiju krstarećim raketama, ubijajući vojnike, policajce, nevine civile i decu, uništavajući mostove, puteve, industrijske objekte, škole, vrtiće, bolnice i spomenike kulture.
Miloš Jovanović je postao zvezda i štićenik Đilasovih i Šolakovih medija. To je postao zbog toga što je posle izbora 2023. godine, Miloš Jovanović ušao u programsku koaliciju sa Đilasom i Marinikom.
Postoji jedna rečenica u Ispovestima Svetog Avgustina, koja ne samo da je temelj svakog ozbiljnog političkog agitovanja (a Avgustinovo agitovanje jeste bilo i političko), nego i savršeno objašnjava zašto je Dragan Đilas nešto najgore što je moglo da zadesi srpsku opoziciju.
Zakletva Spomenka Gostića, najmlađeg borca Vojske Republike Srpske, “Malog vuka sa Ozrena”, bila je jača od straha za život. Veliki junak dečačkih godina, zakleo se na bakinom grobu da neće napustiti rodne Joviće kraj Maglaja, da će ostati sa vojskom do kraja. I izboriti se za slobodu. To je bio njegov jedini san tih ratnih godina.
Zbog čega je glava Borka Stefanovića vredija od glave Slavice Vujačić? Nasilje koje generišu Đilas, negova stranka i koalicije, traje od 2018. godine. Od tog trenutka, kada se Đilas vratio u politiku, drastično je povećano nasilje nad pripadnicima SNS, pre svega ženama, i dogodilo se mnoštvo napada đilasovaca na institucije (napad na RTS, napad na predsedništvo Srbije, dva napada na Skupštinu grada, napad na Skupštinu Srbije...).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Juče je obeleženo 25 godina od NATO agresije. 19 najmoćnijih zapadnih zemalja 78 dana su bombardovali Srbiju krstarećim raketama, ubijajući vojnike, policajce, nevine civile i decu, uništavajući mostove, puteve, industrijske objekte, škole, vrtiće, bolnice i spomenike kulture.
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Koliko poznajete životinjske vrste u Srbiji? Možda biste mogli da pomognete žiteljima Bačke Palanke ali i ostalima koji nekoliko dana pokušavaju da odgonetnu koji to četvoronožac trčkara po izletištu Tikvara.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Policajke iz Hjustona u Americi uskočile su u Uber koji je slučajno bio zaustavljen na raskrsnici, kako bi nastavile poteru za osumnjičenim koji je bežao peške. Vozač Entoni Bejns isprva nije ni znao šta se događa, ali je, pošto je policija ušla u njegovo vozilo, praktično postao deo potere.
Britanski list "Sandej tajms" ocenjuje da bi 2026. godina mogla da bude najteža godina za ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog od početka njegovog mandata.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.