Predsednik Francuske, Emanuel Makron je 24.3.2024. godine, izneo sjajan i hvalevredan stav da bi prisilno iseljavanje stanovništva iz Gaze, bilo ratni zločin!
Ovaj Makronov stav je odjeknuo u svetu. Ovu vest su preneli svi svetski mediji. Predsednik Francuske Emanuel Makron je ovaj stav izneo tokom telefonskog razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, kada je potvrdio svoje protivljenje ofanzivi Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) na Rafu i upozorio izraelskog premijera da bi svako prisilno preseljenje stanovništva predstavljalo ratni zločin. Makron je ponovo naglasio da se budućnost Gaze može osigurati samo u okviru buduće palestinske države i pod odgovornošću Palestinske samouprave. Ovo je saopštila pres služba Jelisejske palate.
Foto: printscreen
Pozdravljam ovaj sjajan stav francuskog predsednika.
Juče 24.3.2024. i danas 25.3.2024. godine, kada obeležavamo dane sećanja na žrtve NATO agresije i NATO zločina koji su počeli 24.3.1999. godine, pre 25 godina, ne možemo da ne postavimo pitanja koja pokreće sjajna izjava predsednika Makrona.
Radi se o dvostrukim aršinima Zapada.
Da ponovim, predsednik Francuske, Emanuel Makron smatra da je svako prisilno iseljavanje ili preseljavanje stanovništva iz Gaze - ratni zločin! U suštini, predsednik Makron se protivi etničkom čišćenju Gaze.
Postavlja se prvo pitanje zbog čega Zapad ne smatra da ratni zločin predstavlja nasilno proterivanje Srba iz Hrvatske, tokom zločinačke hrvatske akcije „Oluja“, kada je iz Hrvatske prisilno iseljeno 250.000 Srba? Za taj ratni zločin niko nije odgovarao!
Postavlja se drugo pitanje zbog čega Zapad ne smatra da ratni zločin predstavlja nasilno proterivanje Srba sa Kosova i Metohije, tokom i na kraju zločinačke NATO akcije, kada je sa Kosova i Metohije prisilno iseljeno 200.000 Srba? Ni za taj ratni zločin niko nije odgovarao!
Očigleno su u pitanju dvostruki standardi Zapada!
Kada u ovim danima sećanja na žrtve NATO zločina govorimo o dvostrukim aršinima, neumitno dolazimo do pitanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Pođimo od nespornog stava da su teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine i Srbije, jednako vredni.
Zbog čega Zapad štiti kao svetinju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, a decenijama gazi teritorijalni integritet i suverenitet Srbije?
Očigledno su i ovde u pitanju dvostruki aršini Zapada.
I da se vratim na pitanje rata u Gazi. Uzmimo pitanje ljudskih prava. Zbog čega Zapad različito tretira Ukrajince i Palestince?
Od početka rata u Ukrajini, Zapad pomaže Ukrajini i na delu i na rečima. Zapad naoružava Ukrajinu i do sada je Ukrajini uputio stotine milijardi evra i dolara pomoći. Zapad je primio oko 10 miliona ukrajinskih izbeglica. Za Zapad, Ukrajinci su svetinja. To je ispravno. Zapad brine o stanovništvu Ukrajine, i o ljudskim pravima Ukrajinaca. Bravo!
Od početka rata u Gazi, Zapad pomaže Palestincima, uglavnom rečima. Zapad ne naoružava Palestince, već naoružava Izrael. Zapad je do sada uputio milijarde dolara pomoći Izraelu, a Palestincima, samo desetine miliona dolara u vidu humanitarne pomoći, koja slabo dolazi do Palestinaca, zbog toga što to ne dozvoljava Izrael. Za Zapad, Izraelci su svetinja, a Palestinci nisu. Zbog čega Zapad ne tretira Palestince jednako kao Izraelce? Zapad na delu i rečima brine o Izraelcima i o ljudskim pravima Izraelaca. To je ispravno. Zapad brine samo na rečima, o Palestincima i o ljudskim pravima Palestinaca. To je pogrešno.
Po zvaničnim podacima UN od 5.3.2024. godine, u ratu Hamasa i Izraela, poginulo je 30.000 Palestinaca i 1400 Izraelaca. Ranjeno je 70.000 Palestinaca. Unutar Gaze, iz svojih domova je raseljeno 75 odsto Palestinaca, od ukupno 2,3 miliona. Podaci UN kažu da je u Gazi na ivici gladi 1,1 milion Palestinaca, dok 300.000 gladuje. Podaci UN kažu, na osnovu satelitskih snimaka da je u Gazi uništena trećina zgrada.
Zbog svega toga je važno upozorenje francuskog predsednika Makrona, premijeru Izraela, Benjaminu Netanijahuu, da bi svako prisilno iseljavanje ili preseljavanje stanovništva iz Gaze, bilo ratni zločin!
Foto: printscreen
Red je da iznesem i podatke o posledicama NATO zločina počinjenih u Srbiji 1999. godine. Prema zvaničnim podacima od posledica NATO bombardovanja poginulo je oko 2500 civila. Teže i lakše je povređeno oko 6.000 civila, među njima 2.700 dece. U periodu od 24. marta do 10. juna 1999. godine poginulo je 754 pripadnika VJ i MUP-a Srbije. Na kraju NATO agresije, Albanci i NATO su zajedno, prisilno iselili 200.000 Srba sa Kosova i Metohije.
Procenjena materijalna šteta tokom NATO bombardovanja iznosi 100 milijardi američkih dolara. U bombardovanju je uništeno i oštećeno 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 km puteva i 595 km pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno. Treba posebno napomenuti uništenje dve rafinerije nafte (u Pančevu i Novom Sadu), rušenje Avalskog tornja, zgrade Radio-televizije Srbije i zgrade Radio-televizije Vojvodine, petrohemije u Pančevu, bombardovanje mostova u Novom Sadu, fabrike automobila Zastava iz Kragujevca, Duvanske industrije u Nišu, ambasade Narodne Republike Kine. U Srbiji je do 1999. registrovano između 15.000 i 20.000 novih slučajeva raka, da bi taj broj već 2004. dostigao cifru od 30.000 novih bolesnika. 2015. godine objavljeno je da je Srbija prva zemlja u Evropi po smrtnosti od malignih tumora. Stručnjaci smatraju da je porast broja obolelih i umrlih od raka posledica NATO bombardovanja, tokom kojeg je na Srbiju bačeno 15 tona osiromašenog uranijuma.
Nasilno iseljavanje 200.000 Srba sa KiM, sa stanovišta predsednika Makrona, predstavlja ratni zločin! Ratni zločini ne zastarevaju! Za ratne zločine nad Srbima na KiM, nije odgovarao niko!
Juče je obeleženo 25 godina od NATO agresije. 19 najmoćnijih zapadnih zemalja 78 dana su bombardovali Srbiju krstarećim raketama, ubijajući vojnike, policajce, nevine civile i decu, uništavajući mostove, puteve, industrijske objekte, škole, vrtiće, bolnice i spomenike kulture.
Miloš Jovanović je postao zvezda i štićenik Đilasovih i Šolakovih medija. To je postao zbog toga što je posle izbora 2023. godine, Miloš Jovanović ušao u programsku koaliciju sa Đilasom i Marinikom.
Postoji jedna rečenica u Ispovestima Svetog Avgustina, koja ne samo da je temelj svakog ozbiljnog političkog agitovanja (a Avgustinovo agitovanje jeste bilo i političko), nego i savršeno objašnjava zašto je Dragan Đilas nešto najgore što je moglo da zadesi srpsku opoziciju.
Zakletva Spomenka Gostića, najmlađeg borca Vojske Republike Srpske, “Malog vuka sa Ozrena”, bila je jača od straha za život. Veliki junak dečačkih godina, zakleo se na bakinom grobu da neće napustiti rodne Joviće kraj Maglaja, da će ostati sa vojskom do kraja. I izboriti se za slobodu. To je bio njegov jedini san tih ratnih godina.
Zbog čega je glava Borka Stefanovića vredija od glave Slavice Vujačić? Nasilje koje generišu Đilas, negova stranka i koalicije, traje od 2018. godine. Od tog trenutka, kada se Đilas vratio u politiku, drastično je povećano nasilje nad pripadnicima SNS, pre svega ženama, i dogodilo se mnoštvo napada đilasovaca na institucije (napad na RTS, napad na predsedništvo Srbije, dva napada na Skupštinu grada, napad na Skupštinu Srbije...).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Juče je obeleženo 25 godina od NATO agresije. 19 najmoćnijih zapadnih zemalja 78 dana su bombardovali Srbiju krstarećim raketama, ubijajući vojnike, policajce, nevine civile i decu, uništavajući mostove, puteve, industrijske objekte, škole, vrtiće, bolnice i spomenike kulture.
Veliki skup "Srbija, jedna porodica" biće održan 27. juna u Beogradu, a posetioce očekuje bogat i raznovrstan program namenjen svim generacijama - od dečjih sadržaja i tehnoloških atrakcija do nastupa poznatih izvođača i interaktivnih zona.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp oštro je kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, ocenivši da je glasanje došlo u "loše vreme" i da je oslabilo poziciju Vašingtona u odnosima sa Teheranom.
U Srbiji će biti toplo i nestabilno vreme, pre podne mestimično sa kišom, od sredine dana i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom. Temperature od 15 do 32 stepena.
Vuk Musić (40), javnosti poznat kao čovek koji je odležao kaznu zbog uništavanja dokaza i skrivanja ubice vođe navijača Velibora Dunjića, teško je ranjen u brutalnoj pucnjavi u kafiću u naselju Kumodraž.
Dečak (13) iz Kruševca zadobio je teške povrede nakon što ga je, kako se sumnja, otac njegovog vršnjaka uvukao u automobil, brutalno pretukao, a potom izbacio iz vozila i pobegao, a u kakvom je stanju dečak otkrio je njegov očuh.
Županijsko državno tuilšatvo u Zagrebu uložilo je žalbu protiv rešenja sudije za mlade Županijskog suda u Zagrebu, zbog odbijanja predloga za određivanje istražnog zatvora petorici maloletnika zbog ubistva u pokušaju.
Zemlje Grupe sedam (G7) do kraja maja obezbedile su Ukrajini kredite u ukupnom iznosu od 45,5 milijardi dolara, koji se finansiraju prihodima od zamrznute ruske imovine, proizilazi iz analize Sputnjika, zasnovane na podacima Ministarstva finansija Ukrajine.
Generalni sekretar NATO Mark Rute sastaće se danas u Beloj kući sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom, pred samit NATO zakazan za 7. i 8. jul u Ankari.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp oštro je kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, ocenivši da je glasanje došlo u "loše vreme" i da je oslabilo poziciju Vašingtona u odnosima sa Teheranom.
Holandija uvežbava otvaranje logora, u suštini koncentracionih logora, za ruske ratne zarobljenike na svojoj teritoriji u slučaju rata sa Rusijom, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Gostujući kod profesora dr Čedomira Antića u emisiji "Perspektive" na televiziji K1, poznati glumac, producent, režiser i politički aktivista Branislav Lečić osvrnuo se na svoju bogatu karijeru koja traje već tačno pola veka, otvoreno govoreći o ulogama koje su mu obeležile život, ali i o velikim priznanjima sa svetske scene.
Američki glumac Džejson Momoa kaže da mu je uloga u filmu "Supergirl" iz snova i da je oduševljen jer se njegov antijunak Lobo ne plaši da napravi haos i uđe u tuču.
"All inclusive" aranžman podrazumeva da su hrana, piće i većina hotelskih usluga već uračunati u cenu, ali dilema oko napojnica i dalje muči mnoge turiste.
Valjevske punjene paprike važe za jedan od najpoznatijih specijaliteta zapadne Srbije. Odlikuju ih bogat nadev, dosta crnog luka i gust sos koji im daje prepoznatljiv, domaći ukus.
Mnoge žene povremeno osećaju nesigurnost tokom intimnih odnosa i razmišljaju o tome kako ih partner doživljava. Muškarci su otkrili koje četiri stvari najpre primete na ženi.
Influenserku Anastasija Bertije mnogi nazivaju "najbujnijom Ruskinjom", a ona tvrdi da su njene grudi potpuno prirodne, što je izazvalo lavinu komentara na mrežama.
Pevačica Buba Miranović posle duge medijske pauze pojavila se u javnosti i progovorila o operaciji glasnih žica i navodima da je Rođa Raičević bio zaljubljen u nju.
Zadrugar Bora Santana imao je više puta sukobe sa cimerkom Tanjom Boginjom u "Eliti", a njena prijateljica je sada otrila da je protiv njega podneto nekoliko tužbi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.